Autoimune bolesti nastaju kada vaš imunološki sustav, umjesto da napada štetne tvari, počne napadati vlastite zdrave stanice i tkiva. Kada se to dogodi u živčanom sustavu, mogu se pojaviti različiti neurološki simptomi – od problema s vidom i pamćenjem do slabosti mišića i paralize.

Od više od 80 poznatih autoimunih bolesti čak 30 može zahvatiti živčani sustav. Ako primijetite nagle ili postupne neurološke tegobe, važno je što prije posjetiti liječnika jer simptomi mogu biti ozbiljni i zahtijevaju pravovremeno liječenje.

Evo pregleda najčešćih autoimunih neuroloških stanja.

Multipla skleroza

Multipla skleroza je kronična i progresivna autoimuna bolest s kombinacijom genetskih, imunoloških i okolišnih čimbenika.

Zahvaća središnji živčani sustav i može uzrokovati simptome poput utrnulosti, problema s pamćenjem, smetnji vida, poremećaja spavanja, slabosti ruku ili nogu te ukočenosti i grčeva u tijelu.

Optički neuromijelitis

Optički neuromijelitis pogađa kralježničnu moždinu i očne živce, a rjeđe mozak. Najčešći simptomi su problemi s vidom, slabost uzrokovana upalom leđne moždine, mučnina i problemi s kontrolom mjehura ili crijeva.

Liječenje uključuje kortikosteroide, imunosupresivne lijekove, biološke terapije i plazmaferezu.

Guillain-Barréov sindrom

Guillain-Barréov sindrom je rijedak autoimuni poremećaj perifernog živčanog sustava. Obično počinje trncima, slabošću i utrnulošću, a ako se ne liječi, može dovesti do paralize i problema s disanjem.

Liječenje se provodi u bolnici, najčešće uz plazmaferezu ili intravenski imunoglobulin (IVIG). Većina oboljelih se oporavi, no mogu zaostati bol i umor.

Autoimuni encefalitis

Autoimuni encefalitis je upala mozga koja nije uzrokovana infekcijom, već autoimunim procesom. Simptomi se razvijaju unutar nekoliko tjedana ili mjeseci i uključuju promjene pamćenja, psihotične epizode ili napadaje.

Liječenje se temelji na imunosupresivnim lijekovima, monoklonskim protutijelima i IVIG terapiji.

Vaskulitis središnjeg živčanog sustava

Ova rijetka bolest zahvaća krvne žile mozga i može dovesti do moždanog udara. Simptomi uključuju glavobolje, gubitak pamćenja i probleme s koordinacijom. Najčešće se javlja kod muškaraca oko 50. godine života. Terapija uključuje steroide i imunosupresive radi smanjenja upale.

Lupus središnjeg živčanog sustava

Sistemski lupus može zahvatiti mozak i krvne žile, uzrokujući simptome poput moždane magle, zbunjenosti, napadaja ili moždanog udara. Liječnik može prilagoditi terapiju kako bi se spriječila pogoršanja.

Transverzalni mijelitis

Upala kralježnične moždine koja može izazvati slabost, utrnulost, gubitak kontrole nad mokrenjem i stolicom, bol ili paralizu. Uzrok može biti infekcija, druga autoimuna bolest ili nepoznat čimbenik.
Ako se ne liječi, može dovesti do trajnih komplikacija.

Optički neuritis

Upala očnog živca uzrokuje zamućen vid, bol u oku i poremećaje u prepoznavanju boja. Najčešće je povezana s multiplom sklerozom. Terapija uključuje kortikosteroide kako bi se smanjila upala.

Kronični meningitis

Za razliku od akutnog meningitisa, kronični oblik traje dulje od četiri tjedna i može imati autoimuni uzrok. Simptomi uključuju glavobolju, ukočen vrat, osjetljivost na svjetlo, umor, zbunjenost i napadaje.
Liječenje ovisi o uzroku, a uključuje lijekove za kontrolu upale i autoimunih procesa.

Bellova paraliza

Bellova paraliza očituje se iznenadnom slabošću ili paralizom mišića lica, a može nalikovati moždanom udaru. Smatra se da autoimuni procesi imaju ulogu u njezinom razvoju.

Većina simptoma prolazi sama, a liječenje može uključivati steroide, antivirusne lijekove ili, u težim slučajevima, kirurške metode.

Mijastenija gravis

Kod mijastenije gravis imunološki sustav napada prijenos signala između živaca i mišića, što dovodi do slabosti mišića, spuštenih kapaka, problema s govorom, gutanjem i hodanjem.

U težim slučajevima može uzrokovati poteškoće s disanjem. Terapija uključuje lijekove, plazmaferezu, IVIG i ponekad operaciju uklanjanja timusa.

Hashimotov encefalitis

Rijetka bolest povezana s Hashimotovim tireoiditisom, obilježena upalom mozga i simptomima poput depresije, gubitka pamćenja, halucinacija ili napadaja. Liječenje uključuje steroide i imunosupresivne lijekove.

Neurosarkoidoza

Kod sarkoidoze upalni proces može zahvatiti živčani sustav, što dovodi do simptoma poput vrućice, paralize facijalnog živca ili problema s koordinacijom. Liječenje se temelji na steroidima i imunosupresivnim lijekovima.

MOGAD (bolest protutijela na mijelinski oligodendrocitni glikoprotein)

Rijetka autoimuna bolest kod koje antitijela napadaju mijelin u središnjem živčanom sustavu, uzrokujući poremećaje vida, slabost mišića i paralizu. Često se zamijeni s multiplom sklerozom. Liječenje uključuje plazmaferezu, intravenske steroide i IVIG.

Narkolepsija

Sve je više dokaza da je narkolepsija, poremećaj spavanja, obilježen pretjeranom dnevnom pospanošću i gubitkom kontrole mišića, povezana s autoimunim procesima. Liječenje se temelji na lijekovima i promjenama životnih navika.

---

Ostala rijetka stanja

Ostala rijetka stanja su:

• ADEM – postinfekcijski encefalitis, češći u djece
• Behçetova bolest – upala mozga, najčešća u odrasloj dobi
• Lambert-Eaton sindrom – slabost mišića povezana s karcinomom pluća
• sindrom ukočene osobe – ukočenost i grčevi mišića
• paraneoplastični sindromi – povezani s određenim karcinomima
• Susacov sindrom – rijetko stanje sa simptomima poput glavobolje i problema s govorom.

Pročitajte i ove članke:

• Autoimune bolesti: Imamo popis 13 najčešćih
• Nova studija otkriva kako virus može pokrenuti razvoj ove autoimune bolesti
• Koja je uloga psihoterapije u liječenju autoimunih bolesti?

• autoimune bolesti
• neurološke autoimune bolesti

Učitaj više izvora