Gubitak pamćenja, poznat i kao amnezija, stanje je u kojem osoba gubi sposobnost prisjećanja informacija i iskustava koja su joj prije bila poznata.

Dok je povremeno zaboravljanje normalan dio starenja, značajan gubitak pamćenja može biti alarmantan i ometati svakodnevni život. Kada je u pitanju ozbiljan gubitak pamćenja, uzroci mogu biti razni.

Gubitak pamćenja – uzroci

Evo nekih od najčešćih uzroka.

Starenje

Kako starimo, normalno je doživjeti određeni stupanj gubitka pamćenja. Ova vrsta pada pamćenja obično utječe na kratkoročno pamćenje i sposobnost učenja novih informacija, dok dugoročno pamćenje ostaje relativno netaknuto. Ovo stanje, koje se često naziva kognitivni pad povezan sa starenjem, nije tako ozbiljno kao demencija, ali može utjecati na svakodnevno funkcioniranje.

Demencija

Demencija je širok pojam koji opisuje niz simptoma povezanih s padom kognitivnih funkcija dovoljno ozbiljnim da ometaju svakodnevni život. Alzheimerova bolest najčešći je oblik demencije koju karakterizira progresivna degeneracija moždanih stanica.

Ostali oblici uključuju vaskularnu demenciju, demenciju Lewyjevih tjelešaca i frontotemporalnu demenciju, svaki s različitim uzrocima i simptomima, ali svi doprinose značajnom gubitku pamćenja.

Pročitajte članak “Vrste demencije: Bruce Willis ima frontotemporalnu demenciju! Evo o čemu je riječ i koji su još manje poznati tipovi demencije“.

Ozljede mozga

Traumatske ozljede mozga uzrokovane nesrećama, padovima ili sportom mogu oštetiti moždano tkivo i dovesti do gubitka pamćenja. Opseg i vrsta gubitka pamćenja ovise o težini i mjestu ozljede. Primjerice, oštećenje hipokampusa, regije kritične za formiranje pamćenja, može dovesti do nemogućnosti stvaranja novih sjećanja.

Poremećaji mentalnog zdravlja

Kada je u pitanju gubitak pamćenja, uzroci mogu biti i stanja kao što su depresija, anksioznost i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Depresija može uzrokovati poteškoće s koncentracijom i pamćenjem, poznate kao “pseudodemencija”, koja može oponašati simptome demencije, ali je reverzibilna liječenjem.

PTSP, s druge strane, može dovesti do disocijativne amnezije, kada pojedinci blokiraju sjećanja na traumatične događaje.

Lijekovi

Određeni lijekovi mogu uzrokovati gubitak pamćenja kao nuspojavu. To uključuje sedative, antidepresive, lijekove protiv anksioznosti, relaksante mišića i neke lijekove koji se koriste za liječenje Parkinsonove bolesti, epilepsije i visokog krvnog tlaka.

Zlouporaba tvari

Kronična zlouporaba alkohola može dovesti do Wernicke-Korsakoffovog sindroma, poremećaja uzrokovanog nedostatkom tiamina (vitamina B1), što dovodi do ozbiljnih problema s pamćenjem. Ostale tvari, uključujući nedopuštene droge i lijekove na recept koji se uzimaju neprikladno, također mogu narušiti kognitivne funkcije i pamćenje.

Pročitajte članak “Utjecaj alkohola na mozak: Može biti opasan čak i u manjim dozama! Psihologinja otkriva kako mijenja ponašanje“.

Nutritivni nedostaci

Nedostaci određenih vitamina i nutrijenata mogu pridonijeti gubitku pamćenja. Posebno je vitamin B12 neophodan za zdravu funkciju mozga, a njegov nedostatak može uzrokovati značajno kognitivno oštećenje. Ostale hranjive tvari važne za pamćenje i kognitivno zdravlje uključuju omega-3 masne kiseline, antioksidanse te razne vitamine i minerale.

Poremećaji spavanja

Spavanje igra ključnu ulogu u konsolidaciji pamćenja. Poremećaji kao što su apneja u snu, nesanica i drugi poremećaji spavanja mogu oslabiti sposobnost mozga da obrađuje i pohranjuje sjećanja. Kronična deprivacija sna može dovesti do značajnih kognitivnih nedostataka, uključujući gubitak pamćenja.

Infekcije i bolesti

Infekcije kao što su encefalitis (upala mozga) i meningitis (upala ovojnica koje prekrivaju mozak i leđnu moždinu) mogu uzrokovati probleme s pamćenjem. Osim toga, kronične bolesti poput multiple skleroze, epilepsije i lupusa mogu utjecati na rad mozga i dovesti do gubitka pamćenja.

Stres i anksioznost

Kronični stres i tjeskoba mogu negativno utjecati na sposobnost mozga da pohranjuje i vraća sjećanja. Visoke razine hormona stresa poput kortizola mogu oštetiti hipokampus, područje mozga uključeno u formiranje i vraćanje pamćenja.

Pročitajte i ove članke:

• Loše kratkoročno pamćenje: Znak stresa ili ozbiljne bolesti? Evo kada potražiti pomoć i kako ga poboljšati
• Poboljšajte pamćenje tijekom spavanja! Evo kako
• Deset jednostavnih vježbi za mozak koje će poboljšati vaše pamćenje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Vrsta kirurškog zahvata

“Holivudski obraz” novi je trend u kozmetici! Evo što je

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• gubitak pamćenja - uzroci