Imunosupresivi su klasa lijekova koji potiskuju ili smanjuju snagu imunološkog sustava tijela. Neki od ovih lijekova koriste se kako bi tijelo imalo manju vjerojatnost odbacivanja transplantiranog organa, poput jetre, srca ili bubrega, a drugi imunosupresivni lijekovi često se koriste za liječenje autoimunih poremećaja, kao što su lupus, psorijaza i reumatoidni artritis.

Imunosupresivi – značenje

Imunološki sustav čovjeka ključan je za uspješnu borbu protiv uzročnika bolesti poput bakterija, virusa, gljivica i parazita. Uspješnom aktivacijom stanica imunološkog sustava organizam se bori i pobjeđuje strane organizme koji su našli put do tijela čovjeka. U pojedinim bolestima upravo ta reakcija stanica imunološkog sustava može biti štetna i uzrokovati bolest. Imunosupresivi su lijekovi kojima se to nastoji spriječiti, uz rizik nastanka određenih nuspojava.

Vrste imunosupresiva

Postoje mnoge vrste imunosupresiva. Odabire se lijek (ili kombinacija imunosupresiva) na temelju specifičnog stanja i simptoma. Imunosupresive se može uzimati kao tablete, tekućinu ili injekciju (intravenski). Vrste imunosupresiva su:

• biološki lijekovi kao što su adalimumab i infliksimab
• inhibitori kalcineurina kao što su takrolimus i ciklosporin
• kortikosteroidi (prednizon)
• inhibitori inozin monofosfat dehidrogenaze (IMDH) kao što je mikofenolat mofetil
• inhibitori janus kinaze kao što je tofacitinib
• monoklonska antitijela kao što je basiliximab
• azatioprin
• metotreksat
• hidroksiklorokin.

Imunosupresivna terapija

Imunosupresivi se koriste u različitim medicinskim stanjima i bolestima. Neki inhibiraju određeni dio imunološkog odgovora, poput blokiranja molekule imunološke signalizacije. Drugi utječu na mnogo različitih dijelova imunološkog sustava. Najčešća stanja kod kojih se koriste imunosupresivi navedena su u nastavku.

Autoimune bolesti

Imunosupresivne terapije koriste se za liječenje mnogih autoimunih bolesti. Kod autoimunih bolesti određeni dijelovi imunološkog sustava postaju preaktivni.

U konačnici, to dovodi do upale i oštećenja tijela vlastitim imunološkim sustavom. Istraživači su razvili imunosupresivne lijekove koji ciljaju različite dijelove imunološkog sustava i mogu pomoći u liječenju autoimunih bolesti.

Autoimune bolesti koje se ponekad liječe imunosupresivnim terapijama uključuju:

• reumatoidni artritis
• ulcerozni kolitis
• psorijaza
• lupus
• Sjögrenov sindrom
• sistemska skleroza
• multipla skleroza
• vaskulitis.

Presađivanje organa

Imunosupresivi su također kritična terapija za ljude koji su imali transplantaciju organa, poput doniranog bubrega ili jetre. Imunološki sustav naporno radi kako bi razlikovao vlastite stanice od stranih i onih koje bi možda trebalo napasti. Prilikom doniranja organa određene stanice imunološkog sustava mogu se vezati za donirani organ i dovesti do toga da tijelo napadne novodonirani organ (odbacivanje organa). Da bi se spriječilo odbacivanje organa, potrebno je ublažiti dijelove imunološkog sustava. 

Jači imunosupresivi mogu biti potrebni odmah nakon transplantacije organa. Međutim, ljudi koji su imali transplantaciju organa trebaju nastaviti neku kombinaciju imunosupresivne terapije dokle god su živi.

Transplantacija matičnih stanica

Imunosupresivna terapija također je ključni dio transplantacije matičnih stanica. Takve transplantacije mogu biti terapija za određene karcinome krvi ili koštane srži. Međutim, transplantacije matičnih stanica također se sada koriste za liječenje određenih rijetkih genetskih bolesti, poput anemije srpastih stanica.

Imunosupresivi – nuspojave

Imunosupresivi mogu imati snažne učinke na tijelo. Redovite krvne pretrage i jetrene probe osiguravaju da razina lijekova ne bude previsoka i štetna za organizam.

Nuspojave variraju ovisno o vrsti imunosupresiva. Ovi lijekovi mogu uzrokovati:

• akne
• dijabetes
• zamor
• gubitak ili rast kose
• glavobolja
• problemi s koncentracijom ili pamćenjem
• visoki krvni tlak
• rane na ustima
• osteoporoza
• tremor
• debljanje
• želučane tegobe  
• mučnina i povraćanje.

Imunosupresivi imaju jednu zajedničku nuspojavu – ljudi koji uzimaju ovu terapiju imaju veći rizik od infekcija. Često će se taj rizik povećati ako osoba uzima veću dozu lijeka. U nekim slučajevima to može rezultirati manjom infekcijom.

Međutim, ponekad se mogu dogoditi ozbiljne pa čak i po život opasne infekcije. Uzimanje imunosupresiva može povećati vjerojatnost da će se osoba ozbiljnije razboljeti od uobičajene bolesti, poput prehlade. U nekim slučajevima ljudi obole od neobične upale pluća koja je posljedica gljivične infekcije. Oporavak od bolesti je također teži pod imunosupresivima.

Pročitajte i ove članke:

• imunosupresivi
• imunosupresivi - nuspojave
• imunosupresivi - značenje
• imunosupresivna terapija
• vrste imunosupresiva

Učitaj više izvora