Transplantacija srca ili presađivanje srca je operacija u kojoj se bolesno ljudsko srce u terminalnoj fazi zamjenjuje sa zdravim srcem donora.

Transplantacija srca se radi kada su iscrpljene sve ostale mogućnosti liječenja (uzimanje lijekova i operacija srca).

Iako je transplantacija srca zahtjevna operacija, šansa za preživljenje je dobra s primjerenom njegom prije i poslije operacije.

Prva transplantacija srca izvedena je u Cape Townu u Južnoj Africi 1967. godine i od tada do danas se izvodi gotovo rutinski zbog velikog napretka u području imunosupresije i sve boljih metoda liječenja infekcija i ostalih komplikacija operacije.

U Hrvatskoj je prvo srce presađeno 1988. godine u KBC Zagreb pod vodstvom prof. dr. sc. J. Sokolića.

Hrvatska je prema broju darivatelja organa i transplantacijama organa među vodećim zemljama u svijetu i na to trebamo biti izuzetno ponosni. Darivanje organa znak je altruizma i plemenitosti čovjeka koji i nakon nepovratnog stanja čini dobro drugome čovjeku.

Hrvatska je članica Eurotransplanta, neprofitne organizacije zadužene za poticanje i koordinaciju transplantacije organa u zemljama Europe.

Članice Eurotransplanta su:

• Austrija,
• Belgija,
• Hrvatska,
• Njemačka,
• Mađarska,
• Luksemburg,
• Nizozemska,
• Slovenija.

2016. godine u Eurotransplantu je presađeno 5587 srca, a u Hrvatskoj je 2016. godine bilo obavljeno 35 transplantacija srca. U Hrvatskoj se transplantacija srca izvodi u dva centra za transplantaciju srca:

• KBC Zagreb (Rebro),
• KB Dubrava.

Donor organa (davatelj srca)

Davatelj organa je osoba kojoj je utvrđena moždana smrt (osoba je nepovratno mrtva jer je mrtvo moždano deblo – moždana smrt je smrt).

Moždana smrt nije isto što i koma (najteži oblik besvjesnog stanja, koma nije smrt jer je moždano deblo živo i funkcionira) ili klinička smrt (kada prestanu otkucaji srca, ali mozak je još živ i moguće je obaviti postupak oživljavanja, tj. kardiopulmonalnu reanimaciju).

Moždana smrt stanje je u kojem se primjenom mehaničke ventilacije i primjenom lijekova mogu produljiti funkcija disanja i rada srca, dok je mozak u potpunosti prestao funkcionirati.

Sigurni medicinski kriteriji moždane smrti su potpuni i konačan prestanak moždane cirkulacije (smrt mozga). Strogo su regulirani propisi kojima se utvrđuje moždana smrt da bi unaprijed bio spriječen svaki pokušaj manipulacije.

Smrt mozga (moždana smrt) utvrđuje se u dva uzastopna klinička pregleda tročlanog povjerenstva. Liječnici koji utvrđuju smrt mozga ne sudjeluju u uzimanju i presađivanju organa.

Doniranje organa izrazito je etički zahtjevna tema ali u svrhu altruizma i općeg ljudskog dobra, većina ljudi shvaća njene dobrobiti. Pomoći nekom nakon smrti uistinu zvuči plemenito.

Ostali uvjeti darivanja organa su:

• donor mora biti kompatibilan po AB0 sustavu krvnih grupa,
• donor treba biti kompatibilan visinom i težinom te Cross Match reakcijom,
• donor srca bi trebao biti mlađi od 45 godina,
• donor organa ima očuvanu funkciju srca i pluća,
• donor organa ne smije bolovati od koronarne bolesti srca ili drugih bolesti srca,
• donor organa ne smije bolovati od maligne bolesti te infektivnih bolesti.

U Hrvatskoj vrijedi Zakon o uzimanju i presađivanju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja.

U Hrvatskoj vrijedi sljedeće: Darivateljem organa smatra se svaka preminula osoba koja se za života tome nije izričito protivila.

Iako naš Zakon ne propisuje obvezu traženja dozvole obitelji, u praksi se ona uvijek traži. Dozvola obitelji zadnja je stepenica u uzimanju organa. Ako je poznat stav osobe o moždanoj smrti i transplantaciji organa, lakše se u danom trenutku donosi odluka. Stoga, pričajte o tome sa svojom obitelji i izgradite zajednički pozitivni stav prema pomaganju drugima.

Donorska kartica može se preuzeti kod Vašeg izabranog liječnika obiteljske medicine, samo ju morate zatražiti!

Saznajte više: Hrvatska donorska mreža

Transplantacija srca – indikacije

Zašto se radi transplantacija srca?

Transplantacija srca izvodi se kao zadnja opcija liječenja bolesti srca, kada je došlo do zatajenja srca i ostale metode liječenja ne mogu poboljšati stanje.

U odraslih, zatajenje srca može biti uzrokovano različitim stanjima poput:

• dilatacijska kardiomiopatija (slabljenje srčanog mišića, prošireno srce),
• ishemijska bolest srca, ishemijska kardiomiopatija,
• bolest srčanih zalistaka,
• kongenitalne bolesti srca (naslijeđene bolesti anatomije i fiziologije srca),
• opasne srčane aritmije,
• amiloidoza,
• neuspjeh prethodne transplantacije srca.

Transplantacija srca u djece najčešće se izvodi zbog zatajenja srca uslijed kongenitalnih srčanih grešaka i kardiomiopatije.

Pri postavljanju indikacije za presađivanje srca obično je najvažniji kriterij funkcijska sposobnost bolesnika. Prema NYHA-klasifikaciji zatajenja srca riječ je o bolesnicima sa zatajenjem srca III i IV stupnja.

Katkad je nužna istodobna transplantacija više organa (multiorganska transplantacija) u visokospecijaliziranim centrima. Istodobna transplantacija pluća i srca izvodi se najčešće zbog uznapredovale bolesti pluća.

Saznajte više: Znate li kako prepoznati i spriječiti zatajenje srca?

Faktori važni za transplantaciju srca – lista čekanja za transplantaciju srca

Nisu svi pacijenti kandidati za ovu opsežnu operaciju. Prije uvrštavanja na transplantacijsku listu, bolesnici moraju proći opsežnu predtransplantacijsku obradu kako bi se isključilo postojanje kontraindikacija za operaciju. Određeni faktori su vrlo važni u odabiru kojim pacijentima će transplantacija srca najviše pomoći, s obzirom na to da je količina donora ograničena.

Svaki transplantacijski centar sadrži tim liječnika specijalista u području kardiologije i kardiokirurgije koji na temelju točno definiranih kriterija prijavljuju pacijenta na listu za transplantaciju. Osim liječnika, odluku mora odobriti i etičko povjerenstvo.

Indikacije za stavljanje na listu čekanja za transplantaciju srca su:

• kardiomiopatija, zatajenje srca,
• očekivano trajanje života manje od godinu dana,
• životna dob ispod 65 godina,
• odsustvo sustavne infekcije,
• odsustvo maligne bolesti,
• isključena plućna embolija,
• odsustvo ovisnosti o alkoholu i drogama,
• odsustvo ovisnosti o nikotinu,
• odsustvo psihičkih bolesti,
• odsustvo ostalih kroničnih bolesti.

Trenutno je na listi čekanja za srce 35 bolesnika u Hrvatskoj.

Transplantacija srca – postupak

Da bi se izveo tako opsežan zahvat, nužna je koordinacija brojnih tijela unutar i izvan države. Kada se pojavi donor, članice Eurotransplanta budu obaviještene i po listi čekanja izabire se pacijent koji će imati najveću moguću korist od organa.

Postoji tek nekoliko koordinatora za transplantaciju u Hrvatskoj (liječnici i studenti medicine) koji u kontaktu s koordinatorima bolnica i raznim avioprijevoznicima dogovaraju maksimalno učinkoviti prijevoz organa do Hrvatske.

Za uspješnu transplantaciju nužno je potrošiti što manje vremena od odvajanja srca od donora do primatelja jer vrijeme hladne ishemije srca traje 4 sata. Poslije tog vremena, organ nije upotrebljiv.

To znači da kardiokirurzi npr. iz KBC Zagreb odlaze do darivatelja organa, odstrane srce i imaju 4 h za povratak do KBC Zagreb i transplantaciju srca. Ne zaboravite da darivatelj organa može biti npr. u Njemačkoj. Transplantacijski tim za srce iz tog je razloga uvijek u pratnji policije kako bi se maksimalno ubrzao postupak.

Sama operacija također je izrazito kompliciran postupak. Pacijent se u općoj anesteziji priključi na uređaj za izvantjelesnu cirkulaciju (koji privremeno zamjenjuje funkciju srca), a bolesno srce se odstrani. Srce davatelja se potom postavlja na isto mjesto u prsnom košu te se spoje krvne žile novog organa s krvnim žilama pacijenta.

Osim same operacije, za uspješnost tretmana nužna je primjena imunosupresiva. Imunosupresivi su lijekovi koji smanjuju imunološki odgovor pacijenta kako on ne bi odbacio novo srce koje je u njegovom tijelu strano tijelo drugačijih karakteristika.

Cilj moderne imunosupresivne terapije nakon presađivanja srca je modulacija imunosnog odgovora primatelja kako bi se spriječilo odbacivanje organa, uz istodobno očuvanje imunosne obrane od zloćudnih bolesti i infekcije.

Imunosupresivna terapija je doživotna, iako se s vremenom pažljivo titrira najmanja moguća doza koja će biti učinkovita.

Primjeri imunosupresivnih lijekova:

• inhibitori kalcineurina (npr. ciklosporin ili takrolimus),
• antiproliferativni lijekovi (npr. azatioprin ili mikofenolat-mofetil),
• kortikosteroidi (prednizon ili prednizolon).

Transplantacija srca – oporavak

Oporavak nakon transplantacije srca individualan je za svakog bolesnika ovisno o fizičkom stanju pacijenta prije operacije, stanju organa, duljini i komplikacijama same operacije te postoperativnom tijeku oporavka.

Prve dane nakon operacije pacijent provodi u jedinici intenzivnog liječenja gdje mu se strogo nadgledaju sve vitalne funkcije. Stabilizacijom vitalnih pokazatelja pacijent se otpušta na odjel te zadržava u bolnici po preporuci liječnika. Neki pacijenti zahtijevaju rehabilitaciju nakon operacije.

Nakon otpusta iz bolnice, pacijent je dužan redovno ići na kontrole nadležnom liječniku.

Transplantacija srca – komplikacije

U ranom postoperativnom razdoblju najvažnija komplikacija je rano zatajenje presatka. Rano zatajenje presađenog organa uzrok je 41% smrti unutar mjesec dana od transplantacije srca.

Ostale rane komplikacije transplantacije srca su:

• srčana aritmija (nepravilan srčani ritam, npr. bradikardija, atrijska fibrilacija),
• privremeno zatajenje bubrega,
• akutno odbacivanje organa (oko 25-35% bolesnika tijekom prve godine nakon transplantacije srca),
• oportunističke infekcije (zbog imunosupresivne terapije imunološki sustav je oslabljen te su bolesnici pod puno većim rizikom od svih infekcija u odnosu na zdravu populaciju).

Kasne (kronične) komplikacije transplantacije srca su:

• vaskulopatija srčanog grafta (ubrzana ateroskleroza krvnih žila),
• arterijska hipertenzija,
• zatajenje bubrega,
• limfoproliferativne bolesti,
• kožni karcinomi.

Transplantacija srca – životni vijek i preživljenje

Transplantacija srca danas omogućava dugoročno preživljenje bolesnika, u postotcima to iznosi:

• jednogodišnje preživljenje (pacijenti koji prežive godinu dana od transplantacije srca) – 81%,
• petogodišnje preživljenje – 68%,
• desetogodišnje preživljenje – 50%.

Možda Vam se ovi brojevi čine mali, ali zaboravljate da su to pacijenti kojima je prije transplantacije srca očekivano trajanje života bilo manje od jedne godine! Bitno je naglasiti da je kvaliteta života nakon transplantacije srca vrlo dobra.

Transplantacija srca jedno je od najvećih dostignuća suvremene medicine i plod je višedesetljetnog razvoja kirurške tehnike, imunosupresivne terapije i algoritama odabira bolesnika i donora, kao i vrhunske organizacije transplantacijskih centara.

Kada razmišljamo o transplantaciji organa u Hrvatskoj moramo biti ponosni i zahvalni što kao jedna mala zemlja imamo veliko srce o darivanju organa i izuzetnu stručnost i požrtvovnost malenog broja liječnika koji koordiniraju i obavljaju sam postupak. Bez njih, ovaj sustav bi se momentalno urušio.

Transplantacija srca – cijena

U Hrvatskoj se transplatacija ne plaća, svaki čovjek koji ima zdravstveno osiguranje i odgovara kriterijima može biti postavljen na listu čekanja za transplantaciju srca. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) procjenjuje cijenu same operacije na 80 000 kn. 

Čisto da Vam se malo zavrti u glavi, ukupna cijena liječenja transplantacijom srca u Americi procijenjena je na oko 1.2 milijuna američkih dolara. 

• darivatelj organa
• donor
• imunosupresivi
• moždana smrt
• operacije
• transplantacija
• transplantacija srca
• zdravlje srca