Kronično zatajenje bubrega ili kronično otkazivanje bubrega znači postupni gubitak funkcije bubrega. Glavna uloga bubrega je filtracija krvi, čime se iz krvi uklanjaju metaboliti, ioni, štetne i otpadne tvari ili tekućina.

Kronično zatajenje bubrega javlja se kao posljedica opetovanih upala koje su tijekom niza godina postepeno oštećivale bubrege. 

Tim procesom se održava osmotska ravnoteža sastojaka izvanstanične tekućine, što je ključno u održavanju stanica na životu. Bubrezi stvaraju urin, ovisno o uvjetima u organizmu. Osim toga, bubrezi (i jetra) stvaraju i izlučuju hormon eritropoetin, koji potiče stvaranje eritrocita.

Kada je kronična bolest bubrega u naprednoj fazi, opasne razine tekućine – elektrolita i otpada – se zadržavaju u vašem tijelu.

Liječenje kroničnih bolesti bubrega fokusira se na usporavanje napredovanja oštećenja bubrega, a obično se kontrolira uzrok koji je do toga doveo.

Kronična bolest bubrega može napredovati do krajnjeg stadija zatajenja bubrega, što je kobno. Zato je potrebno umjetno filtriranje kroz postupak dijalize ili pak transplantacija bubrega.

Uzroci kroničnog zatajenja bubrega

Kronična bolest bubrega događa se kada određeno stanje ili bolest narušavaju funkciju bubrega, što uzrokuje njihovo oštećenje koje se može pogoršavati tijekom nekoliko mjeseci ili godina. Bolesti i stanja koja često uzrokuju kroničnu bolest bubrega uključuju:

• dijabetes tip 1 ili tip 2
• visoki krvni tlak ili hipertenzija (bubrežni glomeruli su izrazito osjetljivi na povišenje krvnog tlaka)
• glomerulonefritis
• intersticijski nefritis
• bolest policističnih bubrega
• dugotrajna opstrukcija mokraćnog sustava – stanja kao što je povećana prostata, bubrežni kamenci i neki oblici raka što dovodi do povećanja tlaka u bubregu
• učestale infekcije bubrega.

Prosječna dob svih bolesnika u razvijenim zemljama je između 60 – 65 godina. Povećane su mogućnosti liječenja, a došlo je i do tehničkih poboljšanja koja su omogućila bolje podnošenje dijalize i manju smrtnost. 

Kronično zatajenje bubrega – simptomi

Znakovi i simptomi kronične bolesti bubrega razvijaju se tijekom vremena, ako oštećenje bubrega napreduje polako. Znakovi i simptomi bolesti bubrega mogu uključivati​​:

• mučnina i povraćanje
• gubitak apetita
• umor i slabost
• problemi sa spavanjem
• promjene boje urina
• smanjena mentalna oštrina
• trzaji mišića i grčevi
• oticanje nogu i gležnjeva
• uporni svrbež
• bol u prsima – ako se tekućina nakuplja oko sluznice srca
• pomanjkanje daha – ako se tekućina nakuplja u plućima
• visoki krvni tlak (hipertenzija) koji je teško kontrolirati.

Znakovi i simptomi bolesti bubrega su često nespecifični, što znači da mogu biti uzrokovani drugim bolestima. Bubrezi su vrlo prilagodljivi i često uspijevaju nadoknaditi funkciju koju gube, zato se znakovi i simptomi ne moraju pojaviti sve dok ne dođe do nepopravljive štete.

Liječenje kroničnog zatajenja bubrega

Ovisno o uzroku, neke vrste bolesti bubrega se mogu liječiti. Često, međutim, za kronične bolesti bubrega nema lijeka.

Općenito, liječenje se sastoji od mjera za pomoć kontrolnih znakova i simptoma, zatim smanjenjem komplikacija kako bi se usporilo napredovanje bolesti. Dakle, mogućnost liječenja varira, ovisno o uzroku.

Tretmani liječenja mogu uključivati lijekove za snižavanje krvnog tlaka (oštećenje bubrega je često kod osoba s visokim krvnim tlakom), lijekove za snižavanje razine kolesterola, za liječenje anemije – mogu pomoći u proizvodnji crvenih krvnih stanica koje mogu ukloniti umor i slabost.

Koriste se i diuretici s ciljem izbacivanja viška tekućine iz tijela.

Kronično zatajenje bubrega – prehrana

Preporučena prehrana kod kronične insuficijencije (zatajenja) bubrega uključuje sljedeće:

• liječnik vam može preporučiti smanjenje unosa proteina u prehrani; tako ćete smanjiti opterećenje bubrezima; kod bolesnika s bubrežnom insuficijencijom preporučuje se izbjegavanje ovih namirnica – plave ribe, iznutrica, dagnji, suhomesnatih proizvoda, ribljih konzervi, alkohola
• ovisno o stadiju kroničnog zatajenja bubrega potrebno je smanjiti ukupan unos tekućine – budući da se radi o smanjenoj bubrežnoj funkciji
• smanjite i unos soli, odnosno hrane koja sadrži sol
• konzumirajte svježu hranu
• pratite količine natrija i kalija na deklaracijama
• konzumirajte začine poput crvene paprike, bosiljka, kurkume i sl.
• umjesto maslaca i ostalih sličnih proizvoda konzumirajte maslinovo ulje. 

Dijaliza bubrega

U završnom stadiju bolesti bubrega, odnosno kada bubrezi potpuno zataje, potrebne su dijaliza i transplantacija.

Dijalizom se uklanjaju otpadne tvari i tekućine iz krvi. Transplantacija bubrega uključuje kirurški zahvat presađivanja bubrega iz tijela donora; žive ili preminule osobe. Osobe s transplantiranim bubregom moraju piti lijekove kako njihovo tijelo ne bi odbacilo novi organ.

Rezultati istraživanja naglašavaju da bi podrška okoline te okruženje bolesnika, kao i odabir vrste liječenja mogli biti ključni čimbenici kada je u pitanju uspješnost rehabilitacije.

Kod osoba koje imaju dijagnosticiranu akutnu ili kroničnu insuficijenciju odnosno privremenu nesposobnost bubrega često se primjenjuje posebna vrsta liječenja – dijaliza. Funkcije koje inače obavljaju bubrezi preuzima poseban uređaj. Postoje dvije vrste dijalize i obje su bezbolne.

Peritonealna dijaliza

Peritonealna dijaliza je vrsta dijalize koja se obično primjenjuje u bolnici. Dijaliza se izvodi tako da kirurg napravi mali rez na trbuhu pa u trbušnu šupljinu uvede tanku plastičnu cijev.

Posebna tekućina polako teče kroz cijev i ispunjava peritonealni prostor (prostor između vanjskog i unutarnjeg sloja potrbušnice koji obavija organe u trbušnoj šupljini). Otpadne tvari iz trbušne šupljine se cijede u tekućinu, koja se stalno isisava sa suvišnom vodom. 

Postupak može potrajati nekoliko sati. Razrađen je i novi sustav peritonealne dijalize kod kojeg se tekućina ostavlja u peritoneumu i do 12 sati. Sistem kronične pokretne dijalize omogućava pacijentu redovito mijenjanje tekućine.

Hemodijaliza

Druga vrsta dijalize – hemodijaliza – obavlja se uz pomoć uređaja koji se zove “umjetni bubreg“. Ovaj uređaj filtrira otpadne tvari iz krvi pacijenta. Pritom se krv iz arterije na ruci ili nozi odvodi tankom cjevčicom u uređaj te prolazi kroz filter, pa se drugom cijevi vraća u susjednu venu. 

Polagani protok krvi kroz uređaj traje u prosjeku 6 – 8 sati, te se provodi triput tjedno, dovoljan je kako bi otpadne tvari i nakupine vode u tijelu ostale unutar granica normale. Neki imaju ovakve uređaje kod kuće te se na njih samostalno priključuju.

Posve prirodno bolesnici su najprije strašno zabrinuti zbog činjenice da će im daljnji život ovisiti o nekakvom stroju, međutim vrlo brzo se priviknu na ovakav tempo života, te jednostavno nauče baratati kako uređajem, tako i uvođenjem igle.

Ovakvom vrstom dijalize dugoročno se smanjuju simptomi kroničnog zatajenja bubrega.

Pročitajte i ove članke:

• Akutno zatajenje bubrega: Koji su uzroci i simptomi?
• Koje je boje vaš urin kada vam bubrezi otkazuju?
• Pogled u zdravlje: Oči nam mogu otkriti bolesti bubrega.

• Kronično zatajenje bubrega
• Kronično zatajenje bubrega – prehrana
• Kronično zatajenje bubrega – simptomi
• zatajenje bubrega

Učitaj više izvora