Akutno zatajenje bubrega nastaje kada bubrezi postaju nesposobni za filtriranje otpadnih tvari iz krvi. Akutno zatajenje bubrega može se razviti vrlo brzo, tijekom nekoliko sati ili nekoliko dana, a najčešće je kod osoba koje su već hospitalizirane, osobito kod kritično bolesnih pacijenata koji trebaju intenzivnu njegu.

Akutno zatajenje bubrega može biti kobno i zahtijeva intenzivno liječenje. Međutim, ono također može biti i reverzibilno. Ako ste inače dobrog zdravlja, funkcija bubrega može se vratiti u normalu. Kronična insuficijencija (kronično zatajenje bubrega) razvija se u toku mnogo godina i ne mora uvijek uzrokovati teške posljedice. Kroničnu insuficijenciju bubrega karakteriziraju mnogobrojne dijalize bubrega.

Pročitajte više o kroničnom zatajenju bubrega!

Simptomi akutnog zatajenja bubrega

Najočitiji simptom akutnog zatajenja bubrega je ispuštanje abnormalno male količine mokraće, manje od pola litre dnevno. Ubrzo nakon toga bolesnik gubi apetit te počinje osjećati sve jaču mučninu i počinje povraćati. 

Ako se liječenje odgađa dolazi do pojave težih simptoma poput smetenosti, snažnih grčeva pa čak i kome. Sreća u nesreći je to što u većini slučajeva simptomi akutnog oboljenja koje uzrokuje akutnu insuficijenciju pojavljuju se prije nego simptomi zatajenja. 

Znakovi i simptomi akutnog zatajenja bubrega mogu uključivati:

• Smanjenu količinu urina, iako on povremeno ostaje normalan
• Zadržavanje tekućine, što uzrokuje otekline u nogama, gležnjevima ili stopalima
• Pospanost
• Kratkoća daha
• Umor
• Zbunjenost
• Mučnina
• Napadaje ili komu u težim slučajevima
• Bol ili pritisak u prsima

Ponekad akutno zatajenje bubrega ne uzrokuje nikakve simptome i može se otkriti tek pomoću laboratorijskih testova.

Uzroci akutnog zatajenja bubrega

Akutno zatajenje bubrega može se dogoditi:

• Kod usporenog protoka krvi u bubrezima
• Kada su bubrezi izravno oštećeni
• Kada je mokraćovod (uretera) blokiran, a otpadne tvari ne mogu napustiti tijelo kroz urin

Smanjen protok krvi u bubrezima

Bolesti i stanja koja mogu usporiti protok krvi u bubrege i dovesti do zatajenja bubrega uključuju:

• Gubitak krvi ili tekućine
• Lijekovi za krvni tlak
• Srčani napad
• Infekcije
• Disfunkcije jetre
• Upotreba aspirina, ibuprofena, naproksena ili srodnih lijekova
• Teške alergijske reakcije (anafilaksija)
• Teške opekline
• Teška dehidracija

Oštećenje bubrega

Stanja koja mogu oštetiti bubrege i dovesti do akutnog zatajenja bubrega su:

• Krvni ugrušci u venama i arterijama oko bubrega
• Depoziti kolesterola koji blokiraju protok krvi u bubrezima
• Glomerulonefritis – upala sitnih filtera u bubrezima (glomeruli)
• Hemolitički uremički sindrom, tj. stanje koje proizlazi iz preranog uništenja crvenih krvnih stanica
• Infekcije
• Lupus – poremećaj imunološkog sustava koji uzrokuje glomerulonefritis
• Lijekovi, kao što su određeni lijekovi u kemoterapiji, antibiotici, bojila tijekom slikovnih testova i zoledronska kiselina, koja se koristi za liječenje osteoporoze i visoke razine kalcija u krvi.
• Multipli mijelom, rak plazma stanica
• Skleroderma, grupa rijetkih bolesti koje utječu na kožu i vezivno tkivo
• Antitrombotička trombocitopenična purpura (TTP), rijetki krvni poremećaj
• Toksini, kao što su alkohol, teški metali i kokain
• Vaskulitis – upala krvnih žila

Blokada uretera

Bolesti i stanja koja blokiraju protok urina iz tijela (urinarne opstrukcije) i koja mogu dovesti do akutnog zatajenja bubrega uključuju:

• Rak mokraćnog mjehura
• Krvne ugruške u urinarnom traktu
• Rak vrata maternice
• Rak debelog crijeva
• Uvećana prostata
• Bubrežni kamenci
• Oštećenja živaca koji kontroliraju mjehur
• Rak prostate

Liječenje akutnog zatajenja bubrega

Liječenje akutnog zatajenja bubrega obično zahtijeva boravak u bolnici. Većina ljudi s akutnim zatajenjem bubrega već su hospitalizirani. Koliko dugo ćete ostati u bolnici ovisi o uzroku akutnog zatajenja bubrega i brzini oporavka bubrega.

• Liječenje osnovnog uzroka zatajenja bubrega –  podrazumijeva identificiranje bolesti ili ozljede koja je uzrok zatajenja bubrega. Mogućnosti liječenja ovise o konkretnom uzroku.
• Liječenje komplikacija dok se bubrezi ne oporave – vaš liječnik će poduzeti metode kako bi se spriječile komplikacije te kako bi se bubrezi mogli oporaviti.

Tretmani koji pomažu spriječiti komplikacije su:

• Tretmani za uravnoteženje količine tekućine u krvi – ako je akutno zatajenje bubrega uzrokovano nedostatkom tekućine u krvi, liječnik može preporučiti intravensku (IV) nadoknadu tekućine. U drugim slučajevima, akutno zatajenje bubrega može uzrokovati pretjeranu količinu tekućine u krvi, što dovodi do pojave oteklina na rukama i nogama. U tim slučajevima, liječnik može preporučiti lijekove (diuretici), koji potiču tijelo da izbaci višak tekućine.
• Lijekovi za kontrolu krvnog kalija – ako bubrezi ne filtriraju ispravno kalij iz krvi, liječnik vam može propisati kalcij, glukozu ili natrijev polistiren sulfonat, kako bi se spriječilo nakupljanje visoke razine kalija u krvi, što može dovesti do opasnih nepravilnih otkucaja srca (aritmije) i slabosti mišića.
• Lijekovi za kontrolu kalcija u krvi – ako je razina kalcija u krvi niska, liječnik može preporučiti infuziju kalcija.
• Dijaliza za uklanjanje toksina iz krvi – ako su toksini nakupljeni u krvi, možda ćete morati privremeno na hemodijalizu, koja se često naziva i jednostavno dijaliza, kako bi se uklonili toksini i višak tekućine iz tijela, dok traje liječenje bubrega. Dijaliza također može pomoći ukloniti višak kalija iz vašeg tijela. Tijekom dijalize, krv se filtrira kroz umjetni bubreg i potom vraća u tijelo.

Prehrana

Tijekom oporavka od akutnog zatajenja bubrega, liječnik vam može preporučiti posebnu dijetu ili vas uputiti nutricionistu koji će analizirati vašu trenutnu prehranu i predložiti jelovnik koji će biti lakše podnošljiv za vaše bubrege.

Ovisno o situaciji, liječnik vam može predložiti da:

• Konzumirate namirnice s nižom razinom kalija – namirnice koje imaju visoku razinu kalija su banane, naranče, krumpir, špinat i rajčice, dok nisku razinu kalija imaju jabuke, kupus, mahune grožđe i jagode.
• Izbjegavate proizvode s dodatkom soli – uključujući smrznute večere, konzervirane juhe, brzu hranu, slane grickalice, konzervirano povrće, obrađeno meso i sireve.
• Ograničite unos fosfora – fosfor je mineral koji nalazimo u namirnicama kao što su mlijeko, sir, grah, orasi i maslac od kikirikija. Previše fosfora u krvi može oslabiti kosti i izazvati svrbež kože. Vaš dijetetičar može vam dati konkretne preporuke o unosu fosfora u vašoj situaciji.

Kada se vaši bubrezi oporave, možda više nećete morati biti na prilagođenoj prehrani, no zdrava prehrana i dalje bi trebala biti vaš prioritet.

• bubrezi
• hemodijaliza
• urin