Prvi simptomi bolesti bubrega: Evo kada posumnjati da bubrezi ne rade kako treba
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja

Dosta ljudi živi s nekom bolesti bubrega, a da to ni ne zna, dok same simptome pripisuju nekim drugim stanjima. Također, dio oboljelih nema gotovo nikakvih simptoma sve do kasnog stadija kada bubrezima počinje zatajivati funkcija.
Iz američke udruge National Kidney Foundation kažu da tek 10 % ljudi zna da ima kroničnu bolest bubrega.
Funkcija bubrega
Bubrezi su parni organ, svaki s jedne strane kralježnice, ispod rebara prema leđima, veličine otprilike šake. Funkcija bubrega jest filtracija krvi od otpadnih produkata organizma te kontroliranje ravnoteže tekućina i elektrolita u organizmu.
Sva krv u tijelu prođe više puta dnevno kroz bubrege. Prolaskom krvi kroz bubreg uklanja se otpad, a sol, voda i minerali prilagođavaju se potrebama organizma. Takva filtrirana krv vraća se natrag u ostatak tijela, a otpad se pretvara u urin, skuplja u bubrežnoj čašici i slijeva u bubrežnu nakapnicu koja se nastavlja u mokraćovod.
Osnovna stanica bubrega naziva se nefron i svaki bubreg ima oko milijun nefrona.

Prvi simptomi bolesti bubrega
Moguće je imati samo 10 % djelotvornog bubrega prije nego se pojave prvi simptomi, a oni su:
- umor, manjak energije, poteškoće s koncentracijom
- problemi sa spavanjem
- suha koža koja svrbi
- potreba za češćim mokrenjem
- krv u urinu
- pjenušav urin
- “vrećice” oko očiju
- natečeni gležnjevi i stopala
- slab apetit
- grčevi u mišićima
- hipertenzija koja se teško kontrolira.
Većina simptoma nije specifična i može biti znak brojnih drugih bolesti, ali s obzirom da su bubrezi visoko prilagodljivi i kompenziraju manjak svoje funkcije, dosta kasno se jave neki tipični simptomi koji onda već upućuju na nepopravljivu štetu.
Bolesti bubrega – uzroci
U nastavku donosimo popis nekih bolesti koje uzrokuju oštećenje bubrega:
- dijabetes tip 1 ili tip 2
- visoki krvni tlak (hipertenzija)
- glomerulonefritis – upala bubrežnih glomerula (spletovi krvnih žila u kojima se odvija filtracija krvi)
- intersticijski nefritis – upala bubrežnih tubula (cjevčica) i okolnog tkiva
- policistična bubrežna bolest
- produljena opstrukcija mokraćnog trakta zbog npr. povećane prostate, bubrežnih kamenaca ili tumora
- vezikoureteralni refluks – povrat urina natrag u bubreg
- pijelonefritis – bakterijska infekcija bubrega.

Bolesti bubrega – komplikacije
Kronična bolest bubrega može utjecati na gotovo bilo koji dio organizma. Dovodi do:
- prekomjernog zadržavanja tekućine i potencijalno plućnog edema
- porasta razine kalija u krvi što narušava srčanu funkciju
- slabljenja kostiju i povećanog rizika od loma
- smanjenog imuniteta
- nepovratnog oštećenja bubrega i prestanka rada bubrega te potrebe za dijalizom ili transplantacijom (najgora komplikacija).
Život s jednim bubregom
Većina ljudi koji imaju jedan bubreg vode normalan svakodnevan život. Postoje osobe koje su rođene samo s jednim bubregom ili osobe koje imaju dva bubrega, ali samo jedan radi. Neki ljudi su donirali jedan bubreg za potrebe transplantacije, dok je drugima jedan bubreg uklonjen kao metoda liječenja, npr. raka.
Život s jednim bubregom ne ograničava tu osobu u njezinom normalnom životu ako je inače zdrava. Postoji šansa malog gubitka funkcije tog jednog bubrega kasnije tijekom života (obično treba 25 ili više godina), ali i dalje taj bubreg uspijeva izvršiti svoju funkciju. Ponekad osobe s jednim bubregom imaju veću šansu za pojavom hipertenzije.

Većina ljudi s jednim zdravim bubregom ne treba slijediti neki poseban režim prehrane, osim ako nemaju transplantirani bubreg zbog bolesti ili zatajivanja bubrega kada bi mogle postoji određene restrikcije. O tome je najbolje razgovarati s liječnikom, a općenita preporuka je voditi uravnoteženu prehranu sa smanjenim unosom soli. Transplantirani bubreg može raditi dovoljno dobro da pokrije funkciju i drugog bubrega.
Osobe s jednim bubregom trebale bi provjeravati funkciju bubrega kod liječnika jednom godišnje, obično davanjem urina i krvi u laboratorij.
Preporučeno je izbjegavati sportove u kojima postoji puno fizičkog kontakta, poput boksa, hokeja, nogometa i hrvanja. Ako se usprkos tome želite baviti nekim sportom, potrebno je biti posebno oprezan i koristiti zaštitnu opremu, ali najprije se uvijek savjetovati s liječnikom.
Više informacija pročitajte u člancima:
- dijabetes
- glomerulonefritis
- jedan bubreg
- kronična bolest bubrega
- pijelonefritis
- simptomi bolesti bubrega
- zatajenje bubrega
- Chronic kidney disease. (2021). Mayo Clinic.
- 10 Signs You May Have Kidney Disease. (2020). National Kidney Foundation.
- Living With One Kidney. National Kidney Foundation.