Prekomjerna težina ponekad može produljiti život. Primjerice, među bubrežnim bolesnicima na hemodijalizi, oni s povišenim indeksom tjelesne mase (BMI) živjet će najdulje.

Nema dvojbe da su kod mladih zdravih osoba prekomjerna težina i pretilost štetne pojave koje treba sprječavati zdravom prehranom, kretanjem i fizičkim aktivnostima. Međutim, kod nekih bolesti, primjerice akutnog infarkta miokarda, spongiformne encefalopatije, nekih vrsta raka i kod sepse, punije osobe imaju bolje prognoze preživljavanja.

Paradoks pretilosti

O paradoksu prekomjerne tjelesne mase je na kongresu sportske medicine i kardiovaskularne prevencije i rehabilitacije u Frankfurtu na Maini govorio Prof. Burkhard Weisser, direktor instituta za sportsku medicinu u Kielu.

Krajnji je trenutak da se medicina, umjesto na BMI i opseg struka, fokusira na poboljšanje fizičkih sposobnosti – ta mjera može biti vrlo učinkovita.

Redukcijska dijeta za starije od 50, da ili ne?

O paradoksu pretilosti se puno pisalo u medicinskim krugovima i široj javnosti. Dok Prof Weisser ne preporučuje redukcijsku dijetu kod osoba starijih od 50 godina, većina stručnjaka se slaže da normalna tjelesna težina ipak predstavlja najbolju prognozu u odnosu na smrtnost od svih bolesti, kao i kardiovaskularni morbiditet i mortalitet.

Pojednostavljeno rečeno, održavanje normalne tjelesne težine će vam pomoći da ne obolite od neke bolesti kod koje bi vam prekomjerna tjelesna masa omogućila dulji život.

• bmi
• hemodijaliza
• infarkt miokarda
• pretilost
• spongiformna encefalopatija
• tjelesna težina