Antibiotici i drugi antimikrobni lijekovi koriste se protiv infekcija mikroorganizama, poput bakterija, gljivica i parazita. Terapija antibioticima najbolji je primjer napretka moderne medicine jer mnoge zarazne bolesti, koje su prije smatrane neizlječivima ili smrtonosnima, danas se mogu izliječiti s nekoliko tableta.

Antibiotici mogu djelovati na razna mjesta u stanici mikroorganizama, uzrokujući oštećenje i posljedičnu smrt organizma.

Ipak, mikroorganizmi se na različite načine mogu prilagoditi raznim učincima iz okoliša, pa tako i antibioticima. Oni sojevi bakterija koji su otporniji na antibiotike preživljavaju, razmnožavaju se i tako stvaraju sojeve rezistentnih bakterija. Pretjerana upotreba antibiotika dovela je do porasta broja bakterija koje su otporne na veći broj lijekova.

Europski dan svjesnosti o antibioticima svake se godine obilježava 18. studenog. To je godišnja europska zdravstvena inicijativa za potporu i promicanje razborite uporabe antibiotika. Važno je povećati svijest o rizicima antimikrobne rezistencije kao globalne prijetnje javnom zdravlju.

Emer Cooke, izvršni direktor Europske agencije za lijekove (EMA), tim je povodom 2021. godine rekao:

Antimikrobna rezistencija je tiha pandemija koja bi mogla imati katastrofalne posljedice za modernu medicinu. Moramo djelovati odmah kako bismo sačuvali antibiotike.

Antimikrobna rezistencija nastaje kada bakterije i drugi mikroorganizmi mutiraju tijekom vremena i razvijaju otpornost na antibiotike. Kao rezultat toga antibiotici postaju manje učinkoviti. Prekomjerna upotreba ili zlouporaba antibiotika može pogoršati situaciju.

Terapija antibioticima

Kad je u pitanju terapija antibioticima, važno je znati sljedeće:

• antibiotici nisu rješenje za infekcije uzrokovane virusima, poput obične prehlade ili gripe; učinkoviti su samo protiv bakterijskih infekcija; ispravnu dijagnozu i odluku o tome jesu li antibiotici potrebni može donijeti samo liječnik
• antibiotici ne sprječavaju širenje virusa na druge osobe
• nepotrebno uzimanje antibiotika samo pomaže da bakterije postanu otporne na antibiotske tretmane, pa ako ih zatrebate u budućnosti, oni možda više neće biti djelotvorni
• antibiotici mogu imati nuspojave kao što je proljev i dr.
• liječenje antibioticima u borbi protiv blagih bakterijskih infekcija, kao što su upala sinusa, grlobolja, bronhitis ili uho, često je nepotrebno jer se u većini slučajeva imunološki sustav može nositi s blagim infekcijama
• koliko traje terapija antibioticima ovisi o vrsti infekcije i antibiotika koji se za nju prepisuje, no uobičajena terapija traje do sedam dana
• drugi lijekovi mogu pomoći u ublažavanju simptoma infekcije; konzultirajte se s liječnikom ili ljekarnikom o upotrebi drugih lijekova za simptome.

Rezistentne bakterije ili “superbakterije”

Antibiotici gube svoju učinkovitost tempom koji je bio nepredviđen čak i prije pet godina. To je zato što upotreba antibiotika pogoduje tome da bakterije postaju otporne na antibiotske učinke. Prekomjerna upotreba antibiotika posljednjih godina znači da postaju manje učinkoviti i doveli su do pojave “superbakterija”.

To su sojevi bakterija koji su razvili otpornost na mnoge vrste antibiotika, a neke od njih su:

• MRSA – zlatni stafilokok (Staphylococcus aureus otporan na meticilin)
• Clostridium difficile
• bakterije koje uzrokuju tuberkulozu otpornu na više lijekova.

Infekcije ovih uzročnicima mogu biti ozbiljne i izazovne za liječenje i postaju sve veći uzrok hospitalizacija i smrti diljem svijeta.

Ako se nastavi konzumacija antibiotika sadašnjom brzinom, Europa bi se mogla suočiti s povratkom u doba prije njih, gdje bi uobičajena bakterijska infekcija poput upale pluća mogla biti smrtna kazna. Najveća briga je da se mogu pojaviti novi sojevi bakterija koji se ne mogu liječiti nikakvim postojećim antibioticima.

Bolničke infekcije

Infekcije se karakteriziraju kao bolničke ako su simptomi infekcije krenuli za vrijeme smještaja u nekoj od zdravstvenih ustanova ili unutar 24 sata od boravka u nekoj od zdravstvenih ustanova. Iako se neke mogu lako liječiti, druge mogu ozbiljnije utjecati na zdravlje pacijenta, povećavajući njegov boravak u bolnici i bolničke troškove.

Bolničke infekcije uzrokuju više smrtnih slučajeva u Europi od bilo koje druge zarazne bolesti pod nadzorom Europskog centra za kontrolu bolesti (prije COVID-a).  

Statistika o bolničkim infekcijama u Europi je ovakva:  

• 1 od 15 bolničkih pacijenata dobije bolničku infekciju
• 98.000 pacijenata ima najmanje jednu bolničku infekciju
• 124.000 korisnika ustanova za dugotrajnu njegu ima najmanje jednu bolničku infekciju.  

Procjenjuje se da se svake godine u europskim bolnicama i ustanovama za dugotrajnu skrb dogodi ukupno 8,9 milijuna bolničkih infekcija.  

Infekcije u bolnicama (upala pluća, infekcije kirurškog mjesta i infekcije krvotoka) obično su teže od infekcija u ustanovama za dugotrajnu njegu (druge respiratorne infekcije, infekcije mokraćnog sustava i infekcije kože i mekog tkiva). Smatra se da se više od polovice bolničkih infekcija može spriječiti.  

Pročitajte članak “Najčešće bolničke infekcije: Uzrokuju sve veću smrtnost i više komplikacija! Liječnik otkriva koje su i kakav je postupak“.

Jedna od tri bakterije povezane s bolničkim infekcijama, kako u bolnicama, tako i u ustanovama za dugotrajnu njegu, bile su otporne na antibiotike.

Na pitanje koliko često se smiju piti antibiotici najbolji odgovor se krije u razboritoj uporabi istih koja može pomoći u usporavanju procesa razvoja antimikrobne rezistencije i osigurati da liječenje antibioticima i dalje bude dostupno za tretmane uobičajenih i novih bolesti uzrokovanih bakterijama.

Pročitajte i članke:

• Svakako pripazite: Pet upozorenja na koje trebate obratiti pažnju ako pijete antibiotike
• Antibiotici i hrana: Nutricionistica otkriva što trebamo jesti i piti, a što izbjegavati tijekom i nakon terapije
• Alkohol i antibiotici: Smiju li se piti zajedno? Liječnik otkriva posljedice do kojih ova kombinacija može dovesti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Stvar prirode ili odgoja?

Opasne pasmine pasa: Popis postoji, ali evo što kaže veterinar

• Tomislav Stanić
• 3 min čitanja

• antimikrobna rezistencija
• bolničke infekcije
• Europski dan svjesnosti o antibioticima
• koliko često se smiju piti antibiotici
• koliko traje terapija antibioticima
• superbakterije
• terapija antibioticima