Clostridium difficile infekcije – prijenos, simptomi i liječenje

Clostridium difficile infekcije

Clostridium difficile je bakterija koja uzrokuje gastrointestinalne simptome širokog spektra od proljeva do životno-ugrožavajućih upala crijeva. Najčešće obolijevaju osobe starije životne dobi koji se nalaze u bolnicama ili domovima za starije i nemoćne, tipično nakon terapije antibiotikom.

U posljednje vrijeme infekcije C. difficile postaju sve češće, ozbiljnije i teže za izliječiti.

Bakterija se prenosi feko-oralnim putem, dakle nečistim rukama.

Indikacije za testiranje na C. difficile su:

  • proljevaste stolice hospitaliziranih bolesnika iznad 2 godine kod kojih se javio proljev najmanje 3 dana od primitka u bolnicu,
  • izvanbolnički pacijenti stariji od 65 godina,
  • izvanbolnički pacijenti mlađi od 65 godina ako postoji klinička indikacija za proljev povezan s upotrebom antibiotika koji se može javiti i nakon više od 8 tjedana nakon liječenja antibioticima,
  • bolesnici s trajnim proljevom s/bez poznatih rizičnih čimbenika,
  • sumnja na slučajeve poput ileusa (zastoj rada – peristaltike crijeva), toksični megakolon (veliko proširenje dijela crijeva zbog prekida crijevne peristaltike) ili pseudomembranozni kolitis.

C. difficile infekcije – simptomi

Klinička slika zaraze ovom bakterije je dosta raznolika, varira od potpuno asimptomatskih nosioca bakterije, bolesnika s blagim oblicima proljeva do životno-ugrožavajućeg kolitisa (upale crijeva).

Simptomi se pojave otprilike 3-4 dana od zaraze, a većina oboljelih oporavi se spontano 5 do 10 dana kasnije, nakon provedene terapije.

  • vodenasti proljev 3 ili više puta na dan, 2 ili više dana zaredom (u teškim slučajevima čak 10-15 proljeva dnevno!),
  • umjereno jaki grčevi i osjetljivost u trbuhu,
  • povišena tjelesna temperatura,
  • ubrzan srčani puls,
  • pojava krvi ili gnoja u stolici,
  • mučnina,
  • dehidracija,
  • gubitak apetita,
  • zatajenje bubrega,
  • sepsa,
  • toksični megakolon,
  • perforacija crijeva.

Clostridium difficile infekcije – dijagnoza

C.-difficile-infekcije
Foto: Photo Secrets

Uzorak stolice daje se u čvrstoj, nepropusnoj posudici na mikrobiološku dijagnostiku u što kraćem roku od uzorkovanja (unutar 2 sata).
U rijetkim slučajevima, kad postoji mogućnost nastanka komplikacija, liječnik će vas poslati na rendgensko snimanje abdomena ili CT abdomena.

Clostridium difficile infekcije – liječenje

Najprije je potrebno zaustaviti trenutnu terapiju antibiotikom, iako u nekim slučajevima to neće biti moguće (npr. dugotrajna terapija infekcije srca ili kosti).

Kada su simptomi blagi, liječnik prepiše metronidazol 3x/dan sljedećih 10 dana. Druga opcija je vankomicin.

Fidaxomicin je noviji antibiotik visoko efektivan protiv C. difficile, bez značajnog utjecaja na fiziološku bakterijsku floru u crijevima te je također povezan s nižom učestalošću relapsa C. difficile infekcije u odnosu na vankomicin.

Uloga probiotika je upitna i zasad bez dokazanog značaja te njihova primjena ne predstavlja standard liječenja.

Nadalje, preporuča se unos dovoljno tekućine i pravilna prehrana koja ne opterećuje organizam, a daje dovoljno energije (škrobni proizvodi – krumpir, tjestenina, riža).

Za vrijeme trajanja infekcije potrebno je slijediti stroge higijenske smjernice kako bi se spriječilo širenje zaraze:

  • često pranje ruku,
  • dezinfekcija ruku i zajedničkih predmeta,
  • temeljito čišćenje prostorija u kojima se boravi.
Članak objavljen:

Izvori:

  1. C. difficile infection. Mayo Clinic.
  2. C. Difficile Infection. American College of Gastroenterology.
  3. Czepiel J, Dróżdż M, Pituch H, Kuijper EJ, Perucki W, Mielimonka A, et al. Clostridium difficile infection: review. Eur J Clin Microbiol Infect Dis. 2019;38(7):1211–21.
  4. Clostridium difficile infekcije (CDI). ZZJZZV.

Ocijenite članak

3.75 / 5   4

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu