Zaraza koronavirusom (COVID-19), koja je prešla u globalnu pandemiju, bila je jedan od većih izazova s kojim se moderno čovječanstvo susrelo. Unatoč velikom tehnološkom napretku i brojnim medicinskim dostignućima stoljećima iza nas, ljudski rod je i dalje jako podložan svojem starom neprijatelju – zaraznim bolestima, u ovom slučaju, koronavirusu.

Iako je Vlada Republike Hrvatske 11. svibnja 2023. godine proglasila kraj epidemije COVID-19, i dalje je važno štititi se od ove zarazne bolesti.

Važnost prevencije

Virus ima veliku sposobnost ostajanja na umjetnim površinama, a način prijenosa među ljudima je bliska međusobna interakcija.

Informacije o prevenciji i zaštiti treba potražiti od stručnjaka i na službenim stranicama relevantnih izvora poput Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Tijekom pandemije bilo je važno držati se epidemioloških mjera u vidu pojačanih higijenskih mjera te u slučaju potrebe za liječničkom pomoći. Danas se neke od tih mjera samo preporučuju, kao što je smanjen broj kontakata s ljudima ili nošenje maske u bolnicama i ljekarnama ako ste kronični bolesnik.

U nastavku teksta saznajte kada posumnjati na infekciju koronavirusom i kako je razlikovati od prehlade, gripe i alergije.

COVID-19 – opći podaci

Infekcija novopronađenim koronavirusom koji je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nazvala SARS-CoV-2 uzrokuje bolest nazvanu COVID-19. Genetski se taj virus može usporediti s onim koji je 2002. godine uzrokovao epidemiju u Kini.

Koronavirusi su poznati virolozima i inače uzrokuju blage respiratorne infekcije, poput prehlade, te se na čovjeka prenose preko životinja. Zbog mutacija u proteinima virusa koji mu omogućuju bolji prijenos i mogućnost zaraze s čovjeka na čovjeka, teže kliničke slike koja ponekad uključuje i potrebu za respiratorom za pomoć u održavanju disanja, ova vrsta virusa predstavlja izazov.

Virus se širi pretežito kapljičnim putem, iz respiratornih sekreta zaraženih osoba. To uključuje kihanje, kašljanje i pljuckanje. Zbog toga su za vrijeme pandemije bili bitni minimalna udaljenost od dva metra između ljudi te korištenje maske u zatvorenim, ali i otvorenim prostorima u slučajevima kad nije moguće održavati dovoljnu udaljenost.

Istraživanja su pokazala da virus ostaje i do nekoliko dana (tri) na umjetnim materijalima poput plastike i željeza, na kartonu ne ostaje dulje od jednog dana, a na bakru do nekoliko sati. Virus ostaje dugo i na podlozi po kojoj hodamo.

Iz tog je razloga izrazito bitno prati ruke sapunom (sapun deaktivira virus jer mu destabilizira lipidni dvosloj) i ne hodati po kući u obući u kojoj smo boravili vani.

Za zdrave sluznice, koje su prva crta obrane od svih infekcija, potrebno je držati prostoriju dovoljno ovlaženom.

Trenutno se procjenjuje da je vrijeme inkubacije SARS-CoV-2 između 1 – 14 dana (vrijeme između trenutka izlaganja virusu i pojave simptoma). Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus iako nemaju simptome ili prije nego se oni pojave.

Pridržavanjem higijenskih mjera mogućnost zaraze s čovjeka na čovjeka je minimalna. 

COVID-19 – simptomi

Koronavirus izaziva simptome slične gripi, kao što su:

• povišena tjelesna temperatura
• kašalj
• otežano disanje
• bolovi u mišićima
• umor.

Rjeđe se mogu pojaviti sljedeći simptomi:

• mučnina
• povraćanje
• smanjen apetit
• grlobolja
• glavobolja
• proljev
• anosmija (gubitak njuha).

Sumnja na infekciju koronavirusom postavlja se u slučaju kada su zadovoljeni sljedeći kriteriji (preuzeto s koronavirus.hr):

• akutna respiratorna infekcija (barem jedan od sljedećih simptoma – povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah bez obzira zahtijeva li hospitalizaciju)
• tijekom zadnjih 14 dana prije početka simptoma (barem jedan od sljedećih epidemioloških kriterija – bliski kontakt s potvrđenim ili vjerojatnim slučajem infekcije koronavirusom ili boravak u zahvaćenom području).

U težim slučajevima javljaju se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta, a osobe koje boluju od kroničnih bolesti i starije osobe podložnije su težim oboljenjima.

Klinička slika kod djece, po zasad pristupnim podacima, najčešće je blaga. 

COVID-19 – dijagnoza

Dijagnoza se postavlja temeljem anamneze, kliničke slike, fizikalnog pregleda laboratorijskih, mikrobioloških i po potrebi radioloških pretraga.

Anamnezom i statusom liječnik može odmah posumnjati na COVID-19 ako imate neke otprije navedenih simptoma. Bitno je biti potpuno iskren u davanju podataka pri razgovoru s liječnikom.

Slušanjem pluća moguće je ponekad čuti karakterističan nalaz za intersticijsku upalu pluća. Laboratorijskim pretragama moguće je pak utvrditi smanjen broj leukocita i limfocita, povišenu razinu D-dimera, LDH i jetrenih enzima. S druge strane, radiološkim pretragama (RTG i CT) je moguće utvrditi upalne infiltrate i tzv. staklasto zamućenje sa zadebljanjem interlobularnih septi.

Mikrobiološka potvrda bolesti vrši se izolacijom virusa u staničnoj kulturi iz uzoraka respiratornog sustava (kod preboljelih je moguć i pozitivan nalaz u stolici) metodom lančane reakcije polimeraze (PCR).

COVID-19 – liječenje

Pristup liječenju je, kao i kod mnogih drugih virusnih bolesti, simptomatski i suportivni. U simptomatsku terapiju spadaju oni lijekovi koji reduciraju simptome koje bolesnik osjeća (snižavaju vrućicu, smanjuju bolove u mišićima), a u potpornu (suportivnu) terapiju spadaju terapija kisikom, infuzija, primjena antiviralnih lijekova i drugih lijekova koji mogu promijeniti upalni odgovor organizma.

Ako ste kod kuće, bitno je ojačati vlastiti imunitet, uzimati vitamin C i dovoljno tekućine za rehidraciju te mirovati.

Tu je i cjepivo protiv koronavirusa. Pročitajte članak “Koje cjepivo odabrati – proteinsko cjepivo, mRNA ili vektorsko cjepivo?“.

Ako primijetite respiratorne simptome poput kašlja, kratkog daha, umora, visoke temperature, nemojte ići u ordinaciju, nego nazovite svojeg obiteljskog liječnika ili epidemiologa. U tablici su navedeni brojevi dežurnih epidemiologa po županijama.

Prehlada

Obična prehlada je akutna, najčešće virusna upala sluznice nosa koja ponekad zahvaća i ždrijelo. To je vrlo blaga bolest u kojoj povišena temperatura nije izražena.

Od simptoma su prisutni hunjavica i kihanje, začepljen nos, osjećaj suhoće ždrijela, pečenje očiju, a može se pojaviti i zaglušenost s blagim bolovima u uhu. Obična prehlada najčešća je bolest čovjeka uopće, od koje odrasli obole 3 – 5 puta na godinu, a djeca i do 10 puta. 

Gripa

Influenca ili gripa akutna je infektivna bolest dišnog sustava koju uzrokuju virusi influence A, B i C. Lako se prenosi i pojavljuje se u manjim ili većim epidemijama gotovo svake zime. Inkubacija je vrlo kratka, 1 – 3 dana.

Bolest nastupa naglo, a karakterizirana je visokom temperaturom (nekad i iznad 40 °C), umorom, bolovima u mišićima (posebno nožni i leđni mišići) i zglobovima, glavoboljom i suhim kašljem.

Influenca je praćena brojnim komplikacijama, među kojima su upale pluća vrlo česte i osobito teške. Sam tijek bolesti ovisi o tipu virusa, koliko je on patogen te je li osoba već preboljela gripu i razvila određenu imunost. Iako je gripa u pravilu teška bolest, za nju postoje lijekovi i cjepivo.

Alergija

Alergijski rinitis je upalna, neinfektivna bolest nosne sluznice koja nastaje iritacijom određenog čimbenika. Vodeći simptomi su začepljen nos, kihanje, curenje iz nosa, sekrecija niz ždrijelo, smetnje njuha i glavobolja. Ako imate slične simptome svake godine u ovo doba, onda se vjerojatno radi o alergiji. 

Simptom	Prehlada	Gripa	Koronavirus	Alergija
Povišena tjelesna temperatura	rijetko	često	da	ne
Kašalj	rijetko	da	suhi kašalj	ponekad
Kratak dah	rijetko	da	da	ponekad
Opća slabost	ponekad	da	da	ne
Glavobolja	rijetko	da	ponekad	ponekad
Bolovi u mišićima	blagi	često	da	ne
Kihanje	često	ponekad	ne	da
Grlobolja	često	ponekad	ponekad	ne
Curenje iz nosa	ponekad	ponekad		da
Olakšanje nakon primjene lijeka za alergiju	ne	ne	ne	da
Izvor: ECDC (https://www.ecdc.europa.eu/en/covid-19/questions-answers)

Raznolika klinička slika zaraze koronavirusom i činjenica da neki ljudi mogu biti bez simptoma mogu itekako otežati prepoznavanje ove bolesti. Kihanje nije simptom COVID-19, a ako primijetite novonastali kratak dah i stezanje u prsima, javite se svojem obiteljskom liječniku.

Više informacija o koronavirusu potražite na Kreni Zdravo ili na službenim stranicama koronavirus.hr.

Pročitajte i ove članke:

• Od kraja kolovoza raste broj oboljelih od COVID-19! HZJZ je objavio preporuke za cijepljenje, a evo kome je preporučljivo i kada počinje
• Izbjegava li nova varijanta COVID-a naš imunitet? Izazvala je zabrinutost kod znanstvenika, a evo što je otkriveno
• Znanstvenici na tragu točne identifikacije osoba s dugim COVID-om! Ovaj ključan faktor mogao bi se koristiti u dijagnozi.

• alergije
• alergijski rinitis
• COVID-19
• gripa
• koronavirus
• prehlada

Učitaj više izvora