Najčešće bolničke infekcije – uzroci, simptomi i liječenje

Najčešće bolničke infekcije

Bolničke infekcije su infekcije kod kojih simptome bolesnik dobiva 48 sati nakon prijema u bolnicu ili drugu zdravstvenu ustanovu, ili nakon otpusta iz bolnice. Danas predstavljaju veliki zdravstveni i ekonomski problem, u smislu da uzrokuju veću smrtnost i više komplikacija kod hospitaliziranih bolesnika, a time produljuju vrijeme liječenja i povećavaju trošak liječenja.

Većina ih nastaje kod osoba s lošim imunološkim sustavom, kod osoba liječenih u jedinicama intenzivnog liječenja te kod kirurških bolesnika. Česte su i kod presađivanja koštane srži i drugih organa, uzrokovane primjenom intravaskularnih katetera, raznim protezama i umjetnim disanjem s ventilatorom.

Smatra se da otprilike 8 – 10 % hospitaliziranih bolesnika oboli od neke bolničke infekcije za vrijeme hospitalizacije. Najčešće bolničke infekcije su infekcije mokraćnih putova, odgovorne su za 40 – 45 % svih bolničkih infekcija. Bolnička pneumonija sudjeluje s 15 – 20 %, infekcije kirurških rana s 25 – 30 %, a bakterijemije čine otprilike 5 – 7 % bolničkih infekcija. Upale pluća su po težini bolesti na prvom mjestu, a smrtnost kod oboljelih je od 30 do čak 50 %.

Bolničke infekcije – definicija

U razdoblju prije uporabe antibiotika bolničke su infekcije najčešće bile izazvane bakterijama i tada se nisu bitno razlikovale od infekcija i bolesti koje su se pojavljivale u bolesnika izvan bolnice. Širokom uporabom antibiotika došlo je do razvoja rezistentnih sojeva bakterija koje slabo ili nikako ne reagiraju na antibiotike. Te su bakterije obično uzročnici intrahospitalnih infekcija. No, u realnosti bilo koji mikroorganizam, pa čak i virusi, paraziti ili gljivice mogu biti uzrok bolničkih infekcija.

Bolnička bakterija - vrste
FOTO: Shutterstock

Bolnička bakterija – vrste

Prema porijeklu možemo bolničke infekcije podijeliti na:

  • endogene – uzrokovane mikrobiološkom florom samog bolesnika
  • egzogene – uzrokovane mikroorganizmima iz bolničke sredine (bakterija koja se dobije u bolnici, prijenosnici mogu biti okolni bolesnici, medicinsko osoblje, posjetitelji, oprema i medicinski instrumenti).

Od bakterija najčešći uzročnici intrahospitalne infekcije su:

Od virusa bolničke infekcije najčešće uzrokuju hepatitis A, Coxackiae grupe B i rotavirusi, od gljiva Candida albicans, a od parazita Sarcoptes Scabiei i Pediculus humanus

Put prijenosa infekcije u bolnici može biti uobičajan kao i kod nebolničkih infekcija:

  • feko-oralni – prljavim rukama, rukovanjem
  • kapljični – kihanjem, kašljanjem.

Za bolničke infekcije su karakteristični i drugi načini prijenosa:

Bolničke infekcije
FOTO: Shutterstock

Bolnička bakterija – simptomi

Glavni simptom bolničkih infekcije je pojava novonastale povišene temperature kod hospitaliziranog bolesnika. Ovisno o osnovnoj bolesti, drugi simptomi mogu biti prisutni ili potisnuti. Prilikom obrade treba uzeti u obzir sve dijagnostičke i terapijske postupke kojima je pacijent bio podvrgnut, kako bi se najbrže došlo do uzroka bolesti. 

Bolničke infekcije obično su ozbiljne i često s lošom prognozom. Razlog je taj što su bolesnici često lošeg imunosnog statusa zbog osnovne bolesti i posebnih bakterijskih uzročnika koji su otporni na višestruke antibiotike.

Najčešće bolničke infekcije

Četiri najučestalije bolničke infekcije su:

  • bolničke urinarne infekcijenajčešće bolničke infekcije, nisu toliko ozbiljne i obično ne završavaju smrtnim ishodom, postavljanje urinarnog katetera je najčešći rizični čimbenik, uz visoku temperaturu bolnička bakterija u urinu najčešće uzrokuje tegobe peckanja ili učestalog mokrenja te nalaz bakterija u mokraći
  • bolnička pneumonija – najteža od svih bolničkih infekcija, stopa smrtnosti od 30 do 50 %, najveći rizici za obolijevanje od upale pluća su intubacija i mehanička ventilacija, postoperativni period i poremećaj svijesti
  • infekcija kirurškog mjesta – povezana s mjestom kirurške intervencije i nije prisutna prije operacije, u prosjeku se javlja unutar 30 dana nakon zahvata, odnosno unutar 90 dana kod operacija koje uključuju postavljanje implantata
  • sepsa – prisutnost bakterije u krvi uz koju se javlja odgovor tijela na upalu, najčešće se javlja kod primjene venskih katetera, najčešći uzročnik je MRSA.

Bolničke infekcije – liječenje

Pristup bolničkim infekcijama jest preventivni. Daje se naglasak na mjere poput:

  • pranje ruku
  • korištenje zaštitne odjeće i obuće
  • edukacija
  • registriranje svake bolničke infekcije
  • kontrola rizičnih čimbenika na svakom odjelu
  • provođenje sanitarnih i higijenskih postupaka na odjelu
  • dezinfekcija i sterilizacija medicinskog pribora
  • zbrinjavanje infektivnog otpada
  • rano otkrivanje, izolacija i liječenje oboljelih osoba.
Bolničke infekcije - liječenje
FOTO: Shutterstock

Bolnička bakterija – iskustva

Kada unatoč preventivnim mjerama dođe do bolničke infekcije kod bolesnika, njemu se pristupa s ciljem ublažavanja simptoma i eradikacije uzročnika nakon identifikacije. To se najčešće događa primjenom adekvatnog antibiotika ukoliko je riječ o bakteriji kao uzročniku, no primjenom i drugih skupina lijekova čija je svrha smanjenje boli, temperature ili druge nelagode.

Bolničke infekcije – pravilnik

Treba obratiti pozornost na bolničke infekcije kao indikator kvalitete zdravstvene skrbi. Naime, kao jedan od mnogih indikatora kvalitete zdravstvene zaštite može poslužiti i učestalost bolničkih infekcija u nekoj ustanovi. Taj podatak donekle otkriva koliko se ustanova pridržava mjera prevencije i higijene na najugroženijim odjelima koji su u najvećem riziku (bolničke infekcije i mjere prevencije). 

Kontrola bolničkih infekcija događa se preko nadležnog tijela svake ustanove, imajući u vidu pravilnik koji je načelo njihovog djelovanja, a glavni im je cilj sprječavanje intrahospitalnih infekcija.

Članak objavljen:
  1. Blažević I. (2014). Bolničke infekcije u jedinici intenzivnog liječenja (diplomski rad). Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
  2. Karamarko, M. (2014). Intrahospitalne infekcije. Rauché.
  3. Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja mjera za sprječavanje bolničkih infekcija. (2012). Narodne novine.
  4. Bolničke infekcije i mere prevencije. Medicinska Edukacija.

Ocijenite članak

5 / 5   1

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: Bolnicka bakterija vrste, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu