Bakterijske bolesti dišnog sustava: Liječnik otkriva pet najčešćih infekcija u zimskim mjesecima

Bakterijske bolesti dišnog sustava

Bakterije su živa bića sa samo jednom stanicom koja se može brzo razmnožavati. Postoje milijuni bakterija koje žive svuda oko nas – u tlu, vodi i na površinama u našim domovima i na radnim mjestima. Postoje čak i milijuni bakterija koje žive na koži i unutar tijela.

Većina bakterija nije štetna, a mnoge su čak i korisne. One mogu pomoći probaviti hranu i uništiti druge štetne oblike bakterija koje pokušavaju napasti tijelo. Ali čak i one korisne mogu postati opasne i uzrokovati infekciju ako se nađu tamo gdje inače nisu. To su bolesti izazvane bakterijama.

Bakterijske bolesti dišnog sustava mogu se pojaviti u gornjim ili donjim regijama respiratornog trakta.

Gornja regija sastoji se od nosa, ždrijela i drugih struktura kao što su srednje uho i sinusi. Iako u ovom dijelu tijela postoje mnogi obrambeni mehanizmi, kao što su dlake i sluznice, infekcije su česte zbog blizine vanjskog svijeta.

Donji dio sustava sastoji se od dušnika, dušnica i malih dijelova dišnih puteva poput bronhiola i alveola. Infekcija se ovdje događa zbog prekomjerne vlage i bogate opskrbe hranjivim tvarima.

Respiratorne infekcije kod ljudi su vrlo česta pojava, mogu se javiti čak 6 – 10 puta godišnje. Treba naglasiti da je čak u do 90 % slučajeva respiratornih infekcija uzročnik virus.

Bakterijska ili virusna infekcija
FOTO: Shutterstock

Bakterijska ili virusna infekcija

Najbitnija razlika između bakterijske i virusne infekcije je djelotvornost antibiotika. Dok je kod bakterijskih antibiotik lijek izbora, kod virusnih infekcija se terapija većinom svodi na potpornu terapiju odmorom, nadoknadom tekućine i vitamina C, a u rijetkim se slučajevima primjenjuju antivirusni lijekovi.

Pročitajte članak “Terapija antibioticima: Nekad su prijeko potrebni, a bakterije su sve otpornije! Liječnik otkriva sve što trebate znati“.

Leukociti kod bakterijske infekcije

Razlika virusne i bakterijske infekcije vidi se i u krvnoj slici. Bakterije svojom upalnom aktivnošću podižu broj segmentiranih leukocita, odnosno neutrofila, dok se kod virusnih infekcija podiže broj limfocita vidljiv u diferencijalnoj krvnoj slici

Leukociti kod bakterijske infekcije
FOTO: Shutterstock

Sekundarne bakterijske infekcije

Kombinacije virusnih i bakterijskih infekcija nazivaju se sekundarne bakterijske infekcije. One se javljaju kod pojedinaca koji su nedavno preboljeli neku virusnu bolest. To je dovelo do pada imuniteta i otvorilo mogućnost da i bakterijski patogeni ostvare infekciju. Bakterijske infekcije često imaju intenzivniji tijek i simptome, a oporavak je puno brži uz antibiotike.

Posebno opasne mogu biti sekundarne bakterijske infekcije kod hospitaliziranih bolesnika jer su bakterije uzročnici u bolnicama često bakterije otporne na antibiotike i tada je upitan tijek oporavka ako ne postoji optimalan lijek za liječenje.

Pročitajte članak “Najčešće bolničke infekcije: Uzrokuju sve veću smrtnost i više komplikacija! Liječnik otkriva koje su i kakav je postupak“.

Bakterijske bolesti dišnog sustava

Slijedi popis i opis bakterijskih bolesti dišnog sustava.

Upala grla ili faringitis
FOTO: Shutterstock

1. Upala grla ili faringitis

U većini je slučajeva prilično bolna i najčešći je uzrok grlobolje. Faringitis može rezultirati i vrlo velikim i upaljenim krajnicima. To može otežati gutanje i disanje. Može biti popraćen kašljem ili groznicom, ako je infekcija sustavna.

Većina akutnih slučajeva uzrokovana je virusima (40 – 80 %). U ostalim su slučajevima uzrok bakterije, gljivice ili nadražujuće tvari poput kemikalija.

Streptokokni faringitis, poznatiji kao angina, uzrokovan je beta-hemolitičkim streptokokom skupine A. To je najčešći bakterijski uzrok faringitisa (15 – 30 %). Uobičajeni simptomi streptokoknog grla uključuju:

Infekcija se širi bliskim kontaktom sa zaraženom osobom. Kultura grla zlatni je standard za dijagnozu streptokoknog faringitisa, a pregledom grla na tonzilama se jasno mogu vidjeti nakupine bijelih naslaga. Antibiotik skraćuje vrijeme oporavka i smanjuje pojavu komplikacija poput peritonzilarnog apcesa.

Upala srednjeg uha
FOTO: Shutterstock

2. Upala srednjeg uha

Upala srednjeg uha se pojavljuje se u području između bubnjića i unutarnjeg uha, također djelujući i na Eustahijevu cijev. Iako bolna, upala srednjeg uha obično prolazi sama od sebe u roku 2 – 6 tjedana. Tipično akutna upala srednjeg uha slijedi nakon prehlade.

Nakon nekoliko dana začepljenog nosa dolazi do bolova u uhu koji će se obično smiriti u roku dan ili dva, ali mogu trajati i više od tjedan dana. Ponekad bubnjić uha pukne, ispuštajući gnoj iz uha.

Upala srednjeg uha je najčešće uzrokovana infekcijom virusnim, bakterijskim ili gljivičnim patogenima.

Najčešći bakterijski patogen je Streptococcus pneumoniae, a ostali mogu biti Pseudomonas aeruginosa, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Među starijim adolescentima i mladim odraslim osobama najčešći uzrok infekcija uha je Haemophilus influenzae.

Antibiotska terapija u obliku kapi ili tableta može pomoći u bržem liječenju infekcije. Kao dio terapije daju se i kapi za nos da se pročiste dišni putevi od bakterija.

Virusi poput respiratornog sincicijskog virusa (RSV) i onih koji uzrokuju prehladu također mogu uzrokovati upalu srednjeg uha oštećujući normalnu obranu epitelnih stanica u gornjim dišnim putevima.

Glavni čimbenik rizika za razvoj upale srednjeg uha je disfunkcija Eustahijeve cijevi, što dovodi do neučinkovitog čišćenja bakterija iz srednjeg uha.

Epiglotitis
FOTO: Shutterstock

3. Epiglotitis

Epiglotitis se događa kada epiglotis – mali “poklopac” od hrskavice koji pokriva dušnik – nabubri i pocrveni. Oteklina blokira protok zraka u pluća. Epiglotitis može biti smrtonosan. Može se dogoditi u bilo kojoj dobi, ali najčešće u dječjoj dobi.

Najčešći uzrok epiglotitisa kod djece je infekcija bakterijom Haemophilus influenzae tipa B (Hib). Bakterija također uzrokuje upalu pluća, meningitis i infekcije krvi.

Rutinsko cijepljenje dojenčadi učinilo je epiglotitis rijetkim kod djece. Sada je češći kod odraslih. Stanje treba brzu njegu kako bi se spriječile smrtonosne komplikacije.

Djeca mogu razviti simptome epiglotitisa u roku nekoliko sati. Simptomi mogu uključivati:

  • povišena temperatura
  • grlobolja
  • neobičan, visokofrekventan zvuk pri udisanju, poznat kao “stridor”
  • teško i bolno gutanje
  • slinjenje
  • razdražljivo ponašanje
  • sjedenje ili naginjanje naprijed kako bi se olakšalo disanje.

Dijagnoza epiglotitisa postavlja se pregledom grla i uzimanjem brisa za mikrobiološku kulturu. Terapija uključuje nadoknadu kisika, primjenu antibiotika i općenite mjere za skidanje temperature i protiv bolova.

Magareći kašalj ili hripavac
FOTO: Shutterstock

4. Magareći kašalj ili hripavac

Laringotraheitis, stodnevni kašalj, krup, hripavac ili magareći kašalj samo su neki od naziva bolesti koje uzrokuje bakterija Bordatella pertusis. Laringotraheitis spada u bakterijske bolesti gornjih dišnih putova, blokira disanje i ima karakterističan “kašalj poput laveža psa”.

Karakteristične promjene u zvuku kod disanja se čuju pri udisaju, dok je izdisaj normalan. Upala blokira dišne puteve te tako dolazi do pojave zvučnih fenomena.

Simptomi uključuju: 

Mnoge bebe s hripavcem uopće ne kašlju. Umjesto toga se može javiti apneja ili borba za disanje. Može se činiti kao obična prehlada. Infekcija je općenito blaža kod tinejdžera i odraslih nego kod beba i djece, osobito onih koji su se cijepili protiv hripavca. Može se činiti kao obična prehlada. “Kašalj poput laveža psa” često nije prisutan kod ljudi koji imaju blažu bolest.

Prevencija postojećim cjepivom je najbolji način sprječavanja ove infekcije. Ipak, ako dođe do infekcije, hripavac se liječi antibioticima. Dostupno je nekoliko antibiotika za liječenje istog. Vrlo je važno hripavac rano liječiti, prije nego što počnu napadaji kašlja.

Rano liječenje može učiniti bolest manje ozbiljnom i spriječiti daljnje širenje bakterija koje ga uzrokuju drugima.

Upala pluća
FOTO: Shutterstock

5. Upala pluća

Upala pluća je upalno stanje koje pogađa mikroskopske vrećice u plućima ispunjene zrakom poznate kao alveole. Obično je uzrokovana infekcijom virusima ili bakterijama i rjeđe drugim mikroorganizmima, određenim lijekovima i drugim stanjima kao što su autoimune bolesti. Tipični simptomi uključuju:

Dijagnostički alati podrazumijevaju rendgenske snimke i mikrobiološku kulturu ispljuvka. Dostupna su cjepiva za sprječavanje određenih vrsta upale pluća. Liječenje ovisi o uzročniku, a bakterijska upala pluća liječi se antibioticima.

Ako je upala pluća teška, oboljela osoba se obično prima u bolnicu na dodatnu terapiju kisikom i lijekovima.
Bakterije su najčešći uzrok upale pluća stečene u zajednici
FOTO: Shutterstock

Bakterije su najčešći uzrok upale pluća stečene u zajednici, pri čemu ih možemo podijeliti u tri skupine po tome kako se boje specifičnim mikrobiološkim tehnikama (najpoznatije bakterije):

  • gram pozitivneStreptococcus pneumoniae izoliran je u gotovo 50 % slučajeva te je najčešći bakterijski uzročnik u svim dobnim skupinama osim kod novorođenčadi, a može ga se naći kao dio normalne flore u grlu; ostali gram+ uzročnici su zlatni stafilokok i uzročnik antraksa; brojne verzije bakterija postaju sve češće otporne na lijekove, uključujući Streptococcus pneumoniae i Staphylococcus aureus (MRSA) otporan na meticilin; streptokok je češći zimi, a na njega treba posumnjati kod osoba koje aspiriraju veliku količinu anaerobnih organizama
  • gram negativne – uobičajeno izolirane bakterije uključuju Haemophilus influenzae u 20 % slučajeva, Moraxella catarrhalis, Klebsiella pneumoniae, Escherichia coli te Pseudomonas aeruginosa; te bakterije često žive u crijevima i ulaze u pluća kada se unese sadržaj crijeva (poput povraćanja ili fekalija)
  • atipične bakterijeCoxiella burnetii (koja se povezuje sa stokom), Chlamydophila pneumoniae, Mycoplasma pneumoniae i Legionella pneumophila; one su “atipične” jer ih gram bojilo ne označava kao gram-negativne i gram-pozitivne organizme.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Bacterial Infection. (2022). Cleveland Clinic.
  2. Epiglottitis. (2022). Mayo Clinic.
  3. Bacterial Diseases of the Respiratory System. LibreTexts Biology.

Ocijenite članak

4.20 / 5   5

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu