Djelotvornost antibiotika posljednjih se 10 godina alarmantno smanjuje, a pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala povećanje rezistencije na ovu vrstu lijekova. Posljedica je to, između ostalog, nedovoljne razine informiranosti građana koji lijekove uzimaju bez prethodnih konzultacija s liječnikom. Upravo s ciljem edukacije javnosti o važnosti pravilnog i odgovornog uzimanja antibiotika pokrenuta je prva informativna internetska stranica antibiotici.hr putem koje se građane želi sustavno informirati o antimikrobnoj rezistenciji.

Otpornost mikroba, bakterija i gljiva na antibiotike

Jedan od najčešćih razloga neuspjeha u liječenju infekcija upravo je otpornost mikroba, bakterija i gljiva na antibiotike, što dovodi do gubitka njihove učinkovitosti, odnosno do antimikrobne rezistencije (AMR). Antimikrobna rezistencija (AMR) ozbiljna je globalna prijetnja koja dovodi u pitanje učinkovitu prevenciju i liječenje sve većeg broja infekcija, kao i moderne medicinske tretmane, uključujući invazivne operacije, kemoterapije, transplantacije itd.

Izv. prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, klinička mikrobiologinja i predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske, ističe:

Odgovornost za racionalnu upotrebu antibiotika je na svima nama, prvenstveno zdravstvenim djelatnicima, no ključnom se pokazala i adekvatna razina informiranosti i edukacije građana koja se sada može dobiti i kroz platformu antibiotici.hr. Osnovna je poruka nacionalne i međunarodne kampanje za očuvanjem djelotvornosti antibiotika – veliko NE samoliječenju, odnosno uzimanju ovih vrsta lijekova bez preporuke liječnika. To znači da građani trebaju liječniku prepustiti procjenu radi li se o težoj bakterijskoj infekciji koja zahtijeva liječenje antibioticima ili se radi o virusnoj ili blažoj bakterijskoj infekciji koje imaju samoograničavajući tijek i brzo će proći i bez antibiotika.

Generacija Z nesvjesna je ozbiljnosti problema antimikrobne rezistencije

Koliko je edukacija važna, pokazuju i istraživanja – najmlađa generacija, generacija Z, nesvjesna je ozbiljnosti problema antimikrobne rezistencije. Ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazala su da mlađi ispitanici češće konzumiraju antibiotike nego starija populacija. Tako je 37 % ispitanika u dobi između 16 – 24 godine u jednom mjesecu konzumiralo više antimikrobnih lijekova u odnosu na stariju populaciju u dobi 65+ (24 %).

Dodatno, mlađi ispitanici i oni s nižom razinom obrazovanja smatraju kako su antibiotici namijenjeni gripi i prehladi – gotovo 40 % ispitanika u dobi 55 – 65 godina navodi da se prehlada i gripa ne mogu liječiti antibioticima, u usporedbi s 24 % onih između 16 – 24 godine starosti koji smatraju da su antibiotici namijenjeni i za gripu i prehlade.

Također, 25 % ispitanika smatra da je prihvatljivo koristiti antibiotike koje im je dao prijatelj ili član obitelji, sve dok su korišteni za liječenje iste bolesti, a čak 32 % ispitanika smatra da bi trebali prestati s konzumacijom antibiotika kada se počnu osjećati bolje, a ne prema uputama liječnika. Oba slučaja mogu pridonijeti porastu antimikrobne rezistencije.

Prema podacima Eurobarometra, u Hrvatskoj su se antibiotici u 2021. godini najčešće koristili za COVID-19 (28 %), zatim za upalu grla (24 %), infekciju mokraćnih puteva (15 %), kašalj (12 %) i prehladu (11 %).

Velik broj smrti uzrokovan je bakterijama rezistentnim na antibiotike

Procjenjuje se da od posljedica infekcija bakterijama rezistentnim na antibiotike godišnje u Europi umire 33.000 ljudi. Gljivični patogeni, koje je Svjetska zdravstvena organizacija krajem prošle godine dodala na popis rastućih mikrorganizama rezistentnih na antimikrobne lijekove, također predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju, pogotovo u populaciji ljudi oslabljenog imuniteta.

Na stranici antibiotici.hr građani mogu pronaći informacije o tome što su bakterije i superbakterije, gljivične infekcije i kako ih spriječiti, kao i savjete relevantnih stručnjaka te aktualne informacije o rezistenciji koja je prisutna u globalnom i nacionalnom zdravstvu. Osim toga, dostupan je i “kutak za djecu” kako bi se i najmlađe upoznalo sa superbakterijama i gljivama, odnosno s važnošću održavanja osobne higijene, osobito pravilnog pranja ruku kroz različite sadržaje koji su na stranici dostupni.

Pročitajte i ove članke:

• Terapija antibioticima: Postali su na neki način omraženi, nekad su prijeko potrebni, a bakterije su sve otpornije! Evo što kaže struka
• 28 % građana Hrvatske uzimalo antibiotike zbog COVID-a: Stručnjaci ističu da je otpornost na antibiotike jedan od najvećih rizika za zdravlje
• Pretjeruje se s njihovim korištenjem, a povećavaju rizik od smrti za oboljele od virusa! Evo što je uzbunilo znanstvenike.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja