Djelotvornost antibiotika se drastično smanjuje! Za građane je zato otvorena prva informativno-edukativna stranica o antimikrobnoj rezistenciji
- Budite prvi i komentirajte!
- 3 min čitanja
Djelotvornost antibiotika posljednjih se 10 godina alarmantno smanjuje, a pandemija bolesti COVID-19 dodatno je ubrzala povećanje rezistencije na ovu vrstu lijekova. Posljedica je to, između ostalog, nedovoljne razine informiranosti građana koji lijekove uzimaju bez prethodnih konzultacija s liječnikom. Upravo s ciljem edukacije javnosti o važnosti pravilnog i odgovornog uzimanja antibiotika pokrenuta je prva informativna internetska stranica antibiotici.hr putem koje se građane želi sustavno informirati o antimikrobnoj rezistenciji.
Otpornost mikroba, bakterija i gljiva na antibiotike
Jedan od najčešćih razloga neuspjeha u liječenju infekcija upravo je otpornost mikroba, bakterija i gljiva na antibiotike, što dovodi do gubitka njihove učinkovitosti, odnosno do antimikrobne rezistencije (AMR). Antimikrobna rezistencija (AMR) ozbiljna je globalna prijetnja koja dovodi u pitanje učinkovitu prevenciju i liječenje sve većeg broja infekcija, kao i moderne medicinske tretmane, uključujući invazivne operacije, kemoterapije, transplantacije itd.
Izv. prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, klinička mikrobiologinja i predsjednica Odbora za praćenje rezistencije bakterija na antibiotike pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske, ističe:
Odgovornost za racionalnu upotrebu antibiotika je na svima nama, prvenstveno zdravstvenim djelatnicima, no ključnom se pokazala i adekvatna razina informiranosti i edukacije građana koja se sada može dobiti i kroz platformu antibiotici.hr. Osnovna je poruka nacionalne i međunarodne kampanje za očuvanjem djelotvornosti antibiotika – veliko NE samoliječenju, odnosno uzimanju ovih vrsta lijekova bez preporuke liječnika. To znači da građani trebaju liječniku prepustiti procjenu radi li se o težoj bakterijskoj infekciji koja zahtijeva liječenje antibioticima ili se radi o virusnoj ili blažoj bakterijskoj infekciji koje imaju samoograničavajući tijek i brzo će proći i bez antibiotika.
Generacija Z nesvjesna je ozbiljnosti problema antimikrobne rezistencije
Koliko je edukacija važna, pokazuju i istraživanja – najmlađa generacija, generacija Z, nesvjesna je ozbiljnosti problema antimikrobne rezistencije. Ispitivanja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazala su da mlađi ispitanici češće konzumiraju antibiotike nego starija populacija. Tako je 37 % ispitanika u dobi između 16 – 24 godine u jednom mjesecu konzumiralo više antimikrobnih lijekova u odnosu na stariju populaciju u dobi 65+ (24 %).
Dodatno, mlađi ispitanici i oni s nižom razinom obrazovanja smatraju kako su antibiotici namijenjeni gripi i prehladi – gotovo 40 % ispitanika u dobi 55 – 65 godina navodi da se prehlada i gripa ne mogu liječiti antibioticima, u usporedbi s 24 % onih između 16 – 24 godine starosti koji smatraju da su antibiotici namijenjeni i za gripu i prehlade.
Također, 25 % ispitanika smatra da je prihvatljivo koristiti antibiotike koje im je dao prijatelj ili član obitelji, sve dok su korišteni za liječenje iste bolesti, a čak 32 % ispitanika smatra da bi trebali prestati s konzumacijom antibiotika kada se počnu osjećati bolje, a ne prema uputama liječnika. Oba slučaja mogu pridonijeti porastu antimikrobne rezistencije.
Prema podacima Eurobarometra, u Hrvatskoj su se antibiotici u 2021. godini najčešće koristili za COVID-19 (28 %), zatim za upalu grla (24 %), infekciju mokraćnih puteva (15 %), kašalj (12 %) i prehladu (11 %).
Velik broj smrti uzrokovan je bakterijama rezistentnim na antibiotike
Procjenjuje se da od posljedica infekcija bakterijama rezistentnim na antibiotike godišnje u Europi umire 33.000 ljudi. Gljivični patogeni, koje je Svjetska zdravstvena organizacija krajem prošle godine dodala na popis rastućih mikrorganizama rezistentnih na antimikrobne lijekove, također predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju, pogotovo u populaciji ljudi oslabljenog imuniteta.
Na stranici antibiotici.hr građani mogu pronaći informacije o tome što su bakterije i superbakterije, gljivične infekcije i kako ih spriječiti, kao i savjete relevantnih stručnjaka te aktualne informacije o rezistenciji koja je prisutna u globalnom i nacionalnom zdravstvu. Osim toga, dostupan je i “kutak za djecu” kako bi se i najmlađe upoznalo sa superbakterijama i gljivama, odnosno s važnošću održavanja osobne higijene, osobito pravilnog pranja ruku kroz različite sadržaje koji su na stranici dostupni.
Pročitajte i ove članke:
- Terapija antibioticima: Postali su na neki način omraženi, nekad su prijeko potrebni, a bakterije su sve otpornije! Evo što kaže struka
- 28 % građana Hrvatske uzimalo antibiotike zbog COVID-a: Stručnjaci ističu da je otpornost na antibiotike jedan od najvećih rizika za zdravlje
- Pretjeruje se s njihovim korištenjem, a povećavaju rizik od smrti za oboljele od virusa! Evo što je uzbunilo znanstvenike.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića
- Tomislav Stanić
- 4 min čitanja
- Data on antimicrobial resistance (AMR): use of antibiotics in the EU decreases but more needs to be done. (2022). European Comission.
- The role of medical technologies in the fight against Antimicrobial Resistance and Healthcare Associated Infections. (2022). Med Tech Europe.
- WHO releases first-ever list of health-threatening fungi. (2022). WHO.
- Tambić Andrašević, A. i sur. (2020). Osjetljivost i rezistencija bakterija na antibiotike u Republici Hrvatskoj u 2020.g. Akademija medicinskih znanosti Hrvatske: Zagreb.
- 33000 people die every year due to infections with antibiotic-resistant bacteria. (2018). ECDC.
- Antibiotic resistance: Multi-country public awareness survey. (2015). WHO.
- Medijsko priopćenje.