Medicinski odobrava
Hrvoje Pinoza, dr. med.
Hripavac – uzroci, simptomi i liječenje
- 1 komentara
- 3 min čitanja

Hripavac (magareći kašalj, stodnevni kašalj) je infektivna bolest dišnih puteva uzrokovana bakterijom Bordatella pertussis. Kod mnogih osoba, hripavac je obilježen teškim napadajima kašlja, nakon kojeg slijedi piskavo disanje.
Prije pojave cjepiva hripavac se smatrao teškom dječjom bolesti. Danas, hripavac se najčešće javlja kod djece koja nisu primila sve obavezna cjepiva te kod odraslih oslabljenog imuniteta.
Smrtne posljedice zbog hripavca danas su vrlo rijetke, ali najčešće se javljaju kod djece. Broj umrlih u Hrvatskoj prije uvođenja cijepljenja kretao se u rasponu od 5 do 41 slučaja na godinu. Nakon uvođenja cijepljenja on drastično pada. To je razlog zašto je cijepljenje protiv hripavca vrlo važno za trudnice i druge osobe koje će biti u bliskom kontaktu s djetetom.
Hripavac – uzročnik
Hripavac uzrokuje bakterija Bordatella pertussis. Kada zaražena osoba kašlje ili kiše, sitne klice u kapljicama raspršuju se u zrak i može ih udahnuti svatko u neposrednoj blizini te se tako zaraziti hripavcem.
Hripavac – simptomi
Inkubacija kod hripavca najčešće traje 7 – 10 dana. Međutim, prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, moguće je da se simptomi pojave do 3 tjedna nakon zaraze. Oni su obično u početku blagi i nalikuju simptomima prehlade.
Simptomi klasičnog hripavca koji se vide kod necijepljene djece u dobi od 1 – 10 godina mogu biti:
- hunjavica,
- nosno zagušenje (kongestija),
- kihanje,
- crvene i suzne oči,
- blaga temperatura,
- suhi kašalj.
Nakon tjedan ili dva, znakovi i simptomi se pogoršavaju, a sluz se nakuplja unutar dišnih puteva, uzrokujući nekontrolirano kašljanje.

Teški i dugotrajni napadi kašlja mogu uzrokovati:
- povraćanje,
- crveno ili plavo lice,
- ekstremni umor,
- piskavo disanje.
Obično se normalan tijek bolesti hripavca može podijeliti u 3 faze:
- Kataralna faza – počinje kao bolest gornjih dišnih puteva s klasičnim simptomima obične prehlade. Temperatura je normalna ili tek blago povišena. Kašalj ne prestaje nego postupno jača, pogotovo noću. Ovaj stadij traje 1 – 2 tjedna i obično se bolest ne dijagnosticira u ovom stadiju jer još nema prepoznatljivog simptoma.
- Paroksizmalna faza – najkarakterističniji stadij bolesti koji prati kašalj u uzastopnim serijama od 5, 10, 15 ili više snažnih iskašljaja u brzom slijedu isprekidnih udisajima nakon intenzivnog početnog udaha koji može izazvati karakteristično hripanje. Tijekom napada kašlja moguće je da se kod bolesnika javi crvenilo, sužena i otvorena usta s isplaženim jezikom, sitna krvarenja u koži lica i na bjeloočnicama ili krvarenja iz nosa. Na kraju napada bolesnik izbacuje ili povraća ljepljivu sluz. Bolesnici često izgledaju iscrpljeno ili ošamućeno, a s obzirom na to da napad kašlja može biti izazvan uzimanjem hrane i vode, zijevanjem, šmrcanjem te tjelesnim naporom moguć je i gubitak tjelesne težine. Ovaj stadij obično traje 2 – 4 tjedna.
- Rekonvalescentna faza – učestalost te intenzitet kašlja i hripanja se smanjuju, za bolesnika više nije toliko umarajući. Obično traje 1 – 2 tjedna.
Hripavac – liječenje
Zlatni standard za dokaz Bordatelle pertussis je PCR metodom iz obriska ždrijela.
Hripavac kod beba i djece
Dojenčad je hospitalizirana prilikom liječenja jer je hripavac opasniji za tu dobnu skupinu. Ako Vaše dijete ne može zadržati tekućinu ili hranu, može biti potrebna intravenozna nadoknada tekućine. Također, dijete će biti izolirano od drugih kako bi se spriječilo širenje infekcije.
Hripavac kod odraslih
Liječenje starije djece i odraslih obično ne zahtijeva hospitalizaciju.
Antibiotici ubijaju bakterije koje uzrokuju hripavac i ubrzavaju oporavak. Članovima obitelji također mogu biti preventivno propisani antibiotici.
Nažalost, nije puno mogućnosti dostupno za ublažavanje kašlja. Bezreceptni (OTC) lijekovi protiv kašlja, primjerice, imaju vrlo malo utjecaja na hripavac. Zato je nekad moguća primjena kortikosteroida koji imaju pozitivan utjecaj kod napadaja kašlja.
Ostale pomoćne mjere kod težih oblika bolesti su:
- davanje kisika,
- hranjenje nazogastričnom sondom,
- parenteralno davanje tekućina,
- u najtežim slučajevima, intubacija i mehanička ventilacija.
Tekst Dana
Za vas izdvajamo

Alergijska urtikarija: Najmanje 10 – 20 % svjetske populacije imalo je simptome ove bolesti barem jednom u životu! Evo koji su i kako se liječi
- Hrvoje Pinoza
- 2 min čitanja
Izvori:
- Begovac i sur. (2006). Infektologija. Profil International: Zagreb.
- Wilkinson I.B. et al. (2017). Oxford handbook of clinical medicine. Oxford University Press: New York.
- Pertussis (Whooping Cough). Center for Disease Control and Prevention.