Povišena tjelesna temperatura kod odraslih: Koliko je stupnjeva za uzbunu i kako ju je najbolje skinuti?

Povišena tjelesna temperatura

Nekima počne s curenjem nosa, nekima s glavoboljom, a nekima s boli u mišićima. Sve navedeno često je prisutno uz porast temperature tijela, koji odrasli zapravo dosta teško podnose. Što možete učiniti kod tog neugodnog simptoma?

Što je povišena tjelesna temperatura?

Nekako se tijekom stoljeća proučavanja ljudskog tijela smatralo da je 37 °C normalna temperatura ljudskog tijela. Nakon što je izumljen klinički toplomjer, 1871. godine, na temelju mjerenja temperature tijela kod velikog broja ljudi primijećeno je da njezine vrijednosti variraju od 36,1 do 37,2 °C. Te se vrijednosti danas smatraju normalnim. Međutim, činjenica je da se neki ljudi osjećaju loše već i s temperaturom 37 °C. Stoga u slučaju povišene tjelesne temperature možete reagirati i prema onome kako se osjećate, a ne prema onome što kaže brojka na toplomjeru.

Zašto ne vrijede iste vrijednosti temperature za sve?

Kada tjelesna temperatura nije povišena, njezina normalna vrijednost može se razlikovati od osobe do osobe. Tako, primjerice, djeca imaju nešto višu temperaturu tijela, dok stariji imaju nešto nižu. Također, poznato je da žene imaju nešto nižu temperaturu tijela od muškaraca jer njihovo tijelo sadrži više tjelesne masti. Također, tjelesna se temperatura može povisiti kod pojačane tjelesne aktivnosti, kod žena za vrijeme ovulacije te može varirati i tijekom dana. Dakle, svatko od nas je pojedinac koji je jedinstven i to treba uzeti u obzir prilikom odlučivanja o trenutku i načinu snižavanja tjelesne temperature.

Zašto ponekad dolazi do povišenja tjelesne temperature?

Povišena temperatura nije bolest, već simptom. Najispravniji scenarij za oboljelog bio bi prvo otkriti zbog čega se povišena tjelesna temperatura pojavila pa tek onda odlučivati o tijeku liječenja ne samo ovog simptoma, nego i, ako je moguće, uzroka. Međutim, svima koji su u odrasloj dobi imali povišenu tjelesnu temperaturu jasno je koliko temperatura može otežati svakodnevicu i zapravo potpuno onemoćati organizam. Zato oboljeli najčešće posežu za raznim metodama skidanja povišene tjelesne temperature, a tek potom za otkrivanjem uzroka.

Uzroci povišene temperature mogu biti brojni. Najčešće je riječ o virusnim i bakterijskim infekcijama, ali to mogu biti i upalne bolesti poput reumatoidnog artritisa, neki lijekovi te cjepiva i ostalo. Bez obzira na uzrok, povišena tjelesna temperatura može toliko snažno utjecati na oboljelog da tijekom trajanja simptoma ne može ustati iz kreveta. To je ujedno i razlog zbog kojeg se većina ljudi prvo posveti otkrivanju metoda za snižavanje temperature.

Povišena tjelesna temperatura
FOTO: Getty Images

Koliko je stupnjeva znak za uzbunu?

Kako što je već navedeno, vrijednosti variraju od osobe do osobe, ali “znak za akciju” je trenutak u kojem osobi s povišenom tjelesnom temperaturom postaje (jako) teško i kada osjeti da je vrijeme za poduzimanje koraka u njezinu snižavanju. Kada se temperatura počinje povisivati, poželjno je da oboljeli miruje u prozračenoj prostoriji, bez pokrivača i u laganoj odjeći, kako bi se tijelo moglo hladiti prirodnim putem. Sljedeći je korak uzimanje puno tekućine, vode ili čaja kako bi se nadoknadila tekućina izgubljena znojenjem, odnosno isparavanjem s kože.

Pojava povišene tjelesne temperature zapravo je pozitivna pojava koja pokazuje da imunosni sustav dobro funkcionira, odnosno da se naš organizam bori i želi uništiti uzrok, pogotovo ako je riječ o virusu. Sve je više istraživanja koja govore o tome da ne treba posezati za antipireticima na prvu pojavu i blago povišenu tjelesnu temperaturu, ali najvažnije je procijeniti kako se osjećate i možete li izdržati s tim simptomom. Iako visina temperature ne mora govoriti previše o ozbiljnosti stanja, što je viša tjelesna temperatura, oboljeli se osjeća lošije, pa se kod znatnih povišenja kod odraslih (iznad 38 °C) preporučuje skidanje povišene tjelesne temperature lijekovima za njezino snižavanje zvanim “antipiretici”.

Odlučite li se za lijekove, poželjno je odabrati one koji će sniziti temperaturu, ali i otkloniti bilo kakvu bol u tijelu koju osjećate, a da uz to nemate nepoželjne učinke na želudac i slično. Jedan od često korištenih lijekova za snižavanje povišene tjelesne temperature i otklanjanje boli jest Lekadol, koji sadrži paracetamol koji ima relativno mali broj nuspojava. Ukoliko uz povišenu tjelesnu temperaturu imate i bolove (glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima) poželjno je započeti s uzimanjem već na samom početku pojave simptoma kako se bol ne bi rasplamsala ili postala postala teža za liječenje.

Ima relativno rijetke nuspojave i sigurniji je za želudac od lijekova iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova, pa je njegova primjena široka. Kao i svaki analgetik, za najbolji učinak važno ga je uzeti pravovremeno, odnosno u što ranijoj fazi boli, kao i u odgovarajućoj dozi. No, paracetamol je učinkoviti analgetik i antipiretik te s ovim jednim lijekom možete riješiti oba simptoma – bol i povišenu tjelesnu temperaturu.

Lekadol
FOTO: Sandoz

Iznimno je bitno da odredite svoju pravu dozu lijeka, onu koja vam rješava bol. Kod nekih je to osoba 500 mg, dok je kod drugih to 1000 mg. Kako biste prepoznali koja doza je prava za vas, možete prvo uzeti 500 mg paracetamola, pa ako bol nije u potpunosti nestala, pokušati s višom dozom, odnosno 1000 mg. Za koju se god dozu odlučili, bitno je održati preporučeni razmak 4 – 6 sati između dviju doza. Za brži učinak uzmite paracetamol natašte, 45 minuta prije jela.

Koje vrste boli možete otkloniti zahvaljujući djelatnoj tvari paracetamol te kako njima snižavati povišenu tjelesnu temperaturu, saznajte ovdje.

Kada je vrijeme za posjet liječniku?

Ukoliko odrasla oboljela osoba ne zna točan uzrok, ako je tjelesna temperatura povišena i iznosi 38 °C nekoliko dana ili više, potrebno je posjetiti liječnika. Tada najčešće uslijede dodatne pretrage, poput pregleda krvne slike, koja onda može dati jasniju sliku o uzročniku, pa liječnik može oboljelom propisati neke druge lijekove ili antibiotike u slučaju da se radi o bakterijskoj infekciji.

Što izbjegavati kod povišene temperature?

Kako bi se povišena temperatura držala pod kontrolom, odnosno kako vrijednosti ne bi otišle u visine, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje paracetamola koji će omogućiti da se ona drži pod kontrolom, ali i da se smanji prateća bol.

Nekada se vjerovalo u to da tijelo pod povišenom tjelesnom temperaturom treba dodatno zagrijati (dodatne deke, vrući tuš) da bi se znojilo jer će tako bolest brže proći. Međutim, znojenje je samo način kako se naše tijelo hladi i, kada imamo povišenu tjelesnu temperaturu, nije poželjno dodatno utopljavanje jer ćemo tako lakše i jače dehidrirati.

Kod povišene tjelesne temperature oboljeli treba biti u prozračenoj prostoriji, bez pokrivača i bez čarapa kako bi se tijelo moglo hladiti kroz ekstremitete. Osoba s povišenom temperaturom ne smije se tuširati s hladnom vodom, voda bi trebala biti mlaka. A možda i najvažniji savjet jest da se ne smijete prepuštati panici. Broj na toplomjeru ne govori ništa o ozbiljnosti bolesti – visoke temperature mogu se javljati i kod prehlada, gripe te ostalih respiratornih infekcija koje možete preboljeti bez odlaska liječniku, primjenjujući sve navedene metode.

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svojeg liječnika ili ljekarnika.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s farmaceutskom tvrtkom Sandoz.

Nova StudioSadržaj napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Sandoz po najvišim profesionalnim standardima.
Članak objavljen:
  1. Fever. (2022). Mayo Clinic.
  2. Fever: First aid. (2022). Mayo Clinic.
  3. Sažetak opisa svojstava lijeka Lekadol 500 mg filmom obložene tablete. (2022). HALMED.
  4. Bellis, M. (2021.) The History of the Thermometer. ThoughtCo.
  5. Brazier, Y. (2020). Fever: What you need to know. Medical News Today.
  6. High temperature (fever) in adults. (2020). NHS.
  7. Pietrangelo, A. (2020). Should You Sweat Out a Fever? Healthline.
  8. Klotz, U. (2012). Paracetamol (acetaminophen) – a popular and widely used nonopioid analgesic. Arzneimittelforschung, 62(8): 355–9.

Ocijenite članak

5 / 5   5

Foto: Getty Images

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu