Otkad je počela pandemija koronavirusa, ponavljaju se važne dvije mjere u borbi protiv širenja virusa – fizička udaljenost od drugih osoba i obavezno pranje ruku te izbjegavanje dodirivanja lica.

Naime, virus se širi kapljičnim putem, izravno od osobe do osobe ili padanjem zaraženih kapljica na okolne predmete. S obzirom na to da je gotovo nemoguće u potpunosti pratiti što dodirujete i tko je sve dodirivao isti predmet prije vas, preostaje jedino briga o čistoći vlastitih ruku. Zato se postavlja pitanje kako prati ruke.

Zašto sapun i voda?

Zbog građe koronavirusa – stanična membrana je njegova slaba točka. Membrana je složena pretežno od lipidnih (masnih) molekula koje se međusobno drže zajedno slabim kemijskim vezama.

Sapuni, s druge strane, sadrže hidrofilni (“voli” vodu) i hidrofobni (“ne voli” vodu) dio gdje hidrofilna komponenta pomaže miješanju sapuna s vodom, dok hidrofobna komponenta reagira s drugim hidrofobnim molekulama, kao što su lipidi ili masti. Upravo ta hidrofobna strana sapuna prekida kemijske veze između lipidnih molekula virusa čime raspada njegovu staničnu membranu i virus gubi svoju infektivnu ulogu.

Sama voda ne postiže isti učinak te je upravo kombinacija sapuna i vode najvažniji zaštitnik protiv koronavirusa.

Kako pravilno prati ruke?

Učinak sapuna nije trenutačan, već je potrebno prati ruke barem 20 sekundi. Praktičnim se pokazao savjet da, dok se peru ruke, dva puta otpjeva pjesma “Sretan rođendan” ili neka od brojnih drugih pjesama koje mogu poslužiti kao tajmer.

Bitna je i tehnika pranja ruku, kako bi se oprala svaka površina između prstiju, kao i ispod noktiju.

Nakon pranja ruke treba obrisati čistim ručnikom ili papirom.

Je li bitna temperatura vode prilikom pranja ruku?

Nije. Najvažnije je temeljito oprati ruke upotrebom sapuna i vode, a sama temperatura vode nije presudan čimbenik. Prema dosadašnjim istraživanjima čini se da temperatura koja onesposobi koronavirus iznosi oko 90°.

Dakle, i da čovjek želi prati ruke vodom zagrijanom na 90°, došlo bi do težih posljedica oštećenja kože i omogućio bi se prolaz drugim mikroorganizmima.

Zaštita kože

Bitno je zapamtiti da koža predstavlja fizičku barijeru i da se vrućom vodom, kao i pretjeranim ribanjem i pranjem ruku, može oštetiti taj zaštitni sloj kože i, paradoksalno, postati izloženiji napadu mikroorganizama.

Poslije svakog pranja ruku preporučuje se namazati ruke kremom protiv isušivanja. Ako se pojavi suha, ispucala koža ili rane na rukama, dobro je promijeniti sapun u neki manje agresivan, poput onih za bebe i malu djecu.

Pročitajte članak “Krema za ruke – zašto je važna i kako je napraviti“.

Kada prati ruke?

Ruke treba prati:

• prije, tijekom i poslije pripremanja hrane
• prije jela
• prije i poslije skrbi za nekog bolesnog
• prije i poslije čišćenja porezotine ili rane
• poslije odlaska na toalet
• poslije pražnjenja nosa, kašljanja ili kihanja
• pri dolasku kući izvana.

Dezinficijensi za ruke i koronavirus

Ako nemate pristup sapunu i vodi, imajte uvijek pri ruci dezinficijense na alkoholnoj bazi (minimalno 62 % alkohola) jer je lipidna membrana koronavirusa osjetljiva na alkohol. Ponovo je bitno pravilno korištenje dezinficijensa – da prekriva potpunu površinu ruku i da se protrlja 20 sekundi dok se ruke ne osuše.

Zato jer ne sadrže alkohol, baby maramice ili bilo koje druge vlažne maramice s udjelom alkohola manjim od 60 % neupotrebljive su protiv koronavirusa. Na nekim maramicama obično piše da “ubijaju 99.9 % bakterija” u nekoliko sekundi, ali one nisu učinkovite protiv koronavirusa jer je isti drugačije stanične građe.

Više informacija o koronavirusu potražite ovdje.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Važna je rana dijagnoza

Utrnuli prsti česta su pojava, ali kada trebate otići liječniku?

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• COVID-19
• dezinfekcija
• higijena
• koronavirus
• pranje ruku