Stručno odobrava
,
Psorijaza – uzroci, simptomi i liječenje
- 7 komentara
- 6 min čitanja
Psorijaza je kronična bolest kože, odnosno vrlo čest kožni poremećaj koji dovodi do promjena u životnom ciklusu kožnih stanica. Karakterizirana je pojavom upalnog eritema (crvenila) na koži i odebljanjima kože koja su prekrivena srebrno-bijelim i suhim ljuskama.
Promjene najčešće nastaju na laktovima, koljenima, vlasištu, trupu, ali mogu se pojaviti i na bilo kojem drugom dijelu tijela.
Psorijaza je relativno česta kožna bolest od koje u većoj ili manjoj mjeri pati oko 5% ljudi. Psorijaza najčešće pogađa osobe između 20. i 40. godine života.
Psorijaza uzrokuje ubrzani razvoj stanica na površini kože, a posljedično i zadebljanje kože sa simptomima poput svrbeža, suhoće i crvenih, ponekad bolnih mrlja. Psorijaza nije zarazna.
Psorijaza je kronična, dugotrajna bolest. Ne utječe na opće zdravlje, sve dok nije zanemarena ili ako se pojavljuje u starijoj ili vrlo ranoj dobi.
Simptomi psorijaze se pojavljuju periodično i osobito su izraženi pod utjecajem određenih faktora, kao što su: hladnije vrijeme, infekcije, ozljede kože, neki lijekovi, stres, pušenje i alkohol.
Primarni cilj liječenja je zaustavljanje rasta stanica kože. Premda ne postoji lijek, tretmani za psorijazu mogu pružiti značajno olakšanje.
Prirodni lijekovi i kreme te izbjegavanje pretjeranog izlaganja prirodnom sunčevom svjetlu također mogu ublažiti simptome.
Psorijaza – uzrok
Uzrok psorijaze nije u potpunosti poznat. Smatra se da je psorijaza povezana s problemima imunološkog sustava i stanica u tijelu. Točnije, T-stanice (bijele stanice ili T-limfociti) koje uobičajeno putuju tijelom i detektiraju strane supstance kao što su virusi i bakterije, počinju napadati zdrave stanice kože greškom, kao da je riječ o infekciji.
T-stanice uzrokuju pretjeran imunološki odgovor, a posljedica je proširenje krvnih žila u koži i povećanje ostalih bijelih krvnih stanica koje mogu ući u vanjski sloj kože.
Te promjene rezultiraju povećanom proizvodnjom zdravih stanica kože i povećanim brojem T-stanica i drugih bijelih krvnih stanica.
Tako je ciklus izmjene kože ubrzan (traje nekoliko dana), umjesto tjedana. Mrtva koža i bijele krvne stanice stvaraju debele i ljuskaste mrlje na površini kože te se to obično ne zaustavlja, osim ako liječenje prekine ciklus.
Okolišni čimbenici poput infekcija, psihičkog stresa, pušenja i lijekova također djeluju na nastanak bolesti.
Tijekom ljetnih mjeseci, sunčanje se preporučuje, ali postupno i u kombinaciji s prehranom bogatom vitaminima.
Potrebno je izbjegavati: suhomesnate proizvode, svinjsko meso, kiselu hranu, crnu kavu, čokoladu, kakao, med, sve vrste ribljih konzervi, mesne konzerve, grašak, grah, leću te sve vrste alkohola.
Psorijaza – simptomi
Kod psorijaze se na koži javljaju tamnoružičasta uzdignuta ili zadebljana područja, prekrivena srebrno-bijelim ljuskama koja obično ne uzrokuju nelagodu. Međutim, ponekad mjesta izbijanja mogu biti svrbljiva i bolna. Zadebljanja su različitog oblika i veličine te oštro ograničena – od malih sitnih mrljica do velikih pjega koje prekrivaju velike površine kože.
Najčešća mjesta izbijanja psorijaze su koljena, laktovi i vlasište. Nešto rjeđe, psorijaza se može pojaviti u području pazuhu, ispod dojki, na spolnim organima ili oko analnog otvora.
Kada se javlja na rukama ili nogama, psorijaza može biti u obliku mjehurića ispunjenih bijelim gnojem te zadebljale i ljuskave kože. Ponekad se psorijaza može javiti i na noktima – tada nokti postaju zadebljali, rupičasti te se počinju odvajati od kože, što može biti vrlo neugodno.
Otprilike 7% ljudi koji boluju od psorijaze pate i od natečenih zglobova. To stanje se zove psorijatični artritis. Javljaju se ukočeni i natečeni zglobovi.
Znakovi i simptomi psorijaze mogu varirati od osobe do osobe, no obično uključuju jedan ili više sljedećih simptoma:
- crvene mrlje na koži prekrivene srebrnim ljuskicama,
- suha, ispucala koža koja može krvariti,
- svrbež, peckanje ili bol,
- tanki i oštećeni nokti, skloni pucanju i listanju,
- natečeni i ukočeni zglobovi.
Simptomi psorijaze prolaze nekoliko ciklusa, od vrlo izraženih prema slabijima pa čak i do potpune remisije.
Čimbenici koji pogoršavaju simptome psorijaze
Psorijaza obično počinje ili se pogoršava pod utjecajem sljedećih čimbenika:
- infekcije, kao što su infekcije grla ili kožne infekcije,
- psihički stres,
- hladno vrijeme,
- pušenje,
- alkohol,
- određeni lijekovi, uključujući litij, koji se koristi kod bipolarnih poremećaja, lijekovi za visoki krvni tlak, kao što su beta-blokatori, lijekovi protiv malarije i jodidi.
Američki znanstvenik Samuel Bremmer, uz nekoliko svojih kolega s prestižnih američkih sveučilišta, otkrio je značajnu povezanost pretilosti i psorijaze o čemu je više pisao u svojoj znanstvenoj studiji Obesity and psoriasis: From the Medical Board of the National Psoriasis Foundation.
U svojem istraživanju posebno naglašava: “Zbog različitih razloga, pretile osobe sa psorijazom često je teže liječiti. Brojna izvješća navode povezanost između pretilosti i psorijaze. U usporedbi s bolesnicima koji nisu pretili, a boluju od psorijaze, pretili bolesnici sa psorijazom imaju veću vjerojatnost da će doživjeti određene štetne nuspojave lijekova i manje je vjerojatno da će im organizam pozitivno odgovoriti na sustavne terapije. Upravo zbog toga, zabrinutost zbog sigurnosti i učinkovitosti liječenja pretilih osoba sa psorijazom je važna napomena za sve one koji se bore s takvim okolnostima.“
Dijagnoza psorijaze
Dijagnoza psorijaze se najčešće postavlja na osnovi kliničkog pregleda i raspodjele promjena. Biopsijom se dijagnoza može potvrditi.
Bolest se klasificira kao relativno blaga, umjerena ili teška. Stupanj psorijaze se obično postavlja na osnovi nošenja osobe s bolešću, odnosno utjecaja na svakodnevni život.
Psorijaza – liječenje
Psorijaza se nikada ne može u potpunosti izliječiti i liječenje je simptomatsko, što znači da je cilj tretmana ublažavanje simptoma, poput zadebljane, ljuskave kože sklone crvenilu te sprječavanje rasta kožnih stanica.
Kreme i masti koje se primjenjuju na koži mogu učinkovito liječiti blagu i umjerenu psorijazu.
Kada je bolest teža, kreme će se koristiti u kombinaciji s oralnim lijekovima ili fototerapijom.
Najčešće se koriste keratolitici za uklanjanje ljusaka, obično na bazi salicilne kiseline ili lokalni protuupalni lijekovi (kortikosteroidi).
Salicilna kiselina će pomoći u omekšavanju i odstranjivanju ljuskica s kože, a osim toga će povećati apsorpciju drugih sredstava. Salicilna kiselina je osobito korisna za liječenje vlasišta.
Kortikosteroidi se primjenjuju lokalno, ali se mogu i injicirati u male otporne promjene na koži. Sistemska primjena kortikosteroida može samo dodatno pogoršati stanje, stoga se ne smije primjenjivati niti za jedan oblik psorijaze.
Psorijaza – prirodno liječenje i samopomoć
Osim lokalne primjene prirodnih krema, kod psorijaze se preporučuje i sljedeće:
- Svakodnevno kupanje – pomaže ukloniti ljuskice i mrtvu kožu te smiruje nadraženu kožu. Koristite prirodne sapune i izbjegavajte one koji mogu još više nadražiti vašu kožu.
- Koristite hidratantne kreme ili prirodna ulja nakon kupanja – pomažu u zadržavanju vlažnosti kože i sprječavaju njezino isušivanje.
- Izlažite svoju kožu manjim količinama prirodnog sunčevog svjetla – umjereno izlaganje se preporučuje, no u slučaju pretjeranog izlaganja suncu, a osobito uz znojenje, simptomi se mogu pogoršati.
- Izbjegavajte čimbenike koji pogoršavaju simptome psorijaze.
- Izbjegavajte alkohol i cigarete.
- Povećajte unos sirovog povrća i voća. Mediteranska prehrana također bi trebala biti djelotvorna protiv psorijaze.
- Trebali biste pristupiti programu detoksikacije organizma. Čišćenje organizma možete vršiti uz pomoć čajeva i posebnih dodataka.
- U liječenju psorijaze može pomoći zelena glina koja je certificirana za oralnu upotrebu. Navečer razmutite čajnu žličicu zelene gline u 2 dcl vode.
- Sikavica je bogata silimarinom koji je snažan antioksidans, gotovo deset puta jači od vitamina E te kao takav izvrstan je lijek za tretiranje psorijaze.
- Korijen čička tradicionalno se upotrebljava za liječenje upalnih stanja kože. Žličicu korijena čička kuhajte u 3,5 dcl vode, najmanje 10 minuta, nakon toga otopinu procijedite i pijte tri puta na dan.
- Ostale biljke koje vam mogu pomoći u liječenju psorijaze su: češnjak, divlji luk, kopriva, neven i orah.
- Ulje crnog kima se koristi oralno. Može se nanositi na oboljela mjesta.
- Ulje noćurka i boražine koriste se kod liječenja psorijaze, ekcema, dermatitisa te ostalih upalnih stanja kože.
- Kantarionovo ulje pomoći će kod zacjeljivanja kože, a možete ga nabaviti u svakoj ljekarni.
- Aloe vera je staro poznato sredstvo za liječenje upalnih stanja kože. Omekšava, hidratizira i štiti kožu.
Nedavno istraživanje objavljeno u britanskom dermatološkom časopisu British Journal of Dermatology naglašava povezanost psihosocijalnog stresa i pogoršanja simptoma psorijaze.
Na temelju dosadašnjih proučavanja, znanstvenici ističu da je fiziološki odgovor na stres kod bolesnika sa psorijazom znatno drugačiji nego kod zdravih osoba što se očituje u neurološkim promjenama. Psihološki stres dovodi do redistribucije leukocita s povećanim ulaskom upalnih stanica u kožu što može značajno pogoršati psorijazu.
Posebno se sugerira uvođenje edukacija o smanjenju stresa što bi uvelike pomoglo mnogim oboljelima od psorijaze.
Poslušajte što o liječenju psorijaze kaže dr. Dinko Kaliterna:
Tekst Dana
Za vas izdvajamo
Sirup od lovora protiv kašlja: Jednostavan, ali moćan lijek
-
Kreni Zdravo
- 2 min čitanja
Izvori:
- Bremmer, S., Van Voorhees, A. S., Hsu, S., Korman, N. J., Lebwohl, M. G., Young, M. i Blauvelt, A. (2010). Obesity and psoriasis: From the Medical Board of the National Psoriasis Foundation. Journal of the American Academy of Dermatology, 63(6), 1058-1069.
- Hunter, H., Griffiths, C. i Kleyn, C. (2013). Does psychosocial stress play a role in the exacerbation of psoriasis? British Journal of Dermatology, 169(5), 965-974.
- Menon, K., Van Voorhees, A. S., Bebo, B. F., Gladman, D. D., Hsu, S., Kalb, R. E. i Strober, B. E. (2010). Psoriasis in patients with HIV infection: From the Medical Board of the National Psoriasis Foundation. Journal of the American Academy of Dermatology, 62(2), 291-299.