Malarija je zarazna bolest crvenih krvnih stanica, uzrokovana parazitima iz roda Plasmodium.

Bolest se javlja u tropskim krajevima – u Africi i Južnoj Americi.

Procjenjuje se da je 2015. godine od malarije oboljelo 212 milijuna ljudi, od toga 29% završilo je smrtnim ishodom.

Postoje četiri vrste parazita iz roda Plasmodium koja uzrokuju malariju, a to su:

• P. vivax,
• P. falciparum,
• P. ovale,
• P. malariae.

Svaki od parazita stvara nešto drugačiju kliničku sliku.

Uzroci malarije 

Najčešći uzrok jest ugriz komarca, nositelja parazita koji se tako prenose u tijelo osobe.

Ovaj parazit preživljava u ženskim komarcima roda Anopheles. Zato se i rasprostranjenost ove bolesti podudara s rasprostranjenošću ovih komaraca koji vole jako tropsku klimu.

Unutar tijela komarca dolazi do razmnožavanja parazita. Ako dođe do ugriza zaraženog komarca, on svojom slinom prenese parazita u čovjekov krvotok. Tako je komarac prijenosnik zaraze na ljude i/ili druge sisavce.

Zdravi komarci hraneći se zaraženim sisavcima unose parazita u svoj organizam i ciklus se ponavlja.  

Malarija – prijenos

Pošto se malarija prenosi krvlju, može se prenijeti i putem:

• transplantacije organa,
• transfuzijom zaražene krvi,
• upotrebom iskorištene igle koju je prethodno upotrijebila zaražena osoba,
• prijenosom sa zaražene majke na dijete pri porodu.

Ne zaboravite, malarija je moguća samo ubodom komarca roda Anopheles. Malariju ne možete dobiti od zaraženog čovjeka ako nije došlo do miješanja krvi.

Pogledom na kartu vidimo da je cijela Europa sigurna od malarije. 

Što se događa u zaraženom čovjeku?

Kada paraziti dospiju u krvotok, dolaze do jetre, gdje ulaze u hepatocite (jetrene stanice) i u njima se razmnožavaju. Bolest je kroz tih 8 do 30 dana najčešće asimptomatska. Dolazi do razaranja i raspadanja jetrenih stanica.

Nakon raspada hepatocita, ulaze u eritrocite u kojima se ponovno razmnožavaju.

Dolazi do značajnog povećanja količina parazita, dok se klinički prati porast tjelesne temperature. Zatim slijedi razaranje eritrocita.

U stanicama jetre i eritrocitima parazit je dobro zaštićen od imunološkog odgovora.

Malarija – inkubacija

• Kod infekcije s P. vivax – inkubacija obično traje 12 do 17 dana.
• Kod infekcije s P. falciparum – inkubacija obično traje 9 do 14 dana.
• Kod infekcije s P. ovale – inkubacija obično traje 16 do 18 dana i dulje.
• Kod infekcije s P. malariae – inkubacija obično traje 18 do 40 dana ili godinama. 

Simptomi malarije

Simptomi obično počinju između 10 dana i 35 dana (četiri tjedna) nakon ugriza zaraženog komarca. Javljaju se u ciklusima, a traju 2 – 3 dana. 

S obzirom na to da parazit napada jetru i crvene krvne stanice, simptomi će odgovarati zahvaćenosti tih struktura.

Na početku bolesti, u takozvanoj prodromalnoj fazi pacijent osjeća:

• iscrpljenost,
• glavobolju,
• bolove u mišićima,
• blagu vrućicu,
• klonulost (opće osjećanje bolesti).

Nakon što se umnožilo jako puno parazita, simptomi se pogoršavaju. Osoba proživljava najgoru moguću zimicu i glavobolju. Takvo stanje traje oko sat vremena nakon čega počinje naglo rasti tjelesna temperatura, na jako opasnih 41 ili 42 Celzijeva stupnja.

Javljaju se mučnine, bolovi u trbuhu, povraćanje i gubitak svijesti. Nakon što temperatura padne, pacijent je iscrpljen.

Sličan napad događa se svakih 48 – 72 sata ili svakodnevno, ovisno o vrsti parazita.

Bolest traje 10 do 15 dana. Takvi malarični napadaji mogu potrajati i do 20 sati, dovesti do teške dehidracije, iscrpljenosti, psihoza te čak kome i smrti.

Simptomi malaričnog napadaja 

• visoka tjelesna temperatura (barem 40°C),
• znojenje,
• glavobolja,
• mučnina,
• povraćanje,
• proljev,
• anemija,
• bol u mišićima,
• zimica/tresavica,
• umor i iscrpljenost.

Najteži oblik malarije uzrokuje Plasmodium falciparum i ako se ne liječi na vrijeme posljedice su:

• nenormalna funkcija mozga (moždana malarija),
• zatajenje bubrega,
• epileptički grčevi,
• gubitak svijesti i 
• smrt.

Malarija – dijagnoza 

Ako imate slične simptome u Hrvatskoj, a niste boravili u tropima, najvjerojatnije se radi o bolesti koja je česta u našim krajevima, poput gripe. 

Ako ste se baš vratili s egzotičnog putovanja i doživljavate slične simptome, posjetite doktora. Ne zaboravite mu reći važnu informaciju, svoje putovanje!

Doktor će vas pregledati, vidjeti je li vam povećana jetra i slezena, izvaditi vam krv (napraviti mikroskopsku pretragu krvi) i tražiti parazita u krvi. 

Ako ste ipak zaraženi malarijom i preplašite se brojkom od 29% smrtno oboljelih, nemojte zaboraviti da se to događa u krajevima koji nemaju liječnike ni organizirani zdravstveni sustav. Kod nas, u Hrvatskoj, ako se dijagnoza postavi na vrijeme, malarija je izlječiva.

Malarija – liječenje

Važno je naglasiti da se malarija može izliječiti.

Laboratorijski nalaz otkriva i vrstu plazmodija koji uzrokuje simptome jer razvoj bolesti i liječenje ovise o navedenom. Usto, oporavak ovisi i o vrsti primijenjenog lijeka te dobi bolesnika.

Danas je dostupan velik broj antimalarika:

• izbor za eritrocitnu fazu je klorokin,
• za jetrenu fazu primakin,
• kod težih oblika kinin sulfat u kombinaciji s doksiciklinom,
• kod lakših oblika meflokin.

Ako je došlo do komplikacija bolesti u smislu dehidracije bolesnika, daje se infuzija, kod anemije transfuzija, kod zatajenja bubrega hemodijaliza.

Područja zahvaćena malarijom

Pojava malarije zabilježena je danas u više od 100 država, a rizičnim se područjima smatraju veliki prostori Srednje i Južne Amerike, Afrike, južne i jugoistočne Azije, Bliskog istoka i Oceanije.

Malarija je u Republici Hrvatskoj uspješno iskorijenjena nakon Drugog svjetskog rata.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od malarije godišnje oboli 300 do 500 milijuna, a umre otprilike milijun ljudi.

Zato se preporučuje rutinsko praćenje otpornosti lijekova i podržava države u promicanju svijesti te naporima koje čine kako bi se spriječilo njezino širenje.

U izvanrednim situacijama lokalne vlasti zaprašuju pesticidima područja gdje se nalaze komarci. Koncentracija pesticida je bezopasna za ljude, ali dovoljno snažna za ubijanje komaraca.

Malarija – prevencija 

Ako upravo planirate putovanje u tropske krajeve, u područja gdje postoji malarija, najpametnije je uzeti profilaksu (skup procedura koje su usmjerene ka sprječavanju nastanka bolesti).

Morate početi piti tablete klorokina ili sličnih lijekova tjedan dana prije putovanja, cijelo vrijeme dok ste u ugroženom području i još 4 – 6 tjedana nakon povratka.

Nažalost, trenutno ne postoji cjepivo za malariju koje bi ubodom riješilo sve vaše muke. Kada budete odlučivali o svom putovanju, nemojte zaboraviti koliko je česta i opasna ova bolest. Iako će lijekovi sigurno uzrokovati neke nuspojave, svaka je sigurno lakša od teških muka malarijskog napada.

Savjeti za prevenciju od malarije prije odlaska 

Prije nego što odete u zemlju koja je rizična za obolijevanje od malarije, važno je napraviti nekoliko koraka prije odlaska te u prvim danima dolaska u dotičnu zemlju:

1. Važno je da posjetite svog doktora otprilike 6 tjedana prije odlaska u određenu tropsku državu kako biste uzeli potrebne preventivne lijekove za malariju. Ova vrsta lijekova nije pokrivena besplatnim zdravstvenim osiguranjem, a cijena im se kreće oko 300 kn.
2. Kod biranja i razgovora s doktorom o određenim preventivnim tabletama obratite pažnju na simptome i nuspojave. Primjerice, neki lijekovi protiv malarije nisu namijenjeni trudnicama i slično.
3. Kada stignete, odaberite smještaj, odnosno područje, u kojem nema toliko komaraca, nipošto blizu rijeka, jezera, ustajalih voda, žbunja i šikara.
4. Za prevenciju postavite mrežu protiv komaraca na prozore, vrata i oko kreveta.
5. Nosite svjetliju odjeću dugih rukava. 
6. Koristite sredstva za odbijanje komaraca.

• antimalarici
• eritrociti
• jetra
• malarija
• paraziti
• plasmodium