Chagasova bolest ili američka tripanosomijaza infekcija je uzrokovana parazitom Tripanosoma cruzi. Bolest se javlja u zemljama Latinske Amerike i vrlo rijetko u SAD-u ili drugim zemljama svijeta. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji Chagasova bolest prototip je bolesti siromašnih i društva na margini, a nosi sa sobom visok postotak morbiditeta i mortaliteta.

Uzrok tripanosomijaze

Parazit Tripanosoma cruzi prenosi se na čovjeka ugrizom zaraženog kukca, stjenice iz roda Triatoma, tkz. ljubeće stjenice (engl. kissing bugs) koje se hrane krvlju. Prilikom ugriza ženke stjenice odlažu izmet, koji sadrži spomenutog parazita, na kožu.

Parazit ulazi u organizam kroz ugriznu ranu ili sluznice gdje se smjesti u makrofage (imunosne stanice) i započinje ciklus razmnožavanja. Otpušta se u krv i tkiva, širi po cijelom organizmu. Najčešće su zahvaćene stanice jetre i slezene, mišićne te živčane stanice.

Osim ugrizom zaražene stjenice, Chagasova bolest prenosi se i:

• sa zaražene majke na fetus u trudnoći,
• transfuzijom zaraženih krvnih pripravaka,
• transplantacijom organa zaraženog donora,
• konzumiranjem zaraženih prehrambenih namirnica.

Rezervoar bolesti su psi, mačke, štakori, oposumi i druge životinje, no zahvaljujući nadzornih postupcima učestalost bolesti je u padu.

Simptomi tripanosomijaze

Do zaraze najčešće dolazi u djetinjstvu te iako može proći bez simptoma, prvi znakovi infekcije javljaju se tjedan do dva nakon zaraze:

• nateknuto, crveno mjesto ulaska parazita na koži,
• Romanain znak – mjesto ulaska je spojnica oka, javljaju se edem oko oka i vjeđa uz povećanje okolnih limfnih čvorova,
• vrućica,
• umor,
• glavobolja,
• osip,
• gubitak apetita, mučnina, povraćanje,
• proljev.

Akutna infekcija je smrtonosna u malog broja oboljelih ukoliko se razvije akutni miokarditis sa zatajenjem srca ili meningoencefalitis (upala moždanih ovojnica i moždanog tkiva).

Bolest se razvija u kroničnu u 20 – 40% bolesnika nakon razdoblja bez simptoma koje može trajati godinama. Kronična infekcija oslabljuje srce i uzrokuje kardiomiopatiju te s vremenom i zatajenje srca. Zahvaćanjem probavnog sustava razvija se klinička slika slična Hirschprungovoj bolesti (poremećaj inervacije donjeg dijela crijeva koji dovodi do djelomičnog ili potpunog zastoja sadržaja crijeva) ili megaezofagus (poremećaj inervacije jednjaka s posljedičnom disfagijom, poremećenim gutanjem).

Dijagnoza i liječenje tripanosomijaze

Tijekom akutne infekcije broj parazita u krvi vrlo je visok i otkriva se mikroskopskim pregledom razmaza krvi. U kroničnoj infekciji broj parazita u krvi pada, ali moguće je postaviti dijagnozu pretragom aspirata limfnih čvorova.

Lijek izbora je nifurtimoks (4x na dan tokom 3-4 mjeseca) ili benznidazol. Liječenje je dugotrajno zbog brojnih nuspojava i lošom suradljivošću pacijenata. U akutnoj fazi brzo smanji broj parazita u krvi i smanji rizik od smrtonosnog ishoda, ali često ne iskorijeni infekciju u potpunosti. Bitne su i potporne, simptomatske mjere kako bi se olakšao život oboljelima.

Prevencija tripanosomijaze

U endemskim područjima gdje je prisutan parazit Tripanosome, preporučljivo je:

• izbjegavanje spavanja u nastambama od blata ili gline,
• zaštita kreveta mrežom tretiranom insekticidom,
• izbjegavanje hrane ili pića koja se prodaju na ulici.

Rizik zaraze za putnike i kratkotrajne posjete zemljama Latinske Amerike vrlo je nizak, no treba imati na umu mjere prevencije te ukoliko se vratite iz zemlje u kojoj postoji Chagasova bolest i razvijete neke od simptoma, obavezno se javite u Kliniku za infektivne bolesti Fran Mihaljević.

Ako imate ikakvih pitanja i nedoumica prije putovanja, obratite se Nastavnom zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.
Broj telefona: +385 1 46 96 125

• chagasova bolest
• egzotična putovanja
• kissing bugs
• stjenice
• tripanosomijaza

Učitaj više izvora