Insuficijencija (zatajivanje srca): Znakovi koji otkrivaju da srce ne pumpa dovoljno krvi

srce

Zatajenje srca, koje se naziva i insuficijencija srca, stanje je u kojem srce više ne može pumpati dovoljno krvi kroz krvožilni sustav kako bi zadovoljilo potrebe organizma.

Kada je u pitanju insuficijencija srca, značenje ovog pojma ne podrazumijeva da je srce prestalo raditi, nego da je njegova sposobnost pumpanja krvi oslabljena.

Insuficijencija vena nije isto što i insuficijencija srca. Venska insuficijencija nastaje kada vene, najčešće na nogama, otežano vraćaju krv prema srcu, dok se srčana insuficijencija odnosi na oslabljenu sposobnost srca da pumpa krv.

Otprilike 1 – 2 % ljudi u populaciji ima zatajenje srca, a taj postotak raste na više od 10 % kako ljudi uđu u sedmo desetljeće života.

Europsko kardiološko društvo postavilo je smjernice koje definiraju srčano zatajenje:

  1. simptomi zatajenja srca (u mirovanju ili tijekom fizičke aktivnosti),
  2. objektivan dokaz srčane disfunkcije (ehokardiografija),
  3. pozitivan odgovor na terapiju usmjerenu za srčano zatajenje.

Zatajenje srca općenito je kronično stanje, iako može biti akutno, s naglim nastupom simptoma unutar 24 sata, te se može pojaviti u više oblika:

stetoskop i srce
Foto: Photospin

Zbog čega nastaje insuficijencija (zatajivanje srca)?

Insuficijenciju uzrokuju:

Rizični čimbenici su:

Koji su simptomi insuficijencije (zatajivanja srca)?

Kada je u pitanju srčana insuficijencija, simptomi mogu se razlikovati ovisno o tome je li zahvaćena lijeva ili desna strana srca.

Zatajivanje desne strane srca

Zatajivanje desne strane srca označava nemogućnost te strane srca da pumpa krv kroz pluća kako bi se obogatila kisikom.. S obzirom na to da dolazi do usporenog protoka kroz desnu stranu srca u koje vode gornja i donja šuplja vena, posljedično nastaje:

Zatajivanje lijeve strane srca

Zatajivanje lijeve strane srca podrazumijeva nemogućnost pumpanja krvi bogate kisikom kroz organizam. Dolazi do zastoja krvotoka kroz pluća i pojave sljedećih simptoma:

Zatajenje srca kod starijih osoba češće je nego u mlađoj populaciji, a simptomi ponekad mogu biti manje prepoznatljivi. Osim nedostatka zraka i oticanja nogu, mogu se pojaviti izražen umor, slabost, smanjena pokretljivost, gubitak apetita i zbunjenost.

Kakve su prognoze kod zatajenja srca?

Kada je u pitanju zatajenje srca, smrtnost ovisi o težini bolesti, dobi, pridruženim bolestima, funkciji srca i odgovoru na liječenje.

Prema istraživanjima provedenima u SAD-u, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj i Švicarskoj smrtnost je relativno visoka unutar prvih nekoliko tjedana od početka zatajivanja srca.

Unutar 30 dana smrtnost iznosi između 10 i 20 %. Petogodišnje preživljenje je tek 35 % u Americi, dok nizozemski podaci ukazuju na 59 %-tno preživljenje nakon pet godina. Te razlike ovise o odabiru pacijenata uključenih u istraživanje i drugim kriterijima srčanog zatajivanja.

Kada je u pitanju srčana insuficijencija, prognoza nije jednaka za sve oboljele.

Loša prognoza može se pripisati komorbiditetnim čimbenicima, odnosno rizičnim čimbenicima i drugim bolestima koje pacijenti već imaju u trenutku zatajivanja srca. Velika većina pacijenata sa srčanom insuficijencijom umre od kardiovaskularnih uzroka.

Zatajenje srca u snu

Oboljeli sa srednjom težinom srčanog zatajenja podložniji su aritmijama i nagloj srčanoj smrti.

Kako se liječi insuficijencija (zatajivanje srca)?

Terapija srčane insuficijencije obuhvaća promjene životnih navika, liječenje bolesti koje su dovele do zatajenja, primjenu lijekova te, prema potrebi, ugradnju odgovarajućih srčanih uređaja ili kirurško liječenje.

Prevencija je najvažnija mjera. Kontroliranje krvnog tlaka, tjelesne težine te razine šećera i lipida u krvi vrlo su bitne odrednice i imaju velik utjecaj na srce kada su narušene. Posebno su ugrožene osobe koje već imaju od ranije poznatu srčanu bolest.

Lijekovi za zatajenje srca odabiru se prema vrsti i težini bolesti, simptomima, funkciji srca te drugim bolestima koje pacijent ima.

Antihipertenzivi (beta blokatori, diuretici, ACE-inhibitori) trenutno su jedini i najuspješniji modalitet terapije.

Kada promjena životnih navika i lijekovi više ne pomažu, potrebna je ugradnja biventrikulskog elektrostimulatora koji poput klasičnog pacemakera odašilje električne impulse i sinkronizira rad lijeve i desne strane srca. Tzv. mehaničko srce i transplantacija srca krajnji su izbor za vrlo teške bolesnike.

Kada je u pitanju srčana insuficijencija, preporuke najčešće uključuju redovito uzimanje propisane terapije, praćenje tjelesne težine i simptoma, ograničavanje soli prema savjetu liječnika, prilagođenu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja te kontrolu krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Kurmani, S. i Squire, I. (2017). Acute Heart Failure: Definition, Classification and EpidemiologyCurr. Heart Fail Rep., 14(5): 385–392.
  2. Mosterd, A. i Hoes, A. W. (2007). Clinical epidemiology of heart failureHeart, 93(9): 1137–1146.
  3. Heart Failure. NIH.

Ocijenite članak

4.75 / 5   4

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu