Zatajenje srca je stanje u kojem je srčani mišić oslabljen, što dovodi do smanjene cirkulacije krvi, a može uzrokovati bubrežnu bolest i druge ozbiljne zdravstvene probleme. S druge strane, bubrežna bolest može ometati cirkulaciju i prisiliti srce da radi jače, čime se povećava rizik od zatajenja srca.

Oba stanja mogu se liječiti lijekovima i promjenama u načinu života, no teški slučajevi zatajenja srca mogu zahtijevati invazivniji tretman, dok kronična bubrežna bolest na kraju može zahtijevati dijalizu ili transplantaciju bubrega.

Bliska suradnja s vašim zdravstvenim timom u upravljanju ova dva stanja može značajno poboljšati vaše šanse za bolji ishod i duži život.

Povezanost između zatajenja srca i bubrežne bolesti

Dijagnoza zatajenja srca znači da srce ne može pumpati dovoljno krvi kako bi zadovoljilo potrebe tijela. Zatajenje srca može nastati uslijed različitih stanja, uključujući srčani udar, bolest srčanih zalistaka, aritmiju, visok krvni tlak ili životne navike poput nedostatka tjelesne aktivnosti ili prekomjerne konzumacije alkohola ili droga.

Pojam “zatajenje srca” odnosi se na nakupljanje tekućine u organima kada krv ne može učinkovito teći natrag u srce i pluća za obogaćivanje kisikom.

Glavna funkcija bubrega je filtriranje otpadnih tvari i toksina iz krvi te održavanje ravnoteže tekućina u tijelu.

Dvosmjerna povezanost

Povezanost između zatajenja srca i bubrežne bolesti je dvosmjerna. Zatajenje srca povećava rizik od razvoja bubrežne bolesti smanjenjem protoka krvi prema bubrezima. Kada srčana funkcija oslabne, protok krvi prema organima, uključujući bubrege, se smanjuje, što može uzrokovati zagušenje koje narušava funkciju bubrega.

Ako bubrezi ne funkcioniraju pravilno, srce mora raditi jače kako bi održalo zdrav protok krvi kroz tijelo, što tijekom vremena može oslabiti srčani mišić i pogoršati zatajenje srca.

Istraživanje pokazuje da čak i rani stadiji zatajenja srca mogu dovesti do problema s bubrezima, a osobe s četvrtim i petim stadijem kronične bubrežne bolesti imaju veći rizik od razvoja zatajenja srca.

Liječenje zatajenja srca i bubrežne bolesti

Glavni ciljevi liječenja zatajenja srca i bubrežne bolesti uključuju kontrolu krvnog tlaka i razine glukoze u krvi, budući da su hipertenzija i dijabetes glavni faktori rizika za oba stanja.

Diuretici mogu pomoći u smanjenju zadržavanja tekućine i ublažavanju simptoma povezanih sa zatajenjem srca.

Lijekovi za smanjenje visokog krvnog tlaka mogu uključivati diuretike, beta blokatore (koji pomažu srcu da kuca sporije i s manjom snagom) i ACE inhibitore. Lijekovi za regulaciju razine šećera u krvi poput metformina mogu pomoći u upravljanju dijabetesom.

Za teške slučajeve zatajenja srca mogu biti potrebni uređaji poput biventikularnog pacemakera ili mehaničkih pumpi za srce (ventrikularni asistivni uređaji ili totalna umjetna srca) kako bi se poboljšala funkcija srca.

Dijaliza ili, u nekim slučajevima, transplantacija bubrega mogu biti potrebni kada bubrezi prestanu funkcionirati.

Promjene u načinu života

Osim lijekova, važno je usvojiti zdrave životne navike za upravljanje zatajenjem srca i bubrežnom bolešću. Preporučene navike uključuju:

• praćenje uravnotežene prehrane s malo soli
• redovito vježbanje
• praćenje krvnog tlaka i razine glukoze
• prestajanje pušenja (ako pušite)
• uzimanje lijekova točno prema uputama i redovito praćenje zdravstvenog stanja kod liječnika.

Oporavak i prognoza

I zatajenje srca i bubrežna bolest su progresivna stanja, što znači da će se obično pogoršavati s vremenom. Međutim, uz odgovarajuće liječenje i pridržavanje zdravog načina života oba stanja mogu se uspješno upravljati.

Zatajenje srca se može poboljšati ako se liječi osnovni uzrok i ako nije došlo do većih oštećenja srčanog mišića. Bubrežna bolest nije izlječiva, ali liječenje može usporiti njezin napredak i pomoći u očuvanju funkcije bubrega.

Koliko dugo možete živjeti sa zatajenjem srca i bubrežnom bolešću?

Dugoročna prognoza za osobe sa zatajenjem srca i bubrežnom bolešću ovisi o težini svakog stanja, dobi i prisutnosti drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.

Studija iz 2020. godine je pokazala je da je petogodišnja stopa preživljavanja za osobe s zatajenjem srca oko 50 %, no kronična bubrežna bolest udvostručuje rizik od smrti.

Istraživanje iz 2021. godine je pokazalo da je medijan preživljavanja za osobe sa zatajenjem srca i dijabetesom oko 4,1 godina, dok je za osobe sa zatajenjem srca i kroničnom bubrežnom bolešću bio samo 2,2 godine.

Pročitajte i ove članke:

• Ovi lijekovi mogu uzrokovati zatajenje srca
• Iznenađujući fizički znakovi koji upućuju na bolest srca
• Najčešće bolesti bubrega: Pod najvećim rizikom su osobe s dijabetesom ili visokim krvnim tlakom! Evo koje su i kako ih prepoznati.

• bubrežne bolesti
• zatajenje srca

Učitaj više izvora