Neurodegenerativne bolesti obuhvaćaju širok raspon stanja koja su posljedice progresivne degeneracije i odumiranja živčanih stanica. Neurodegenerativne bolesti su teška i neizlječiva stanja kod kojih dolazi do oštećenja živčanih veza ključnih za pokretljivost, koordinaciju, snagu, osjet i kogniciju. Iako pogađaju milijune ljudi diljem svijeta, još uvijek ne postoji lijek za većinu ovih složenih neuroloških bolesti.

Neurodegenerativne bolesti mozga

Neurodegenerativne bolesti predstavljaju oštećenje živčanih stanica – neurona (građevnih elemenata živčanog sustava koji se primarno dijeli na mozak i leđnu moždinu) te veza među njima. Živčane stanice se tijekom prvih godina života razvijaju i umnažaju najvećom brzinom, dok se tijekom starenja oštećuju, gube i odumiru. Neuroni koji se oštete ili odumru ne mogu se nadomjestiti novim stanicama.

Primarni simptomi nervnog oboljenja manifestiraju se poteškoćama s kretanjem (tzv. ataksija) i/ili mentalnim funkcijama (tzv. demencije), ovisno o tome koje su regije mozga zahvaćene.

Neke od neurodegenerativnih bolesti su:

• Alzheimerova bolest
• Parkinsonova bolest
• Huntingtonova bolest
• spinocerebelarne ataksije
• frontotemporalna demencija
• vaskularna demencija
• prionska bolest
• kortikobazalna degeneracija
• supranuklearna paraliza
• mnoge druge bolesti.

Iako se često javljaju kod starijih odraslih, neurodegenerativne bolesti (kao što je multipla skleroza) mogu zahvatiti i mlađu populaciju.

Neurodegenerativne bolesti – vrste i simptomi

Uzroci neurodegenerativnih bolesti još se uvijek istražuju, ali otkriveno je da nastaju pod utjecajem više čimbenika – od genetskih i epigenetskih do okolišnih – zbog čega se ove bolesti ubrajaju u multifaktorske bolesti. Na razvoj bolesti, osim genetskih faktora, mogu utjecati i rizični čimbenici poput visoke životne dobi, spola, stresa, upala, endokrinog statusa, drugih bolesti (npr. hipertenzija, dijabetes, depresija), izlaganja kemikalijama, nedostatka vitamina i oslabljenih imunoloških funkcija.

Pročitajte članak “Skrivena opasnost kontaktnih sportova na vidjelo izlazi tek poslije smrti sportaša“.

Neurodegenerativne bolesti manifestiraju se u simptomima koji mogu otežavati brojne aspekte života, a neke od poteškoća uključuju probleme s:

• pokretljivosti i ravnotežom
• funkcijama mjehura i crijeva
• abnormalnim pokretima
• respiratornim funkcijama
• kardiovaskularnim funkcijama
• pamćenjem i kognitivnim sposobnostima
• raspoloženjem 
• spavanjem
• gutanjem
• govorom.

Najčešće neurološke bolesti koje nastaju degeneracijom su Alzheimerova, Parkinsonova i Huntingtonova bolest.

Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest je najčešća neurodegenerativna bolest od koje obolijeva oko 7 % populacije iznad 65 godina, a u posljednje vrijeme i povećanu učestalost obolijevanja govorimo o jednom od najozbiljnijih zdravstvenih problema. Više od polovice slučajeva demencije uopće odnosi se na Alzheimerovu bolest, a čimbenici rizika su genetske predispozicije, dob bolesnika, ozljede glave, neurotoksini te gubitak živčanih stanica.

Ova bolest spada u teške neurološke bolesti, posebno zato što utječe na sva područja čovjekovog ponašanja te s vremenom dovodi do gubitka socijalnih kontakata i sve veće ovisnosti o skrbi drugih. Zbog oštećenih kognitivnih funkcija, posebno učenja i pamćenja, bitno je smanjena sposobnost usvajanja novih podataka. Otežane su prostorna i vremenska orijentacija, a prisutne su i velike poteškoće s pažnjom.

U kasnijoj fazi bolesti mogu se pojaviti nezainteresiranost, pasivnost, apatija, nemir, napadi bijesa i destruktivnosti, a nije neuobičajena i depresija. Bolest može napredovati sporo ili brzo, razvijati se kroz više stadija, a demencije koje dijele slične simptome s Alzheimerovom su Pickova demencija i demencija čeonog režnja.

Pročitajte članak “Alzheimerova demencija: Liječnik otkriva uzroke i simptome bolesti koja je uvijek fatalna“.

Parkinsonova bolest

Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest s početkom u starijoj životnoj dobi (između 50. i 60. godine života), a podrazumijeva gubitak neurona u jezgrama moždanog debla. Primarno je riječ o motoričkom poremećaju koji obuhvaća simptome kao što su:

• tremor u mirovanju
• naglo pokretanje udova
• ukočenost mišića
• poteškoće sa započinjanjem pokreta
• motoričko usporenje (bradikinezija)
• otežan govor
• gubitak fine motorike
• usporen hod s malim koracima
• emocionalni poremećaji.

Postoje dvije faze bolesti:

• prva se odnosi na početak degenerativnog procesa koji uopće nema manifestacije simptoma (prvih 10 – 20 godina)
• druga se odnosi na progresiju bolesti nakon pojave prvih simptoma (što može trajati 10 – 15 godina).

Iako je najveći broj slučajeva Parkinsonove bolesti nerazriješnjenih uzroka (najvjerojatnije je riječ o kompleksnom međudjelovanju gena i okolišnih čimbenika), oko 15 % bolesnika ima oboljelog srodnika.

Pročitajte članak “Parkinsonova bolest – uzroci, simptomi i liječenje“.

Huntingtonova bolest

Huntingtonova bolest je jedna od najučestalijih nasljednih bolesti živčanog sustava. Javlja se u odrasloj dobi (između 30. i 50. godine života), a može se pojaviti i kod mlađih osoba kada obično ima težu kliničku sliku i bržu progresiju. Pretpostavlja se da će se bolest ranije pojaviti kod osoba koje je nasljeđuju od oca.

Uz veliku ulogu nasljeđa, Huntingtonovu bolest karakteriziraju sljedeći simptomi:

• nevoljni grčeviti i isprekidani pokreti (često izvijajući i vijugavi)
• značajni kognitivni, emocionalni i motorički deficiti (ne započinju istovremeno i ne moraju biti iste jačine)
• poremećaji pokreta očiju (usporeni) te nemogućnost održavanja pogleda na pokretnom cilju
• nespretnost jednostavnih pokreta, kao i poteškoće započinjanja pokreta
• oštećenje koncentracije i mentalnog praćenja, održavanja i prebacivanja pažnje
• oštećeno kratkoročno pamćenje i usporeno usvajanje novih znanja
• jako česta depresija (čak kod 50 % bolesnika), a ponekad se javlja i kao prvi simptom
• kod 4 % oboljelih prisutne halucinacije, a kod 10 % njih moguće manija i hipomanija
• emocionalna nestabilnost (ljubomorni, sumnjičavi, opsesivni, razdražljivi, anksiozni, agresivni ispadi).

Pročitajte članak “Huntingtonova bolest – uzroci, simptomi i liječenje“.

Ostale neurodegenerativne bolesti

Uz najčešće tri prethodno objašnjene, česte su i sljedeće neurodegenerativne bolesti:

• progresivna supranuklearna paraliza – glavne karakteristike su motorička disfunkcija, kognitivna deterioracija te emocionalni poremećaji, a najčešće počinje u 60-im godinama
• frontotemporalna demencija – po učestalosti treća demencija koja se nerijetko pojavljuje kod mlađih osoba, a tijekom bolesti su karakteristični simptomi otežanog planiranja, rješavanja problema, prosuđivanja i razlučivanja te poteškoće s govorom, pamćenjem, slušanjem i reguliranjem emocija
• kortikobazalna degeneracija – neurološka bolest u 60-im godinama života koja podrazumijeva atrofiju moždanih regija, a najčešći simptomi su poremećaji koordinacije, ravnoteže, kontrole pokreta, kognitivne disfunkcije i vidno-prostorni poremećaji, poremećaji govora i osjeta
• prionska bolest – očituje se nekontroliranim kretnjama, emocionalnim smetnjama, otežanim mišljenjem i konfuzijom, promjenama ponašanja, ataksijom, vrtoglavicom, poremećajima motoričkog sustava i vida, a potom i demencijom
• spinocerebelarna ataksija – skupina najčešćih ataksija, a nastaje kao manifestacija oštećenja malog mozga (ali i drugih dijelova mozga) te leđne moždine.

Neurodegenerativne bolesti – liječenje

S obzirom na povećani broj oboljelih neurodegenerativne bolesti se u posljednjih nekoliko godina intenzivnije istražuju kako bi se omogućili novi lijekovi koji će efikasnije djelovati, a ne samo ublažavati pojedine simptome. Međutim, riječ je o kompleksnim bolestima koje mogu biti potpuno ili djelomično nasljedne, pod utjecajem različitih okolišnih čimbenika i drugih rizičnih faktora.

Iako trenutno ne postoje lijekovi koji bi mogli spriječiti neurodegenerativne bolesti, postoje oni koji se koriste za ublažavanje simptoma kako bi bolesniku očuvala kvaliteta života i radno funkcioniranje. Nažalost, mnogi od bolesnika s vremenom zatrebaju stalni nadzor i skrb, stoga je pristup svakome od njih individualan i sveobuhvatan kako bi se što duže održala kvaliteta života bolesnika, skrbnika i cijele obitelji.

Iako su neurodegenerativne bolesti još uvijek prilično zagonetne bolesti u medicini, teško je odrediti najbolje preventivne tehnike kako bi se njihov nastanak spriječio ili usporio, posebno kada je riječ o genetskim uzrocima. Međutim, svatko od nas može poduzeti jednostavne mjere vezane za način života pomoću kojih može unaprijediti svoje zdravlje i prevenirati brojne bolesti, a osim tjelesne aktivnosti i pravilne prehrane, nužno je kontrolirati utjecaj stresa i primjenjivati tehnike relaksacije.

Pročitajte i članke:

• Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno
• Tehnike suočavanja sa stresom koje provjereno pomažu
• Kako smiriti dementne osobe: Psihologinja objašnjava kako brinuti za osobe oboljele od demencije.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Piše nutricionistica

Najbolja dijeta u menopauzi: Kako smršaviti?

• Zrinka Babić
• 6 min čitanja

• alzheimerova bolest
• demencije
• huntingtonova bolest
• liječenje
• neurodegenerativne bolesti
• parkinsonova bolest
• prevencija
• simptomi
• simptomi nervnog oboljenja