Ako ste ikada bili u kontaktu s dementnom osobom, znate da je od iznimne važnosti znati kako smiriti dementne osobe. Degradacija kognitivnih sposobnosti izuzetno je stresan proces koji utječe na sve aspekte života, uključujući kvalitetu života, a realizacija te promjene često dovodi do uznemirenosti, panike i anksioznosti.

Postoje različite vrste demencije i, ovisno o vrsti i uznapredovalosti bolesti, kod oboljelih se može javiti uznemirenost. Najčešći oblik demencije je Alzheimerova bolest, a više o demenciji i vrstama demencije saznajte u sljedećim člancima:

• Što trebate znati o vrstama demencije
• Alzheimerova demencija: Liječnik otkriva uzroke i simptome bolesti koja je uvijek fatalna
• Demencija i njezin najčešći uzrok – Alzheimerova bolest.

U nastavku ćemo prikazati prednosti i nedostatke kućne njege i doma za dementne osobe, kao i načine na koje možete smiriti dementnu osobu i prevenirati pojavu uznemirenosti.

Briga za dementne osobe – kućna njega ili dom?

Nakon dijagnoze obitelj osobe oboljele od demencije suočava se s iznimno teškim životnim odlukama – brinuti se kod kuće o voljenoj osobi ili je smjestiti u dom. Obje opcije imaju svoje prednosti i nedostatke, a vrlo je važno promisliti koja je opcija najbolja i za oboljelu osobu, kao i za njezinu obitelj. 

Imajte na umu da je demencija bolest koja je progresivna, što znači da s vremenom dolazi do veće degradacije pamćenja i drugih kognitivnih sposobnosti. Dok je kućna skrb u početku možda bolja opcija, u kasnijem stadiju bolja opcija može postati dom. 

Kućna njega i obiteljska skrb ponekad su manje stresni za dementnu osobu, a mogu predstavljati i manji financijski teret. U kućnoj njezi dementna osoba nalazi se u poznatom okruženju, s osobama koje su joj (najčešće) poznate, što može predstavljati manji stres za oboljelu osobu. Više o kućnoj njezi dementnih osoba možete saznati na internetskoj stranici Alzheimer’s Association.

Ovisno o uznapredovalosti bolesti, kućna njega može postati prezahtjevna za skrbitelje. Osobe s uznapredovalom demencijom često zahtijevaju intenzivnu, a ponekad i 24-satnu skrb. Često je, zbog količine brige koja je potrebna za dementnu osobu te fizičkog i psihičkog napora koji dolaze uz to za skrbnike, skrbnicima potrebna pomoć u njezi. Neadekvatna kućna njega stresna je i opasna i za osobu s demencijom, ali i njezinog skrbnika.

U kućnoj njezi skrbnicima mogu pomoći palijativne i patronažne sestre, ovisno o stadiju bolesti i potrebnoj njezi. Liječnik obiteljske medicine procjenjuje ispunjavate li uvjete za patronažnu i/ili palijativnu sestru te preko HZZO-a organizira dodatnu skrb. Osim toga, postoji mogućnost zapošljavanja njegovatelja koji, ovisno o potrebama, skrbnicima može pomagati u njezi osobe s demencijom određeni dio dana.

Ipak, ponekad je zbog količine njege potrebne za dementnu osobu najbolje rješenje dom za starije i nemoćne osobe. Uznapredovala demencija može biti vrlo teška za skrbnike u fizičkom, ali i emocionalnom smislu. Gledanje bližnjeg kako se polako gasi može stvoriti emocionalne tenzije, stoga dom oboljeloj osobi ponekad može pružiti mir. Osim toga, u domu se osobi može pružiti medicinska skrb koja je često adekvatnija od one koju obitelj može pružiti kod kuće. 

Tu se postavlja vrlo važno pitanje – gdje smjestiti dementne osobe? S obzirom na nedavne kontroverze povezane s upitnom “brigom” za štićenike u domovima, izuzetno je važno informirati se o domovima. Važno je odabrati (registrirani) dom koji dementnoj osobi može pružiti adekvatnu i kvalitetnu njegu. 

Vaši posjeti, prisutnost i odnos s dementnom osobom i dalje ostaju vrlo važan dio njezinog života i njege.

Pročitajte članak “Palijativna skrb – medicinska, psihološka i duhovna podrška za oboljele od teških bolesti“.

Zašto se kod oboljelih od demencije javlja uznemirenost?

Zamislite na trenutak da se ne možete sjetiti tko ste, kojim se poslom bavite, koji su vam omiljeni hobiji, što volite jesti. Gledate u osobe koje naizgled imaju puno ljubavi prema vama, ali su za vas potpuni stranci. Panično se pokušavate prisjetiti zašto su vam te osobe važne, pokušavate razumjeti što vam govore, a istodobno ne znate ni tko ste, ni gdje se nalazite trenutno, ni zašto se ne možete prisjetiti tih “osnovnih” stvari. 

Sasvim je razumljivo da ovakva, svojevrsna spoznaja o gubitku svjesnosti može dovesti do uznemirenosti i panike. Ovo je samo jedan od primjera zašto se uznemirenost može javiti kod dementne osobe. 

Uznemirenost se može javiti i uslijed spoznaje da određene radnje koje je osoba prije mogla obavljati sada ne može, kao i uslijed gubitka kontrole nad vlastitim životom. Imajte na umu da većina dementnih osoba ne razumije zašto je tome tako (a u nekim slučajevima je i bolje ne opterećivati ih razlozima). Osim toga, promjena poznate okoline, kao što su odlazak u bolnicu ili dom, i promjena njegovatelja mogu dovesti do zbunjenosti i uznemirenosti.

Osim neurodegenerativnih izvora uznemirenosti, uznemirenost se kod dementnih osoba može javiti i uslijed akutne ili kronične boli, problema sa spavanjem ili senzornih poteškoća, stoga je važno obratiti pozornost i na druge simptome. Kod nekih oblika demencije mogu se javiti halucinacije koje dovode do uznemirenosti. Određeni lijekovi, kao što su antipsihotici, sami po sebi ili u interakciji s drugim lijekovima mogu biti izvor uznemirenosti, pa čak i agresivnog ponašanja.

Vrlo je važno pokušati razumjeti kroz što prolazi osoba oboljela od demencije, kako biste joj mogli pružiti adekvatnu podršku i pomoći u smirivanju u trenucima dezorijentiranosti, straha i uznemirenosti. 

Kako smiriti dementne osobe?

Postoji nekoliko načina na koje možete podržati dementne osobe i pomoći im u smirivanju kada se uznemire. Prije svega važno je da vi, koliko je to moguće, ostanete smireni te postupate s maksimalnim strpljenjem i razumijevanjem. 

• Dodir i umirivanje riječima – ostanite povezani s osobom koja ima demenciju i saslušajte osobu dok izražava svoje emocije. Zagrljaj, dodir po leđima i riječi umirivanja, kojima dajete do znanja osobi da je na sigurnom, da vam može vjerovati i da je voljena, mogu puno značiti u trenucima izgubljenosti i straha. 
• Glazba – istraživanja su pokazala da glazba može pomoći smiriti osobe oboljele od demencije. Glazba potiče oslobađanje dopamina i pozitivnih osjećaja i samim time doprinosi smirivanju. Osim toga, glayba iz “njihovog vremena” može potaknuti sretne uspomene i time doprinijeti smirivanju. 
• Šetnja i fizička aktivnost – dosada može doprinijeti uznemirenosti kod dementnih osoba, stoga lagane fizičke aktivnosti poput šetnje, kombinirane sa socijalizacijom izvan doma mogu doprinijeti smanjivanju uznemirenosti. Istraživanja su pokazala da fizička aktivnost ima brojne pozitivne učinke na psihičko zdravlje ljudi, uključujući snižavanje anksioznosti i poboljšanje raspoloženja. Osim šetnje, druge fizičke aktivnosti koje mogu doprinijeti kvaliteti života dementne osobe su ples, plivanje i rad u vrtu. 

Pročitajte članke:

• Glazba za opuštanje – koja je prikladna muzika za opuštanje i spavanje?
• Tjelesno vježbanje i zdravlje: Psihologinja otkriva kako utječe na mentalno zdravlje i 5 savjeta za motivaciju.

Imajte na umu i da metode smirivanja dementne osobe ovise o tome kakva je ta osoba i koje aktivnosti voli. Na primjer, moju baku smirivale su šetnje i rješavanje križaljki, dok za neku drugu osobu križaljke mogu biti uznemirujuće. Razmislite kakve interese i aktivnosti osoba voli, prilagodite ih njihovim trenutnim sposobnostima i omogućite im obavljanje tih aktivnosti. Ovakva preokupacija misli smirit će je i pomoći prevenirati uznemirenost uslijed dosade i izgubljenosti.

Naposljetku, kod izrazito učestale i intenzivne uznemirenosti liječnik može prepisati farmakološke metode smirivanja, tj. sedative. Zbog mogućih nuspojava i interakcija s drugim lijekovima, ova opcija trebala bi biti krajnja opcija, kod kronične uznemirenosti, a na nju se odlučite ako nefarmakološke metode ne pomažu i uz konzultacije s obiteljskim liječnikom i/ili psihijatrom. 

Kako prevenirati uznemirenost kod dementnih osoba?

Uznemirenost je učestala pojava kod oboljelih od demencije. Postoji nekoliko stvari koje možete napraviti kako biste pokušali umanjiti pojavnost uznemirenosti.

Održavanje rutina je jedna od najvažnijih stavki za preveniranje uznemirenosti kod dementnih osoba. Slijeđenje rutine omogućava dementnoj osobi neku vrstu samostalnosti i time zna što očekivati. Ako je osoba donekle samostalna, kratke i jasne pisane instrukcije mogu prevenirati dezorijentiranost i uznemirenost te joj pomoći da se prisjeti radnji koje treba obaviti. Ako je moguće, pustite da osoba s demencijom ima donekle kontrolu nad svojim životom, čak i ako se radi o malim stvarima, kao što su odluke o tome što će obući ili jesti.

Važno je, koliko je moguće, ukloniti stresore iz okoline u kojoj se dementna osoba svakodnevno nalazi. Stresori se mogu pojaviti u obliku nereda u kući ili u obliku buke u susjedstvu. Obratite pozornost na osnovne potrebe osobe – je li dom dovoljno topao, je li osoba gladna ili žedna, treba li osoba kupanje. Zapamtite da vam osoba koja boluje od demencije često neće moći sama izraziti svoje potrebe. Nezadovoljavanje osnovnih potreba (a nemogućnost izražavanja istih) može dovesti do uznemirenosti.

Smanjite unos kofeina za osobu oboljelu od demencije. Kofein može povećati anksioznost i uznemirenost, stoga potražite omiljena (i za dementnu osobu poznata) pića u beskofeinskoj verziji, kao što je kava bez kofeina.

Istraživanja su pokazala da životinje, tj. ljubimci mogu imati brojne pozitivne učinke za osobe s demencijom, uključujući smanjenu uznemirenost. Ipak, važno je zapamtiti da ne možete brigu za ljubimca prebaciti na dementnu osobu, stoga je važno u tom slučaju osigurati i da ljubimac ima adekvatnu brigu.

Pročitajte članak “Jeste li čuli za životinje za emocionalnu podršku? Evo tko su one i kakav utjecaj imaju na zdravlje“.

Kako komunicirati s dementnom osobom?

Kako bi se mogućnost uznemirenosti svela na minimum, vrlo je važan način na koji svakodnevno komunicirate s osobom koja ima demenciju. Više o komunikaciji s dementnim osobama u različitim stadijima bolesti možete saznati na internetskoj stranici Alzheimer’s Association.

Određeni tip komunikacije, kao što je npr. propitivanje zašto su napravili nešto što nema smisla, može dovesti do uznemirenosti. Stoga je vrlo važno znati koji okidači u komunikaciji mogu dodatno uznemiriti osobu s demencijom.

• Ne postavljajte pitanja – pokušaji prisjećanja događaja koji su se dogodili u nedavnoj prošlosti i realizacija da se ne mogu prisjetiti odgovora mogu dovesti do uznemirenosti. Stoga izbjegavajte pitanja povezana s nedavnom prošlošću. Nadalje, umjesto generalnih pitanja poput “Što želiš jesti?”, gdje osoba mora upotrijebiti pamćenje, postavite specifično pitanje s “da/ne” odgovorom (npr. “Želiš li jesti juhu?”).
• Ne proturječite – zbog degradacije kognitivnih sposobnosti dementne osobe često znaju reći nešto što (nama) nema smisla. Vrlo je važno ne proturječiti i ne tražiti logično objašnjenje za ono što su rekli. Preispitivanje i proturječenje dovodi do zbunjenosti, a samim time može i uznemiriti osobu kada spozna da nema objašnjenja. Saslušajte što osoba ima za reći i pokušajte shvatiti što vam zapravo pokušava prenijeti. Ako ne možete shvatiti ili ako se ne slažete s onim što osoba govori – pustite.

Također, imajte na umu da dementna osoba i dalje može sudjelovati u razgovorima. Nemojte je isključiti iz razgovora, već je pokušajte uključiti u razgovore i aktivnosti. Ova stavka je iznimno bitna za psihičko zdravlje dementne osobe, a može pomoći i u vježbanju kognitivnih sposobnosti. Čak i ako niste sigurni što reći ili o čemu pričati s dementnom osobom, provedite vrijeme s njom – vaša prisutnost je također od iznimne važnosti.

Pročitajte i članak “MIND dijeta – podrijetlo, karakteristike, primjer jelovnika“.

• briga za dementne osobe
• demencija
• dom za starije i nemoćne osobe
• gdje smjestiti dementne osobe
• kako smiriti dementne osobe
• kućna njega
• savjeti
• uznemirenost kod demencije

Učitaj više izvora