Svatko tko je u nekom trenutku u životu imao kućnog ljubimca složit će se da, osim što nas usrećuju, životinje mogu pružiti i brojne pozitivne učinke na mentalno zdravlje. Životinje mogu pružiti i emocionalnu podršku za osobe koje imaju mentalne poremećaje. Takve životinje nazivaju se životinje za emocionalnu podršku, a više o njima saznajte u nastavku.

Utjecaj životinja na mentalno zdravlje

Istraživanja su pokazala da kućni ljubimci mogu imati brojne pozitivne učinke na mentalno zdravlje vlasnika, a među ostalim mogu:

• pružiti osjećaje brige i ljubavi
• smanjiti osjećaje anksioznosti
• smanjiti osjećaje usamljenosti i izolacije
• pružiti umirujuću podršku
• povećati fizičku aktivnost (a time i poboljšati mentalno zdravlje).

Prema istraživanju objavljenom 2020. godine u časopisu PloS one, ispitanici koji su tijekom pandemije COVID-19 imali barem jednog kućnog ljubimca, opisali su ih kao značajan izvor podrške. Autori zaključuju da su životinje ublažile neke od negativnih psiholoških učinaka koje je lockdown vezan uz COVID-19 imao.

Jasno je da kućni ljubimci mogu poboljšati mentalno zdravlje svojih vlasnika na različite načine, a najčešće smanjenjem negativnih i povećanjem pozitivnih emocija. Međutim, kakav učinak mogu imati životinje na osobe s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem?

Autori članka objavljenog 2018. godine u časopisu BMC psychiatry analizirali su 17 istraživanja u kojima se istraživao utjecaj ljubimaca na osobe s mentalnim poremećajima. Zaključili su da životinje mogu itekako pomoći osobama s mentalnim poremećajima, pružajući emocionalnu podršku i distrakciju od uznemirujućih simptoma i iskustava.

Autor članka objavljenog 2019. u časopisu Fordham Urban Law Journal navodi istraživanja prema kojima životinje mogu pomoći u ublažavanju simptoma i obavljanju svakodnevnih radnji kod osoba s anksioznim i depresivnim poremećajem. Između ostalog, mogu pomoći u snižavanju tlaka i poticanju proizvodnje hormona oksitocina i dopamina. 

Ipak, više istraživanja je potrebno kako bi se utvrdilo kakav utjecaj zapravo imaju životinje za emocionalnu podršku, u odnosu na kućne ljubimce.

Što su životinje za emocionalnu podršku?

Iako kućni ljubimci itekako mogu pružiti emocionalnu podršku, razlikuju se od životinja za emocionalnu podršku u nekoliko stvari. 

Životinje za emocionalnu podršku (eng. Emotional support animal, ESA) kroz druženje i podršku pružaju olakšanje osobama s mentalnim poremećajima. Drugim riječima, pružaju mogućnost lakšeg snalaženja i ublažavanja simptoma kod osoba s dijagnosticiranim mentalnim poremećajima, kao što su anksiozni poremećaj, depresija i PTSP.

Životinje za emocionalnu podršku najčešće su psi ili mačke, ali tehnički se može raditi o bilo kojoj životinji. Pa tako ponekad i konji, svinje, pa i ptice mogu služiti kao životinje za emocionalnu podršku. 

Ove životinje ne zahtijevaju poseban trening kako bi pružile emocionalnu podršku. Može se raditi o kućnom ljubimcu kojeg osoba ima od prije, a za kojeg je primijetila da mu olakšava tegobe, pa ga iz tog razloga želi voditi sa sobom gdje god ide.

Osobe koje imaju životinju za emocionalnu podršku mogu tražiti potvrdu, kako bi imale određene olakotne okolnosti. Pa se tako na životinje za emocionalnu podršku najčešće ne odnose pravila o zabrani držanja životinja u iznajmljenom stanu. Potvrdu o potrebi životinje za emocionalnu podršku mora izdati psiholog, psihijatar ili drugi kvalificirani stručnjak za mentalno zdravlje. 

Koncept životinja za emocionalnu podršku puno je razvijeniji u SAD-u. U Europi postoji neprofitna organizacija koja promiče povezivanje osoba s problemima u mentalnom zdravlju i životinja koje im pružaju olakšanje i lakše snalaženje. 

Pas za emocionalnu podršku, terapijski pas ili pas pomagač – razlike

Psi za emocionalnu podršku nisu isto što i terapijski pas i pas pomagač, a razlikuje ih nekoliko stavki.

• Pas za emocionalnu podršku – pruža olakšanje osobi s mentalnim teškoćama i ne zahtijeva posebnu obuku.
• Terapijski pas – prolazi obuku kojom postaje terapijski ili rehabilitacijski pas. Može djelovati na razvoj različitih aspekata života (emotivni, komunikacijski, senzomotorički i sociokognitivni), a radi individualno ili u skupinama ljudi.
• Pas pomagač – prolazi obuku kako bi asistirao i olakšavao kretanje u prostoru osobama oštećena vida. Vlasnika mogu pratiti na gotovo sva mjesta na kojima su inače zabranjeni psi. Ovi psi trenirani su da asistiraju jednu osobu i važno ih je ne ometati u radu kako se ne bi ugrozio život osobe koju asistiraju.

Vrlo je važno zapamtiti da, iako se radi o životinjama koje imaju svojevrstan terapijski učinak za čovjeka, one nisu stvari. Radi se o živom biću koje ima potrebe i prema kojoj vlasnik ima obaveze i za koju snosi odgovornost. O životinji se treba adekvatno brinuti cijeli njezin životni vijek, a ne samo onda kada je korisna za nas.

• pas pomagač
• pas za emocionalnu podršku
• terapijski pas
• utjecaj životinja na mentalno zdravlje
• životinje i mentalno zdravlje

Učitaj više izvora