Neviđena razina stresa uzrokovana društvenom izolacijom tijekom pandemije bolesti COVID-19 mogla je dovesti do “masovnog” povećanja slučajeva tjeskobe i depresije, objavili su svjetski zdravstveni čelnici.

Novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) procjenjuje da je u prvoj godini pandemije bolesti COVID-19 globalna prevalencija anksioznosti i depresije porasla za više od 25 %.

Analizom je utvrđeno da su žene više pogođene nego muškarci, a mlađi ljudi – posebno oni u dobi između 20 i 24 godine – više su pogođeni od starijih odraslih osoba.

Države se hitno moraju posvetiti mentalnom zdravlju

WHO je rekao da je najveći porast depresije i anksioznosti pronađen na mjestima gdje je bilo mnogo zaraženih, a socijalna interakcija ograničena.

Rečeno je da bi rezultati trebali biti poziv na buđenje državama da pojačaju usluge i podršku mentalnom zdravlju.

Glavni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je:

Informacije koje sada imamo o utjecaju bolesti COVID-19 na mentalno zdravlje u svijetu samo su vrh ledenog brijega. Ovo je poziv na buđenje svim zemljama da posvete više pažnje mentalnom zdravlju i bolje podupiru mentalno zdravlje svoje populacije.

WHO je ocijenio da je glavni pokretač naglog porasta tjeskobe i depresije stres uzrokovan društvenom izolacijom.

Posljedica pandemije bili su izmijenjeni uvjeti rada, teškoće u traženju podrške bliskih osoba i ograničenja u angažiranju unutar društvenih zajednica.

Ostali čimbenici uključivali su usamljenost ili strah od infekcije, kao i strah od vlastite smrti i smrti voljenih osoba.

Tuga nakon žalovanja zbog smrti bliske osobe i financijske brige također su možda bile okidač porasta tjeskobe i depresije.

Postoji veći rizik suicidalnog ponašanja

Svjetsko zdravstveno tijelo priopćilo je kako se porast potrebe za medicinskom pomoći depresivnih osoba poklopio s ozbiljnim poremećajima u uslugama mentalnog zdravlja što ostavlja “ogromne praznine u skrbi za one kojima je najpotrebnija”.

Devora Kestel, direktorica Odjela za mentalno zdravlje i zloupotrebu droga WHO-a, dodala je:

Iako je pandemija izazvala zanimanje i zabrinutost za mentalno zdravlje, također je otkrila kronično nedovoljna ulaganja u usluge mentalnog zdravlja. Zemlje moraju hitno djelovati na osiguranju podrške za mentalno zdravlje za sve.

Prema istraživanju u 2020. godini broj slučajeva teških depresija porastao je za 27,6 %, a broj tjeskobnih poremećaja porastao je za 25,6 %.

“U smislu razmjera ovo je vrlo veliko povećanje!”, rekao je za AFP Brandon Gray iz odjela WHO-a za mentalno zdravlje i zloupotrebe droga, koji je koordinirao istraživanje.

Istraživanje pokazuje da “COVID-19 ima ogromni utjecaj na ljudsko mentalno zdravlje i dobrobit”.

Studija je pokazala da postoji veći rizik suicidalnog ponašanja i samoozljeđivanja među mladima od početka krize.

Iscrpljenost medicinskog osoblja, usamljenost i obolijevanje od bolesti COVID-19 povećavali su rizike za suicidalne misli, pokazalo je istraživanje.

Također je utvrđeno da osobe koje žive s mentalnim poremećajima imaju veći rizik od razvoja teškog oblika COVID-a i od smrti od te bolesti.

Jedan od razloga, po Grayu, može biti da takve osobe vode nezdraviji život uz veću učestalost pušenja i zloupotreba lijekova i opojnih sredstava te su prosječno veće težine u odnosu na opću populaciju.

Dodatne informacije

Više informacija pročitajte u člancima:

• Simptomi depresije – kako ih prepoznati?
• Samoubojstvo – prevencija i mjesta za pomoć
• Razvoj težeg oblika COVID-19 bolesti – koje skupine su pod povećanim rizikom?

• koronavirus

Učitaj više izvora