Masovni mediji su ušli u svaki kutak naših domova. Danas postoji toliko različitih oblika prenošenja informacija da ih je apsolutno neophodno koristiti za dobivanje podataka o raznim temama. Nažalost, istraživanja su pokazala da masovni mediji danas imaju sve veći negativni utjecaj na psihu ljudi.

Osim društvenih ideala o ljudskom tijelu i poželjnim društvenim karakteristikama, mediji na pojedince mogu psihološki utjecati na različite načine, a upravo tome svjedočimo ovih dana kada je koronavirus postao glavna i jedina tema svih naših razgovora. Kako mediji utječu na socijalizaciju, društvo i naše ponašanje – saznajte u nastavku članka.

Masovni mediji – utjecaj medija na društvo

Javni načini komuniciranja i kretanja različitih informacija nazivaju se masovnim medijima. Pošiljatelji takvih informacija mogu birati kako će ih prenijeti na primatelje, a u tome koriste različite psihološke teorije i prakse kako bi najučinkovitije došli do poželjne publike s točno određenim demografskim podacima. Postoje razne psihološke metode koje se koriste kako bi informacije postale što privlačnije i zanimljivije primateljima, a sve one su danas prisutne u novinarstvu, oglašavanju, politici, zabavi i kulturi.

Masovni mediji svakodnevno razvijaju nove strategije prenošenja informacija, a razumijevanje često nesvjesnih psiholoških procesa koji utječu na svakog potrošača i čitatelja informacija igraju važnu ulogu u bilo kakvoj vrsti komunikacije. S obzirom na to da su novinari, političari i ostali pošiljatelji informacija danas toga svjesni, svakodnevno se trude prikupljati nove podatke od potrošača kako bi odabrali najprikladnije masovne medije za svoje promotivne kampanje i marketinške taktike.

Različite studije prenose kako mediji stvaraju nezadovoljstvo tijelom kod muškaraca i žena, ali i nisku razinu samopoštovanja kod ljudi. Muškarci smatraju da moraju dosegnuti fizičke mišićne standarde koje postavljaju mediji kako bi stekli popularnost, ugled i status u društvu, dok žene doživljaju nisko samopoštovanje i nezadovoljstvo zbog stalnih usporedbi i nerealnih tijela iskrivljenih i pretjerano mršavih modela.

Takvi nerealni ideali stvaraju negativan utjecaj medija na djecu i tinejdžere, a mogu izazvati depresiju i poremećaje prehrane kod adolescenata, a posebno mladih djevojaka. I muškarci i žene doživljavaju veliki medijski pritisak koji ih neprestano tjera da udovoljavaju tjelesnim i psihološkim standardima, što u konačnici uzrokuje brojne emocionalne i fizičke poteškoće.

Utjecaj medija na socijalizaciju

Novinarstvo je savršen primjer kako masovni mediji psihološki utječu na ponašanje ljudi. Jedno istraživanje je pokazalo da je čak 37% vrtićke i školske djece uplašeno i uznemireno slušanjem ili gledanjem vijesti na televiziji. No, to se ne odnosi samo na naše najmlađe, već i na cjelokupno društvo. Psihologija i masovni mediji ključ su oblikovanja vjerovanja i stavova današnjeg društva s obzirom na to da su mediji postali najnapredniji oblik komunikacije.

Masovni mediji i na brojne druge načine psihološki utječu na pojedince. Prekomjerna upotreba medija, a u današnje vrijeme i društvenih mreža različitih oblika, može dovesti do ovisnosti o tehnološkim i internetskim oblicima provođenja vremena. Konstantno provjeravanje obavijesti na društvenim mrežama je postalo norma unutar našeg društva da je neki vide kao neodgodivu svakodnevicu. Studije pokazuju da se više od polovice američke populacije svakodnevno prijavljuje na društvene mreže (Facebook, Instagram, Twitter itd.), a uz ovisnost o društvenim mrežama vežu se i brojni drugi problemi, posebno poteškoće sa spavanjem.

Nedostatak sna nastaje zbog stalnih provjera novosti na društvenim mrežama prije odlaska na spavanje, a jedno istraživanje je pokazalo da čak 95% ljudi koristi tehnologiju neposredno prije odlaska u krevet. Naime, svjetlosne informacije koje mozak prima od ekrana pametnih telefona, televizora i ostalih elektronika mu daje jasnu uputu budnosti, što je glavni problem s nedostatkom sna i nemogućnosti usnivanja.

Uz sve navedeno, česta je pojava i usamljenosti, posebno kod mlađe populacije kojoj je razvoj socijalnih vještina u virtualnoj stvarnosti jedini aspekt socijalne inteligencije. Nažalost, to dovodi do manjka stvarnih društvenih odnosa što najčešće rezultira nemogućnošću stvaranja stabilnih bliskih odnosa. Pojam usamljenosti je sve češći problem kod današnje mladeži, a više o toj temi možete pročitati ovdje.

Medijska histerija oko koronavirusa

Koronavirus je glavna tema u zadnjih nekoliko tjedana. Iako je riječ o virusu sa simptomima klasične prehlade ili gripe o čemu više možete pročitati ovdje, smrtnost koju je uzrokovao u nekoliko tisuća slučajeva izazvao je paniku svjetskih razmjera. Svjetska zdravstvena organizacija je ustanovila da koronavirus ne predstavlja neposredni zdravstveni rizik za većinu pojedinaca te da povećanje opreza i osobne higijene može smanjiti širenje virusa, no panika se ipak ne smanjuje.

Trenutno sve vijesti o koronavirusu zvuče uvjerljivo jer se nalazimo u stanju straha i panike oko novog i nepoznatog problema te ne možemo sve informacije provjeriti i tvrditi njihovu istinitost. No, postoji još jedna strana ove priče koja više uznemiruje. Koronavirus je uzrokovao najbrži pad globalnog tržišta dionica od 2008. godine, a postoje nagađanja da će imati značajan i nepopravljiv negativan utjecaj na globalno gospodarstvo.

Zdravstveni sustavi većine zemalja nemaju odgovarajuće resurse za otkrivanje virusa i liječenje teško oboljelih pacijenata ukoliko se virus nastavi širiti. Jasno je da ne treba dugo čitati vijesti da bismo saznali prijeteće informacije o koronavirusu, ali način na koji reagiramo na takve vijesti ovisi o unaprijed stvorenim vjerovanjima o bolesti i našoj osjetljivosti na širenje iste.

Strah, kao primarni izvor nemira i tjeskobe, utječe na to kako reagiramo na medijsko izvještavanje o zdravstvenim rizicima. Strah od bolesti i zaraze posebno je važan kada je riječ o ovakvim epidemijama. Najviše razine straha od kontaminacije nalaze se u poremećajima kao što je opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD), a u ekstremnim oblicima straha od kontaminacije osoba ograničava svako izlaganje javnim mjestima te ga smatra prijetećim za vlastito preživljavanje.

Takvo širenje straha je dobra podloga za razvoj fobija i drugih anksioznih poremećaja. Zato je glavno pitanje koje psiholozi postavljaju ovih dana – što će biti s našom psihom nakon koronavirusa? Određena količina zabrinutosti je normalna, no brzo dolazi do iracionalnog straha koji stvara poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju, a upravo je to problem medijskog izvještavanja o ovoj epidemiji.

Kada shvatimo da postoji bilo kakva opasnost za zdravlje, jasnije je koliko nam je važno ostati zdrav i izbjeći zdravstvene rizike. No, medijsko izvještavanje o zdravstvenim pitanjima je često pristrano. Većina vijesti posvećuje najviše vremena novim opasnostima za zdravlje, a zabrinuti i plašljivi pojedinci skloni su više pažnje posvetiti upravo takvim informacijama.

To povećava njihovu tjeskobu i anksioznost, a upravo zato posežu za raznoraznim izvanrednim mjerama koje im pomažu u suočavanju sa strahom (poput paničnog kupovanja, prekomjerne upotrebe dezinfekcijskih sredstava itd.). Jednom kada se aktivira strah od koronavirusa, dolazi do filtriranja uvjerljivih podataka o epidemiji i zanemarivanja informacija koje nastoje smiriti društvo i smanjiti negativni utjecaj i posljedice na psihu.

Panično kupovanje i koronavirus

Svjedoci smo novog fenomena koji se događa najčešće u vrijeme kriznih situacija, a riječ je o paničnim kupovanjima i stvaranjima zaliha. Mnogi se pitaju zašto ljudi to rade, a onda se nađu u istoj situaciji i naprave istu stvar. Panično kupovanje je došlo do te mjere da smo pokupovali i maske za lice koje su trenutno potrebnije zdravstvenim radnicima nego nama koji se možemo držati drugačijih mjera opreza.

Stručnjaci smatraju da su ljudi zbog straha od nepoznatog sebi jednostavno objasnili situaciju – dramatičan događaj zahtijeva dramatičan odgovor, iako je u ovom slučaju najispravniji „dramatični odgovor“ pranje ruku, ali to ne zadovoljava našu potrebu za kontroliranjem situacije koja se mijenja iz minute u minutu. Iracionalno gomilanje zaliha je dovelo i do nevjerojatnog rasta cijena osnovnih potrepština.

Ono što leži u pozadini cijele ove priče je vrlo jednostavna psihološka potreba. Naime, panična kupovina pomaže ljudima u osjećaju kontroliranja trenutno nepoznate i nepredvidive situacije. Ljudi osjećaju potrebu da učine nešto što je proporcionalno onome što percipiraju trenutnom razinom krize. Za mnoge se pranje ruku čini previše obično i jednostavno da bi pomoglo, posebno zato što je u pitanju situacija koja je dovela do ovako dramatičnih mjera za sve segmente društva.

Stručnjaci za mentalno zdravlje smatraju da je panična kupovina psihološki mehanizam za rješavanje straha i nesigurnosti u ovoj situaciji, a nagomilavanje zaliha se smatra načinom uspostavljanja kontrole nad situacijom. No, gdje je ovdje problem u masovnim medijima?

Kao što im samo ime kaže – masovni mediji su pokrili sve mase društva u informiranju o koronavirusu. Kada vidimo kako drugi postupaju i kako drugi rješavaju probleme u ovim dramatičnim situacijama, radimo isto. Drugim riječima – ako svi drugi na Titaniku trče za čamcima za spašavanje, trčat ćete i vi, bez obzira tone li brod ili ne. Kako bi se suočili s prijetećom nepoznanicom, ljudi crpe ono što već znaju o naizgled sličnim prijetnjama. Bolji plan od panične kupovine bio bi pripremati se tijekom cijele godine za moguće hitne slučajeve i krize.

Međutim, kada vidite na društvenim mrežama dezinformacije da je toaletnog papira nestalo u svim dućanima, prvo što ćete napraviti je vjerojatno kupovina zaliha toaletnog papira. U tom trenutku nemamo vremena provjeriti što je stvarno istina već odmah prelazimo na djela. Iako je sada lako biti pametan kada smo već određene postupke poduzeli, ova nam situacija svakako može biti dobra lekcija za buduće krizne situacije koje će se zasigurno opet pojaviti. A tada – umjesto paničnog kupovanja svega što vam treba (i ne treba), radije budite mudri, racionalni, organizirani i uvijek spremni na situacije poput koronavirusa. To će smanjiti paniku i strah, a svakako neće rezultirati i ostalim promjenama (kao što je naglo podizanje cijena i sl.).

Kako postupati s vijestima o koronavirusu?

Ako vas vijesti o koronavirusu uznemiruju ili izazivaju prevelik strah od širenja bolesti i mogućnosti zaraze, možete poduzeti nekoliko koraka za smanjenje straha i anksioznosti:

• pratite i slušajte samo liječničke savjete i preporuke – usvojite zdravstvene higijenske postupke i nemojte prepustiti da vas osjećaji straha i anksioznosti obuzmu,
• ograničite svoju izloženost vijestima o koronavirusu – pokušajte provoditi više vremena u pozitivnim aktivnostima, čak i ako ste u izolaciji (čitajte knjige, slušajte glazbu, gledajte filmove, trenirajte kod kuće itd.), a praćenje vijesti o virusu svedite na minimum,
• normalizirajte svoj život – ne dopustite da strah zavlada vašom svakodnevicom,
• vodite se razumom, budite odgovorni i mislite na sebe i ljude oko sebe,
• ako osjetite bilo kakve simptome, ostanite prisebni i javite se telefonski liječniku kako biste dobili konkretne upute i informacije za daljnje postupanje.

• COVID-19
• koronavirus
• mediji
• mentalno zdravlje
• panika

Učitaj više izvora