Vaskularna demencija je opći pojam koji opisuje probleme s rasuđivanjem, planiranjem, prosuđivanjem, pamćenjem i drugim misaonim procesima, uzrokovane oštećenjem mozga zbog oslabljenog protoka krvi u mozak.

Vaskularna demencija može se razviti uslijed blokade arterija u mozgu nakon moždanog udara, no on neće uvijek uzrokovati ovo stanje, što ovisi o njegovoj težini i lokaciji.

Vaskularnu demenciju mogu uzrokovati i druga stanja koja oštećuju krvne žile i smanjuju cirkulaciju, ograničavajući protok kisika i nutrijenata.

Čimbenici koji povećavaju rizik od srčanih bolesti i moždanog udara, uključujući visoki krvni tlak, visoki kolesterol i pušenje, također mogu povećati rizik od vaskularne demencije. Kontrola ovih faktora može pomoći u smanjenju rizika od razvoja vaskularne demencije.

Kod mnogih osoba razvija se progresivna vaskularna demencija, pri čemu se simptomi postupno pogoršavaju nakon svakog novog oštećenja krvnih žila.

Koji su simptomi vaskularne demencije?

Kada je u pitanju vaskularna demencija, simptomi variraju ovisno o dijelu mozga u kojem je narušen protok krvi. Oni se često preklapaju sa simptomima drugih vrsta demencije, posebno sa simptomima Alzheimerove bolesti.

Simptomi vaskularne demencije mogu biti očiti kada se javljaju iznenada nakon moždanog udara. Ipak, vaskularna demencija se može razviti i vrlo polako, baš kao i Alzheimerova bolest. Štoviše, vaskularna demencija i Alzheimerova bolest često se pojavljuju zajedno.

Dokazano je da osobe sa simptomima demencije obično imaju više od jedne vrste promjena na mozgu. Neki liječnici ovo stanje nazivaju “mješovitom demencijom”.

Vaskularna demencija može uzrokovati sljedeće simptome:

• zbunjenost
• nedostatak pozornosti i koncentracije
• smanjena sposobnost organiziranja misli ili djela
• smanjena sposobnost analiziranja situacije, učinkovitog planiranja i suradnje
• problemi s pamćenjem
• nemir i nervoza
• nestabilan hod
• iznenadni ili česti poriv za mokrenjem ili nemogućnost kontroliranja mokrenja
• lutanje noću
• depresija.

Zbog čega nastaje vaskularna demencija?

Vaskularna demencija je posljedica oštećenja krvnih žila u mozgu i smanjene mogućnosti opskrbe mozga velikim količinama nutrijenata i kisika koji su potrebni da bi misaoni procesi bili učinkovito provedeni.

Uobičajena stanja koja mogu dovesti do vaskularne demencije uključuju:

• moždani udar – moždani udar koji blokira moždane arterije obično izaziva niz simptoma koji mogu uključivati vaskularnu demenciju; međutim, nekad moždani udar ne uzrokuje nikakve vidljive simptome; ovaj “tihi infarkt mozga” povećava rizik od demencije; rizik od vaskularne demencije povećava se kod nekoliko manjih moždanih udara koji se javljaju tijekom vremena, što se naziva multiinfarktnom demencijom
• suženje ili kronično oštećenje krvnih žila – stanja koja uzrokuju sužavanje krvnih žila ili im dugoročno nanose štetu također mogu dovesti do vaskularne demencije; ova stanja povezana su sa starenjem, visokim krvnim tlakom, otvrdnućem arterija, dijabetesom, eritemskim lupusom, krvarenjem u mozgu i temporalnim arteritisom.

Staračka demencija i halucinacije

Staračka demencija može potpuno oštetiti moždane funkcije osobe. Njihovo ponašanje se postupno mijenja, a sve je teže držati ga pod kontrolom. Često se zatvaraju u sebe, a ponekad se mogu pojaviti afektivni poremećaji (kao što je depresija), tjeskoba i halucinacije. 

Pojava halucinacija u staračkoj demenciji nije neobična, a javlja se obično kod posljednjih faza demencije, iako to nije nužno pravilo. Na njih je teško utjecati na neki drugi način osim psihofarmakološki, iako ni tada stanje nije potpuno izliječeno.

Halucinacije su najčešće slušne ili vidne, a ostalim članovima obitelji se često preporučuje da im ne pridaju posebnu pažnju te da ne pokušavaju razuvjeravati bolesnike zato što to ne može stvoriti nikakav pozitivan efekt.

Problemi s halucinacijama postaju problematični onda kada postanu zapovjednog tipa. Primjerice, osobe mogu čuti zapovijedi u obliku slušnih halucinacija koje ih potiču da napuste kuću ili pak naprave nešto sebi ili drugima.

U takvim situacijama potreban je stalni nadzor oboljelih te konstantan rad u želji za napretkom.

Kako su povezane demencija i agresivnost?

Sukladno različitim promjenama u ponašanju, ponekad se kod starijih osoba može pojaviti i agresivnost. Najčešće je upravo ona okidač za odlazak liječniku zato što može stvarati velike probleme u liječenju. S agresivnošću se jako teško nose članovi obitelji koji pomažu starijima zato što je često prate:

• sumnjičavost
• razdražljivost
• dezorijentacija
• nagle promjene raspoloženja
• noćni nemir
• lutanje
• odbijanje liječenja
• smetnje spavanja. 

Teško im je shvatiti da nešto u njihovom ponašanju nije u redu, a nerijetko im je jako žao kad shvate da su nekoga slučajno povrijedili ili ozlijedili jer često toga nisu ni svjesni. 

Za agresivne pojedince potrebno je imati puno više strpljenja i tolerancije nego za ostale. Upravo zbog toga što je agresivnost posebno težak i nepredvidiv simptom demencije, potreban je stalni nadzor i briga za starije.

Kako se dijagnosticira vaskularna demencija?

Vaskularna demencija se najčešće dijagnosticira pomoću članova obitelji koji uočavaju prve promjene u ponašanju osobe. Prvi znak pojave demencije je svakako zaboravljivost koja je najčešći početni simptom demencije. Liječnici postavljaju niz pitanja osobi kako bi ustanovili kakvo je oštećenje u pitanju. 

Ponekad je potrebno i dodatno testiranje, najčešće neuropsihološko pomoću kojeg se mogu otkriti detalji moždanog oštećenja i ozbiljnost stanja. Ako je potrebno, osobe se mogu zadržati na dodatnom promatranju kako bi se uočile sve promjene koje osobe proživljavaju.

Kakva je prognoza za oboljele od vaskularne demencije?

Kada je u pitanju vaskularna demencija, prognoza je potpuno različita za svakog pojedinca upravo zbog toga što sve ovisi o početku liječenja, fazi demencije te podršci okoline.

Ako se na vrijeme krene s liječenjem, simptomi se mogu dugoročno uspješno kontrolirati kako bi se poboljšala kvaliteta života osobe.

Međutim, treba imati na umu da se simptomi nikako ne bi smjeli ignorirati. Kada je u pitanju vaskularna demencija, faze u kojima se pojedinci nalaze potpuno odlučuju o uspješnosti liječenja.

S obzirom na to da su simptomi svake faze jako kompleksni i da ih je potrebno pojedinačno kontrolirati, sve uznapredovale faze vaskularne demencije mogu uzrokovati posebno teško stanje kojega je gotovo nemoguće potpuno kontrolirati (vaskularna demencija – iskustva).

Kada je u pitanju vaskularna demencija, životni vijek kreće se između tri i pet od postavljanja dijagnoze.

Kako se liječi vaskularna demencija?

Kada su u pitanju vaskularna demencija i liječenje, kontroliranje stanja koje utječe na zdravlje vašeg srca i krvnih žila ponekad može usporiti brzinu kojom se vaskularna demencija pogoršava.

Terapija za demenciju sastoji se od različitih farmakoloških metoda, ali je također potrebna i podrška članova obitelji i prijatelja koji brinu za osobu.

Ovisno o vašem stanju, liječnik može propisati lijekove za:

• snižavanje krvnog tlaka
• snižavanje razine kolesterola
• sprječavanje zgrušavanja krvi
• kontroliranje razine šećera u krvi ako imate dijabetes.

FDA nije odobrio posebne lijekove za liječenje vaskularne demencije. Međutim, odobreni su lijekovi za liječenje simptoma Alzheimerove bolesti, koji mogu pomoći i osobama s vaskularnom demencijom.

Liječnici mogu propisati jedan ili oba sljedeća lijeka:

• inhibitori kolinesteraze – uključujući donepezil, galantamine i rivastigmine; nuspojave mogu uključivati mučninu, povraćanje, grčeve u mišićima i proljev
• memantin – nuspojave mogu uključivati glavobolje, zatvor, zbunjenost i vrtoglavicu.

Iako mnogi smatraju da su pronašli prirodni lijek za demenciju (primjerice, vitamin D, cimet, kurkumin), situacija ipak nije tako jednostavna. Demencija je kod svakoga drugačija te zahvaća različite dijelove mozga, a samoinicijativno uzimanje bilo kakvih lijekova nije preporučljivo kako se stanje ne bi pogoršalo.

Prije bilo kakvog posezanja za lijekovima, savjetujemo vam da potražite savjet liječnika kako biste utvrdili u kojoj ste fazi demencije te s kojim se simptomima morate boriti.

Najbolje što se može napraviti je usporavanje napretka vaskularne demencije čime se može osigurati kvaliteta života i mirno starenje osobe.

Pročitajte i ove članke:

• Vrste demencije: Bruce Willis ima frontotemporalnu demenciju! Evo o čemu je riječ i koji su još manje poznati tipovi demencije
• Rani simptomi demencije: Osim gubitka pamćenja, ovo je 11 najranijih znakova
• Deset jednostavnih vježbi za mozak koje će poboljšati vaše pamćenje.

• mješovita demencija
• progresivna vaskularna demencija
• vaskularna demencija
• vaskularna demencija - liječenje
• vaskularna demencija - životni vijek
• vaskularna demencija – faze
• vaskularna demencija – iskustva
• vaskularna demencija – prognoza
• vaskularna demencija – simptomi

Učitaj više izvora