Kako usporiti starenje mozga?

Budite prvi i komentirajte!
6 min čitanja

Naser Rizk

mag. pharm.

S ovim zanimljivim pitanjem počinjemo zanimljivu temu o našem zanimljivom mozgiću! Kad je u pitanju mozak naš bajni, možemo ga promatrati na bar dva načina: bistri i ne-bistri. Nadalje, ponekad sumnjamo u postojanje takvog divnog stroja u nekih ljudi…

Kako god bilo da bilo..mozgić naš moćni je iznimno zanimljiva mašinica evo i zašto…

Mozak naš bajni…

Mozak zauzima manje od 2% tjelesne težine, ali može potrošiti do 50% goriva u tijelu, stvarajući ogromnu količinu slobodnih radikala. Te radikale, štetne u fizičkom smislu, možemo smatrati kao nusproduktom naših misaonih procesa i metaboličkih (kemijskih) reakcija u mozgu.

Zašto je to važno?

Pa zato što upravo ti nusprodukti naših misaonih funkcija, ti sitni djelići materijala koji nastaju kada mozak koristi energiju, baš ti sitni komadići su poprilično oštri. U fizičkom smislu, svojim oštrim dijelovima grebu po okolnom tkivu i štetno djeluju oštećujući živce i ostala tkiva.

Na dugi rok gledano, taj proces zovemo starenjem, tj. dotrajalošću.

Zbog tih oštećenja i neadekvatnog popravka, presporog popravka ili zbog nedostatka materijala za popravak, loše cirkulacije, dolazi do oštećenja pojedinih dijelova mozga i time povezanih misaonih funkcija (pamćenje, orijentacija u prostoru, prepoznavanje).

Dakle važno je brinuti se o svojem mozgiću moćnom, da uvijek bude kao fino podmazani stroj, britak i precizan… ukoliko želimo ugodnu starost.

Prehrana mozga

Smatra se da prehrana bazirana na bilju ima značajnu ulogu u ljudskoj evoluciji kao i konzumacija hrane u obliku cjelovite biljke. Čak i sami ekstrakti su se više puta povezivali sa smanjenim rizikom od bolesti povezanih sa starenjem. I pod zdravim starenjem, ne govorim o sprječavanju bora.

A što je sa zaštitom mozga?

Dvije najstrašnije posljedice demencije kod starenja su problemi u kretanju i teškoća sjećanja na stvari. Demencija oduzima starijim osobama njihovu neovisnost – samostalnost življenja, kontrolu i identitet.

Što možemo učiniti u vezi s tim?

Pa, voće i povrće pomažu smanjiti rizik od drugih kroničnih bolesti.

Mogu li možda učiniti nešto protiv bolesti mozga našega jedinog?

Kemijske supstancije, biljnog porijekla, tajnog imena “polifenoli”- biljni polifenoli mogu se smatrati kao sredstva za liječenje demencije. Postoji 4000 različitih vrsta pronađenih, sveprisutnih u hrani biljnog podrijetla. Glavni izvor, do nedavno tajni, je bobičasto voće koje obiluje tim polifenolima.

Biljni polifenoli – udarna snaga za suzbijanje slabog pamćenja

Poli se zovu jer ih ima više skupina, a fenoli jer su tako klasificirani u kemiji. Sve u svemu, polifenoli su odlični momci. Mišičavi i zgodni, dobro uvježbani i posjeduju moćna antioksidantna i protuupalna svojstva.

Njihova posebno tajna jedinica zove se antocijanidi. I obožavaju plavo ljubičastu boju. Naime, momci iz skupine antocijanida su prirodno plavo-ljubičasti. To nam je važno kad biramo hranu po boji. Posebno su uvježbani za prelazak najteže granice u tijelu.

Krvno moždana barijera – iznimno dobro čuvana granica

Ne znam jesam li možda spomenuo da je to IZNIMNO dobro čuvana granica? I da se zove krvno-moždana barijera? Koja je iznimno čuvana? Naime u tijelu postoji jedna granica, barijera između mozga i ostatka tijela.

Tamo je tolika restrikcija kretanja i slaba propusnost da samo krvne stanice mogu proći. I to na jedvite jade. Gužve traju i po cijeli dan, pretresi su detaljni do mjere da glava boli, papirologija do neba, spora administracija, a mnogim supstancijama je i zabranjen prelaz.

Čemu tolika restrikcija na tom mjestu i zašto nam je to uopće važno? E pa zato što ako kemijski spojevi ne mogu proći tu barijeru ne mogu djelovati na mozgić naš zaštićeni! A to znači da je propao sav trud farmaceutskim kompanijama od nekoliko stotina milijuna dolara koje su utrošili u razvoj novih lijekova, a da nisu provjerili da li lijek uopće može proći tu famoznu krvno-moždanu barijeru!

Mozak naš – zaštićen kao lički medo

Zašto je baš naš mozak toliko zaštićen poput ličkog medvjeda? Pa zato što je mozgić naš bajni, stožerni centar svih komunikacija i ako tu dođe do zbrke onda smo u sosu. To je kao ulazak u dobro čuvanu banku.

Na žalost postoji manji broj, iznimno bezobraznih i pokvarenih-toksičnih kemijskih spojeva koji s totalnom lakoćom i besramno bez ikakvih dozvola mogu proći tu našu granicu.

Tu su prije svega kriminalni i kancerogeni alkohol i ludi kokain. Ima ih još takvih besramnih.

Zbog velike količine takvog bezobrazluka i besramnosti takvih supstancija i nereda kojeg rade u mozgu, ne želimo imati ikakvog posla s njima.

IPAK PRELAZAK JE MOGUĆ! E sad… ovi dobri momci, momci iz skupine antocijanida, plavo-ljubičasti, posjeduju sve uredne dozvole i vještine za prelazak te dobro čuvane granice. Zahvaljujući baš njima i njihovom znanju i sposobnosti oni se parkiraju baš na mjesta unutar područja mozga uključenih u učenje i pamćenje!

I to su mjesta gdje ih baš trebamo.

Dugo sam promatrao i otkrio mjesta na kojima se ti dobri momci- antocijanidi skupljaju u našem mozgu. Imam i sliku…Nakon cjelodnevne svađe sa šefom dobro obaviještenih medicinskih krugova, šef tih istih krugova, glatko mi je odbio predati tu sliku.

Naglo je promijenio mišljenje kad je otkrio da mu je netko premazao novčanik majonezom.

Iako nemam ništa s tim, uredno mi se ispričao i bez okolišanja predao traženu sliku. I evo je samo za čitatelje…gdje se to antocijanidi skupljaju i druže…

Dakle, možda bi se ti fitonutrijenti u bobicama, koji vole naš mozak, mogli boriti protiv oksidacije, upale i povećati protok krvi.

Jesu li znanstvenici konačno dali borovnice ljudima i vidjeli što se dogodilo?

Ne. U početku, su dali borovnice štakorima.

Prošlo je punih deset godina prije prvog pokusa na ljudima..I?..Upalilo je! Dodatak borovnica poboljšava pamćenje kod starijih odraslih osoba, što sugerira da učestalo dodavanje borovnica može omogućiti sprječavanje ili ublažavanje degeneracije mozga s godinama.

Ima li koja druga plava/ljubičasta hrana koju možemo probati za istu svrhu?

Sok od grožđa imao je sličnu korist, poboljšavajući verbalno učenje, što upućuje na to da “suplement” s ljubičastim sokom od grožđa može poboljšati misaone funkcije starijih odraslih osoba s ranim padom pamćenja.

Zašto su koristili sok, a ne cijelo grožđe? Zato jer niste mogli izraditi placebo koji je izgledom i okusom bio baš kao grožđe, kako bi isključili vrlo stvarni i moćan učinak placeba. Na žalost rezultati koji su bili pozitivni i odlični u toj studiji, financirala je tvrtka koja proizvodi sokove od grožđa.

Ovaj je učinak potvrđen, međutim, u drugoj studiji, pokazujući po prvi put povećanje neuronske aktivacije u dijelovima našeg mozga povezanog s memorijom.

Ali to su bile male studije od par ljudi.

Zašto nisu napravljene velike studije utemeljene na velikoj populaciji? Zato što prije nismo imali podatke o tome gdje se nalaze ti fitonutrijenti. Znamo koliko je vitamina C u borovnici, ali ne i koliko antocijanidina – do sada.

Zdravstvena studija sa sveučilišta Harvard slijedila je godinama misaone (kognitivne) funkcije više od 16.000 žena i utvrdila da je dugoročno konzumiranje bobica povezano sa znatno sporijim stupnjem opadanja misaonih funkcija u ovoj skupini starijih žena, čak nakon što uzmemo u obzir činjenicu da bogati ljudi jedu više bobica.

Dokaz da je “veći unos borovnica i jagoda” bio povezan sa sporijim opadanjem misaonih funkcija u ljudi bio je iznimno jak. Dokazano je da su sudionici koji su jeli više bobica usporili starenje moždanih stanica memorije za ogromnih 2,5 godina.