Stručno odobrava

,

Atrofija mozga – značenje, simptomi, dijagnoza i liječenje

Budite prvi i komentirajte!
5 min čitanja

Kreni Zdravo

Atrofija mozga je termin koji opisuje propadanje, odnosno progresivni gubitak funkcionalnog tkiva mozga, posebno živčanih stanica (neurona) i njihovih veza.

Prirodno se događa starenjem, ali i uslijed moždanih ozljeda ili trauma.

Problem moždane atrofije predstavlja mogućnost utjecaja na funkcije mozga zbog odumiranja neurona, što može dovesti do neurološki neželjenih rezultata.

Postoji atrofija mozga koja pogađa dio moždanog parenhima (zahvaćen samo dio mozga) i ona koja pogađa cjelokupno moždano tkivo (zahvaća čitav mozak).

Pročitajte članak i saznajte koji je uzrok atrofije mozga te kako prepoznati simptome.

Atrofija – značenje

Mozak kontrolira sve živčane funkcije u tijelu i stoga se smatra najvažnijim ljudskim organom.

Atrofija je doživotno smanjenje stanica – u ovom slučaju neurona, shodno tome i tkiva, organa pa i čitavog organizma.

Atrofija mozga je bolest koja se događa kada dolazi do gubitka živčanih veza i funkcija u mozgu. Živčane stanice mozga (neuroni) propadaju, a veze između njih se gube ili smanjuju, odnosno postupno propadaju.

Atrofija mozga je bolest koja utječe na sve životne funkcije (jer su sve kontrolirane moždanim signalima). Živčane stanice (neuroni) koje su propale nemaju mogućnost obnove.

Moždani parenhim je pojam koji se odnosi na funkcionalno tkivo koje se sastoji od neurona i glija stanica mozga.

Glija stanice su brojnije od živčanih i brojčano su puno zastupljenije. One služe kao potpora živčanim stanicama pružajući im hranjive tvari, kisik i izolaciju.

Atrofija mozga utječe na smanjenje moždanog parenhima. Trauma na mozgu, odnosno moždanom parenhimu, često rezultira gubitkom kognitivne sposobnosti ili čak smrti.

Uzrok atrofije mozga

Oštećenje živčanih stanica mozga može biti prouzrokovano raznim bolestima i stanjima. Glavni uzrok propadanja funkcionalnog moždanog tkiva je ozljeda mozga. Trauma često dovodi do sprječavanja dotoka krvi u mozak, što dovodi do nedostatka kisika i hranjivih tvari u mozgu. Slijedom dovodi do oštećenja neurona, a kasnije se javlja i cerebralna atrofija (odumiranje stanica na malom mozgu).

Ostali uzroci su:

moždani udar – zbog iznenadnog nedostatka krvi (kisika i hranjivih tvari) u mozgu,
Alzheimerova bolest, multipla skleroza, Huntingtonova bolest i Parkinsonova bolest (neurodegenerativne bolesti) – bolesti koje uzrokuju propadanje živčanih stanica mozga te gubitak pamćenja i živčanih funkcija,
cerebralna paraliza – bolest pokreta koja se očituje poremećajima u mišićnim stanicama zbog nepravilnog razvoja mozga još za vrijeme trudnoće,
nedostatak vitamina B12 – nedovoljna količina vitamina B12 u prehrani s vremenom može dovesti do znatne atrofije mozga,
AIDS – uzročnik side, HIV, ne oštećuje direktno živčane stanice, ali uzrokuje poremećaje u komunikaciji između njih,
ovisnosti o drogama – razne droge negativno utječu na moždane stanice, posebno kod kroničnog konzumiranja,
alkoholizam – utječe na propadanje živčanih stanica mozga,
starenje – starenjem se prirodno gube funkcije mozga i funkcionalne živčane stanice (proces počinje od mladosti – prirodno se svakih deset godina mozak smanjuje za oko 1,5%).

Vrste atrofije mozga

Atrofija mozga se može podijeliti na:

fokalnu ili djelomičnu atrofiju mozga – pogađa samo jedan dio mozga (često dovodi do oštećenja zahvaćene regije mozga: motoričko, senzorno ili kognitivno oštećenje),
totalnu ili generalnu atrofiju mozga – pogađa cijelo područje mozga (karakterizirana je smanjenjem ukupne moždane mase).

Fokalna atrofija mozga se također može podijeliti po dijelovima mozga koje pogađa:

difuzna atrofija moždanog parenhima – javlja se nakon trovanja alkoholom ili zbog traume mozga,
atrofija malog mozga – može nastati kao posljedica neurodegenerativnih bolesti,
atrofija kore mozga – najčešća je vrsta atrofije mozga, a do nje dolazi zbog alkoholizma, hipertenzije, starosti ili ovisnosti o drogama.

S obzirom na područje mozga koje pogađa, atrofija mozga može utjecati na:

funkcije sluha, vida ili govora (senzoričke funkcije),
motoričke funkcije i pokrete,
kogniciju (pamćenje),
ravnotežu organizma.

Kod Alzheimerove bolesti zahvaćeni su hipokampus i moždana kora (cortex) koji su zaduženi za formiranje novog pamćenja, za pomoć pri mišljenju, planiranju i sjećanju.

Atrofija mozga – simptomi

Simptomi atrofije mozga se pojavljuju u ovisnosti o tome koje područje mozga je zahvaćeno i do kojeg stupnja je atrofija zahvatila to područje.

Prvi simptomi atrofije mozga mogu biti:

Nakon što je atrofija mozga uznapredovala, pojavljuju se sljedeći simptomi:

demencija – gubitak ili smanjena sposobnost pamćenja i mišljenja, koncentracije, sposobnosti planiranja i učenja (kognitivna sposobnost je često ograničena do te mjere da osoba nije u stanju normalno obavljati svakodnevne aktivnosti),
epi napadi – učestali i nagli prolasci električnih signala kroz poremećene živčane stanice uzrokuju kontrakcije, napadaje, nekontrolirane pokrete i gubitke svijesti – javljaju se uslijed abnormalne električne aktivnosti u mozgu,
afazija – uzrokuje poremećaje govora i razumijevanja drugih ljudi (pojava gubitka ili smanjene sposobnosti govornog izražavanja i njegovog razumijevanja).

Kortikalna atrofija – simptomi

Kortikalna atrofija je bolest propadanja cerebralnog korteksa odnosno kore velikog mozga. Kora velikog mozga se dijeli u dvije hemisfere i kontrolira mnoge moždane i tjelesne funkcije.

Ako nije uzrokovana nekim bolestima, javlja se prirodno uslijed starenja.

Simptomi propadanja cerebralnog korteksa su:

glavobolje,
vrtoglavice,
smanjenje pamćenja i koncentracije,
promjene u načinu govora i pisanja,
smanjenje koordinacije pokreta i ravnoteže.

Atrofija mozga se javlja u raznim dobnim skupinama:

atrofija mozga kod djece – uzroci atrofije mozga kod male djece mogu biti kemoterapija, nasljedne neurodegenerativne bolesti ili rijetka hormonalna bolest koja se zove Cushingov sindrom,
atrofija mozga kod mladih – osim nasljednih bolesti, postoje indikacije da je uzrok atrofije mozga kod mladih ljudi i depresija,
atrofija mozga kod starijih – ako nije uzrokovana nekom bolešću, prirodna je pojava koja se javlja starenjem.

Atrofija mozga – dijagnoza

Nakon što primijetite prve simptome atrofije mozga, javite se liječniku.

Nakon što objasnite pojavu simptoma, liječnik će vas uputiti na preglede koji mogu ustanoviti promjene na mozgu.

To su:

kompjuterizirana tomografija ili CT mozga – koristeći X zrake dobiju se jasne i pravilne slike mozga,
magnetska rezonanca mozga ili MR mozga – pomoću magnetskih valova može se dobiti jasna slika mozga i moždanih struktura,
PET snimanje mozga ili pozitronska emisijska tomografija – pomoću radiofarmaka prikazuje se funkcionalno stanje tkiva i organa (mozga).

Pomoću snimaka dobivenih na spomenutim uređajima liječnik može ustanoviti do kakvih promjena je došlo u mozgu.

Ako posumnja na atrofiju, provest će se još niz testova da se ustanovi zbog čega je do nje došlo.

Na kraju će se liječiti bolest koja je uzrokovala atrofiju mozga ili će se atrofija liječiti simptomatski.

Atrofija mozga – liječenje

Moždane stanice koje su već odumrle ne mogu se više obnoviti.

Može se liječiti daljnje propadanje funkcionalnog moždanog tkiva, ovisno o bolesti koja je uzrokovala atrofiju.

To uključuje:

moždani udar – liječi se lijekovima koji razbijaju krvne ugruške, a nekad i operacijom pomoću koje se odčepljuju žile,
multipla skleroza – liječi se lijekovima koji sprječavaju vlastiti imunološki sustav od napadanja neurona,
AIDS – simptomi se kontroliraju posebnim antiviralnim lijekovima,
liječenje ovisnosti od droga i alkohola.

Za neke neurodegenerativne i nasljedne bolesti još uvijek nema lijeka, ali se simptomi mogu tretirati: