Pesticidi su kemijska i rjeđe, prirodna odnosno mikrobiološka sredstva, koja se koriste u poljoprivredi za suzbijanje uzročnika biljnih bolesti, štetnih insekata, grinja, stonoga, puževa i glodavaca.

U svakodnevnim namirnicama koje nalazimo na policama marketa i tržnicama mogu se nalaziti ostaci kemijskih i bioloških onečišćenja, u što ulaze različiti veterinarski lijekovi, metali i nemetali, biotoksini, histamini, mikotoksini i pesticidi.

Zakonski je regulirano kolika je dopuštena količina tih onečišćivača, a ona se određuje prema vrijednostima koje se smatraju neškodljivima za ljudski organizam.

Međutim, osim aktivnih sastojaka koji ubijaju štetočine, pesticidi sadrže i neaktivne sastojke koji osiguravaju djelovanje aktivnima, a oni su često zanemareni u zakonskim odredbama iako i oni nose rizik za ljudsko zdravlje.

Pesticidima se uglavnom tretira voće i povrće, no njihovih toksičnih tragova naći ćemo i u žitaricama, mesu i mesnim proizvodima te u životinjskom mlijeku.

Više o tome pročitajte u nastavku članka.

Pesticidi – štetnost za ljudski organizam

Pesticidi su posebno dizajnirani kako bi uništili određene žive organizme, no njihov spektar djelovanja nije ograničen samo na one vrste koje nanose štetu, što znači da djeluju pogubno i na ostala bića, uključujući i ljude.

Svjetska zdravstvena organizacija (eng. World Health Organization) bilježi oko 3 milijuna trovanja godišnje uzrokovana pesticidima, od čega čak oko 220,000 sa smrtnim ishodom, uglavnom u zemljama u razvoju. U zemljama u kojima zakoni vezani za primjenu kemijskih sredstava u proizvodnji hrane nisu dobro regulirani ili se provode dosljedno, količine pesticida u hrani dosežu zabrinjavajuće visoke razine.

Međutim, čak i niske količine pesticida u hrani mogu djelovati štetno na ljudski organizam kroz godine, odnosno kroz redovitu konzumaciju takvih namirnica. Posebno osjetljivu skupinu čine djeca na čiji rastući organizam toksini iz pesticida imaju mnogo snažniji učinak.

Dugotrajna izloženost pesticidima može imati teške posljedice na živčani sustav te uzrokovati slabo pamćenje, teškoće u koordinaciji te smanjiti reflekse, vidne sposobnosti i motoričke vještine. Ovi simptomi su obično vrlo suptilni i razvijaju se vrlo polako, a rijetko se njihov uzrok prepoznaje upravo u pesticidima.

Također, toksini iz pesticida mogu uzrokovati i:

• astmu,
• alergije,
• hiperosjetljivost,
• hormonalne probleme,
• bolesti reproduktivnog i probavnog sustava.

Njihova sposobnost uništavanja zdravih stanica može dovesti i do razvoja karcinoma.

Istraživanja redovito iznenađuju svojim rezultatima, pa je tako znanstvena publikacija Scientific American zapanjila otkrićem da brojni pesticidi koji su donedavno smatrani bezopasnima blokiraju djelovanje muških hormona.

Pesticidi iz voća i povrća mogu i udvostručiti rizik od razvijanja ADHD-a, odnosno poremećaja hiperaktivnosti i deficita pažnje u djece.

“Najvećem riziku od djelovanja pesticida su izloženi poljoprivrednici i ljudi koji su s njima u direktnom kontaktu, a ostali ljudi su njima minimalno izloženi”, ističu stručnjaci u godišnjem izvješću Svjetske zdravstvene organizacije.

Uzmemo li u obzir koliko malo zapravo znamo o utjecaju pesticida na naše zdravlje, nije teško zaključiti kako ih vrlo olako koristimo u proizvodnji hrane, a namirnice tretirane njima konzumiramo svakodnevno.

Ipak, stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” koji redovito laboratorijski testiraju hranu koja se prodaje u Hrvatskoj tvrde da su pesticidi u njoj uvijek u bezopasnim i dopuštenim količinama, a svi uzorci koji ne udovolje zakonskim odredbama bivaju vraćeni u zemlju porijekla ili uništeni.

Koje su namirnice najviše tretirane pesticidima?

Tijekom uzgoja poneke namirnice se tretiraju pesticidima čak više od 20 puta, a nakon toga i s drugim kemijskim sredstvima kako bi što duže ostale svježe tijekom skladištenja.

Sudeći prema listi koju je izradila Radna grupa za okoliš iz Sjedinjenih Američkih država koja se specijalizirala za otkrivanje štetnih tvari u hrani, najviše pesticida nalazi se (tim redoslijedom) u:

• jagodama,
• špinatu,
• breskvama,
• jabukama,
• kruškama,
• trešnjama,
• grožđu,
• celeru,
• rajčicama,
• paprikama,
• krumpiru,
• krastavcima,
• zelenoj salati,
• grašku.

Citrusno voće je također snažno tretirano pesticidima iako se ponekad ne nalazi na listama “najopasnijih” namirnica jer se njihova kora, u kojoj je najveća koncentracija toksina, ne konzumira direktno.

Koje je voće i povrće najsigurnije?

Najsigurnije voće je tropsko, kao što su papaja, avokado, ananas i mango jer se te voćke i ne tretiraju pesticidima. Dinje, kivi i lubenice također su na bijeloj listi voća.

Povrće najmanje tretirano pesticidima uključuje:

• kupus,
• luk,
• cvjetaču,
• šparoge,
• mrkvu,
• patlidžan,
• kukuruz šećerac, 
• gljive.

S obzirom na to da se većina toksičnih tvari zadržava u kori namirnica, svako voće i povrće koje se može oguliti sigurniji je izbor od onog čiji je jestivi sadržaj direktno izložen pesticidima.

Kako izbjeći unos pesticida kroz hranu?

Danas je vrlo teško pronaći namirnice koje nisu tretirane pesticidima. Iako organsko voće i povrće postaje sve dostupnije, organsko ne znači nužno i slobodno od pesticida, tako da je jedini način da budete sigurni u ispravnost svojih namirnica njihov uzgoj u vlastitom vrtu.

Međutim, malo tko danas raspolaže svojim vrtom i voćnjakom, pa je potrebno znati kako smanjiti količinu toksičnih tvari u kupovnim namirnicama. Uz malo vremena i truda moguće je s kupovnih namirnica skinuti i više od 75 % štetnih ostataka pesticida.

1. S obzirom na to da se najviše toksina zadržava na kori, obavezno ju odstranite.
2. Ako se kora ne može odstraniti, kao primjerice kod dinja i lubenica, prije rezanja dobro ju operite kako se nožem ne bi prenijeli toksini i mikrobi u jestivi dio voća.
3. Izbjegavajte koristiti limunovu ili narančinu koru kao dodatak kolačima i drugim slasticama.
4. Voće i povrće obavezno pažljivo operite prije serviranja. Nekim namirnicama potrebno je posvetiti veću pažnju, primjerice zelenoj salati koja se intenzivno tretira pesticidima, stoga je najbolje svaki list pažljivo isprati nekoliko puta pod vodom.
5. Povrće s mnogo utora, poput cvjetače i brokule može se tijekom pranja nježno izribati čistom četkicom za zube.
6. Veću količinu voća i povrća možete natopiti u mješavini octa i vode u omjeru 1:3 na nekoliko minuta, a nakon toga isprati toplom vodom.
7. Namirnice također možete isprati u vodi u kojoj ste rastopili dvije žlice sode bikarbone koja također može ukloniti dio pesticida.
8. Obratite posebnu pozornost na voće koje je premazano voskom kako bi izgledalo ljepše na policama marketa; vosak zadržava velik dio pesticida pa ga je potrebno odstraniti u gore navedenim mješavinama vode i octa ili vode i sode bikarbone.

Iako se velik dio pesticida s voća i povrća uklanja termičkom obradom namirnice, treba imati na umu da se time smanjuje i njezina nutritivna vrijednost.

Na kraju, koliko god zastrašujuće zvučali podaci o kemijskom tretiranju voća i povrća, zasigurno je veća šteta organizmu uskratiti njihove vitamine i minerale od one koju čine pesticidi, posebice ako se prije konzumacije brižno očiste.

Nešto više o čišćenju voća od pesticida možete pročitati ovdje. 

• pesticidi
• pesticidi u hrani
• štetnost
• uklanjanje pesticida

Učitaj više izvora