Zamjena krvne plazme, odnosno plazmafereza, već se desetljećima koristi u liječenju različitih bolesti – od autoimunih i neuroloških pa sve do poremećaja krvi. No posljednjih godina postala je svojevrsni trend među biohakerima i utjecajnim pojedincima iz Silicijske doline – ovaj put s ciljem usporavanja starenja.

U najnovijem, preliminarnom istraživanju objavljenom u časopisu Aging Cell, znanstvenici su otkrili da bi zamjena plazme mogla donijeti određene koristi u smislu biološkog pomlađivanja. No, stručnjaci i dalje ističu – riječ je tek o prvim koracima.

Ovo nas vodi s razine nade na razinu obećanja, komentirao je za Health dr. Nir Barzilai, ravnatelj Instituta za istraživanje starenja Medicinskog fakulteta Albert Einstein, koji nije sudjelovao u istraživanju. No, put do konačnih odgovora još je dug.

Što je zapravo terapija zamjene plazme?

Riječ je o postupku u kojem se krv pacijenta “ispire” – konkretno, odstranjuje se plazma (tekući dio krvi koji sadrži bjelančevine, hormone i otpadne tvari), a zatim se zamjenjuje donorskom plazmom ili otopinom koja najčešće sadrži fiziološku otopinu i bjelančevine. Zatim se “pročišćena” krv vraća natrag u tijelo.

U kontekstu starenja, znanstvenici vjeruju da se u krvi s godinama nakupljaju različiti proteini i molekule koje potiču upalne procese i oštećenja stanica.

Što kaže znanost?

Ideja da krv može pomladiti nije nova. Još 2005. godine poznati su znanstvenici Irina i Michael Conboy spojili krvotok mladih i starih miševa. Stari miševi pokazali su znakove pomlađivanja.

Daljnja istraživanja istih autora pokazala su da za taj učinak nije nužna “mlada krv” – dovoljan je i postupak zamjene plazme.

U najnovijem istraživanju sudjelovale su 42 zdrave odrasle osobe prosječne dobi od 65 godina. Tijekom nekoliko mjeseci prošli su više tretmana zamjene plazme – neki su dobivali običnu zamjensku tekućinu, dok su drugi primali i dodatne imunološke protutijela. 10 osoba dobilo je “lažnu” terapiju za usporedbu.

Nakon tretmana, znanstvenici su mjerili biološku dob sudionika, koncept koji uzima u obzir stanje organizma umjesto stvarnih godina. Osobe koje su primale terapiju s imunološkim protutijelima pomladile su se u prosjeku za 2,6 godina, dok su oni s osnovnom terapijom izgubili oko 1,3 godine na biološkoj dobi.

Vrijedi li pokušati?

Iako zvuči obećavajuće, studija ima nekoliko ograničenja – maleni uzorak, kratko trajanje te činjenica da su neki autori povezani s kompanijama koje nude ovakvu terapiju. Također, način mjerenja biološke dobi još uvijek nije znanstveno standardiziran.

Dr. Barzilai je za Health izjavio:

Prema nekim mjerenjima, ja sam i do 20 godina mlađi, a prema drugima četiri godine stariji nego što jesam. To vam odmah govori koliko još malo znamo.

Osim toga, sudionici su možda tijekom istraživanja i promijenili stil života – što dodatno otežava tumačenje rezultata.

Pročitajte i ove članke:

• Koja je razlika između biološke i kronološke dobi?
• Ova vrsta prehrane mogla bi vam pomoći smanjiti biološku dob
• Stres nas biološki postaruje, ali to je moguće preokrenuti? Znanstvenici su na tragu revolucionarnog otkrića.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Mnogi ga izbjegavaju

Suncokretovo ulje i zdravlje: Korisno ili štetno?

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• istraživanje
• plazmafereza
• pomlađivanje