Koja je uloga psihoterapije u liječenju autoimunih bolesti?

uloga psihoterapije u liječenju autoimunih bolesti

Osobe oboljele od autoimunih bolesti često ne dobivaju dovoljno razumijevanja od okoline za svoje psihofizičko stanje koje je, nažalost, popraćeno svakodnevnom fizičkom boli, emocionalnim stresom te brigom i tjeskobom oko razvoja bolesti.

Autoimune bolesti ne pogađaju samo tijelo, nego i psihu, na svim razinama u svakodnevici, što ujedno znači da liječenje podrazumijeva i rad na mentalnom stanju u obliku psihoterapijskog tretmana.

Odnos tijela i psihe

Smatra se da od autoimunih bolesti danas boluje oko 20 % svjetske populacije. U pitanju su poremećaji koji nastaju zbog pretjerane aktivnosti imunološkog sustava u borbi protiv organizama i tvari koji su inače normalno prisutni u organizmu.

Najveći problem kod autoimunih bolesti je taj što imunološki sustav ne raspoznaje zdravo i bolesno tkivo te počinje napadati vlastiti organizam, zbog čega nema dovoljnu mogućnost zaštite kada su u pitanju drugi patogeni i istinske prijetnje organizmu.

Život s autoimunom bolesti nije nimalo jednostavan te dovodi u zapetljanu vezu tijelo i psihu. Česta fizička bol, kronična iscrpljenost i umor smanjuju mentalne kapacitete osobe, a stalna briga i tjeskoba oko takvog stanja mogu pogoršati fizičke simptome.

Odnos je dvosmjeran i složen, a zbog nepredvidivosti razvoja autoimunih bolesti teško je prognozirati jasne i učinkovite metode liječenja s obzirom na to da je u pitanju stanje koje prati osobu do kraja života.

Baš u takvim situacijama, u kojima postanete svjesni da održavanje stanja vlastitog organizma mora pratiti i redoviti mentalni rad kako bi se održalo normalno funkcioniranje tijela i uma, osoba shvaća da mnoge stvari postaju nebitne i da se prioriteti mijenjaju.

Kada se jedan dan osjećate dobro, a drugi dan potpuno iscrpljeno od nepredvidivog vala simptoma svoje bolesti, shvatite da takva emocionalna opterećenja dodatno troše kapacitete organizma i da je neophodno potražiti psihoterapijsku pomoć i podršku.

psihoterapijski tretman je jako važan u tretmanu autoimunih bolesti
FOTO: Shutterstock

Uloga psihoterapije u liječenju autoimunih bolesti

Psihička obilježja koja prate autoimune bolesti uglavnom se vežu za kronični stres i stalnu brigu o dugoročnom zdravlju, anksioznost oko neizvjesnosti simptoma i liječenja te prazninu i tugu vezanu za osjećaj gubitka nekih životnih ciljeva koje je uz simptome bolesti teško pratiti.

Neke osobe mogu čak osjetiti i depresivna stanja zbog osjećaja da je “normalan” život za njih neostvariv te da će uvijek morati podređivati svoje želje i ambicije trenutnom fizičkom stanju.

Upravo zbog tih psihičkih opterećenja, koji su jednako zahtjevni kao i sami fizički simptomi, psihoterapijski tretman je jako važan u tretmanu autoimunih bolesti.

Korištenje psiholoških terapijskih metoda kao pomoć za pacijente s navedenim poteškoćama itekako može poboljšati njihovo svakodnevno funkcioniranje, a najčešće se koriste kognitivno-bihevioralna terapija i terapija prihvaćanja i posvećenosti kojima je cilj ojačati psihološku otpornost i fleksibilnost osobe te joj omogućiti prihvaćanje i upravljanje negativnim misaonim procesima kako bi iz njih izvukla snagu za situaciju u kojoj se nalazi.

Također se preporučuje i psihoanalitička psihoterapija koja omogućuje osobi otkrivanje i prihvaćanje onih nesvjesnih misli, unutarnjih konflikata i obrambenih mehanizama. Ovaj duboki terapijski pristup je dugotrajan i zahtjevan, ali itekako koristan za osobe koje se godinama bore s autoimunim bolestima s obzirom na to da svojim pristupom dovodi tijelo i psihu u direktnu svezu koja je vjerojatno nastala u nekom trenutku života zbog kompleksnih psihofizičkih borbi.

Osim navedenih psihoterapijskih tretmana koje provode licencirani stručnjaci, osoba može posegnuti i za vlastitim načinima rada na sebi u obliku redovitog provođenja tehnika opuštanja (autogeni trening, progresivna mišićna relaksacija), vježbi usredotočene svjesnosti (mindfulness tehnike) te strategija upravljanja boli i tehnika preusmjeravanja pažnje kako bi se skrenuo fokus s nelagode.

Kronične bolesti sa sobom nose mnogo emocija, posebno onih neugodnih (ljutnja, tuga, frustracija) za koje je potrebno raditi redovite i duboke emocionalne obrade kako njihovo nerješavanje ne bi dovelo do pogoršanja fizičkih simptoma, što nije rijedak slučaj.

Psihološka pomoć ne znači da ste slabi ili da se ne znate nositi sa svojom bolešću
FOTO: Shutterstock

Umjesto zaključka …

Prihvaćanje života s kroničnom i autoimunom bolesti na koju teško možete utjecati izravnim putem je teško i zahtjevno. U pitanju je svakodnevna borba koja zahtijeva emocionalne i mentalne napore, a koja značajno utječe na kvalitetu života i psihološku dobrobit osobe.

Međutim, mnogi oboljeli koji su uspjeli staviti simptome pod kontrolu svjedoče kako su u jednom trenutku shvatili da zapetljani uzroci njihovog stanja dolaze iz duboko potisnutih emocionalnih konflikata koje su tijekom života nakupljali. Neki su čak i svjesni u kojim životnim okolnostima im je bolest došla do izražaja i počela upravljati njima.

Taj osjećaj gubitka kontrole je također potrebno prorađivati na terapijskim tretmanima, ali i shvatiti da za puno stvari u životu možda teško pronalazimo razloge, ali srećom imamo brojne izbore koji mogu napraviti značajnu razliku u svakodnevnim aktivnostima.

Psihološka pomoć ne znači da ste slabi ili da se ne znate nositi sa svojom bolešću, nego znači da ste dovoljno hrabri da poduzimate sve korake pomoću kojih možete ojačati i zaštititi svoje tijelo i um, što je ključno za borbu s kroničnim i autoimunim stanjima.

U pitanju je razvoj otpornosti, fleksibilnosti, vještina suočavanja i prihvaćanja izazova koje život svakodnevno pred vas stavlja.

Briga i podrška od strane bliskih osoba te stručna pomoć od strane psihologa i psihoterapeuta itekako može promijeniti kompletnu perspektivu koju je bolest sa sobom donijela. Dapače, osoba ponekad čak osjeti i zahvalnost jer je zbog svojeg stanja spoznala ono što joj je važno u životu i upravo zbog toga nauči pronaći vrijeme za sebe, osobe kojima je stvarno stalo do nje i stvari u kojima se osjeća dobro.

Pročitajte i ove članke:

Članak objavljen:
  1. Nicoll, M. (2024). How a Psychologist Can Help You Cope with Autoimmune Disease: Managing Pain and Emotional Strain. We Are Paincation.
  2. Maté, G. (2020). Kada tijelo kaže ne. Mozaik: Zagreb.
  3. Conceição, C. T. M. i sur. (2019). Psychoanalytic psychotherapy improves quality of life, depression, anxiety and coping in patients with systemic lupus erythematosus: a controlled randomized clinical trial. Advances in Rheumatology, 59: 4.
  4. Havelka, M. (1995). Zdravstvena psihologija. Sveučilište u Zagrebu – Medicinski fakultet: Zagreb.

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu