Vitiligo je stanje pri kojem koža gubi melanocite (stanice koje proizvode kožni pigment) te se posljedično na koži stvaraju bjelkaste mrlje (depigmentacija). Melanin je pigment koji određuje boju kože, kose i očiju.

Vitiligo se javlja kada stanice koje proizvode melanin počnu odumirati ili više ne proizvode melanin, što uzrokuje pojavu bijelih mrlja nepravilnog oblika na koži.

Prvi slučajevi vitiliga zabilježeni su u Indiji i Egiptu prije više od 3 500 godina.

Vitiligo je obično izraženiji kod osoba s tamnijom kožom. U nekih osoba se mogu pojaviti tek jedna ili dvije ograničene mrlje (vitiligo početak), dok kod drugih dolazi do pigmentacije velikog dijela kože. U većini slučajeva vitiligo započinje kao malo područje depigmentacije koje se s vremenom širi. Na mjestima koja su zahvaćena vitiligom raste bijela dlaka zato što su melanociti nastali iz dlačnih folikula. 

Vitiligo se može javiti nakon neuobičajene ozljede, posebno ozljede glave, no često se javlja pri oboljenjima i stanjima kao što su Addisonova bolest, dijabetes, perniciozna anemija, bolesti štitnjače – hipertireoza i hipotireoza, alopecija areata (iznenadni gubitak kose ili dlaka) i sl. Vitiligu slična može biti gljivična infekcija Tinea versicolor.

Vitiligo pogađa od 0,5 do 2% stanovništva.

Uzrok vitiliga nije u potpunosti jasan, no jasno je da na zahvaćenom području nema melanocita. Sumnja se na autoimunu promjenu jer trećina bolesnika pokazuje i druge znakove autoimune bolesti.

Lijek za vitiligo ne postoji. Cilj liječenja vitiliga je zaustavljanje ili usporavanje gubitka pigmenta, a koriste se uglavnom kortikosteroidi.

Vitiligo – uzroci 

Vitiligo se javlja kada melanociti ne proizvode melanin (tamni pigment u epidermisu) koji koži daje normalnu boju. Zahvaćena područja kože postaju bijela. Zašto se to događa, do sada nije potpuno razjašnjeno.  Liječnici i znanstvenici smatraju da se vitiligo javlja kao posljedica postojanja poremećaja imunološkog sustava – autoimuni poremećaj.

Genetski faktor također može biti jedan od čimbenika razvoja vitiliga, s obzirom na to da u nekim obiteljima postoji povećana učestalost vitiliga. Kod nekih osoba se vitiligo javlja nakon određenog događaja (fizička ozljeda, ponavljane traume, opeklina ili emocionalni stres).

Depigmentacija kože se može javiti i kod osoba koje su imale melanom, odnosno zloćudni tumor stanica koje proizvode melanin. Međutim, niti jedna teorija nije dokazana kao definitivni uzrok vitiliga.

Kako je već i spomenuto, vitiligo je često udružen s nekim autoimunim bolestima; najčešće s bolestima štitnjače, šećernom bolesti, pernicioznom anemijom i alopecijom areatom.

Vitiligo – simptomi

Bolest se počinje razvijati s pojavom oštro ograničenih bijelih mrlja na do tada nepromijenjenoj koži. Mrlje se najčešće javljaju na koži iznad zglobova prstiju, na koljenima i laktovima, licu (osobito oko usta i očiju), ali se mogu javiti i na bilo kojem drugom dijelu tijela.

Glavni simptom vitiliga je depigmentacija kože oštro ograničena i najčešće simetrična.

Ostali manje uobičajeni simptomi mogu uključivati: 

• prijevremenu pojavu sijedih dlaka na tjemenu, trepavicama, obrvama ili bradi,
• gubitak boje sluznice usta,
• gubitak pigmenta na spolovilu (vitiligo na spolovilu), 
• gubitak ili promjenu boje unutarnjeg sloja oka (mrežnice).

Premda vitiligo može utjecati na bilo koji dio vašeg tijela, depigmentacija se obično razvija na područjima tijela koja su najviše izložena suncu, kao što su ruke, noge, lice i usne. Spolni organi također mogu biti zahvaćeni vitiligom.

Vitiligo se može javiti u bilo kojoj dobi, no najčešće se pojavljuje u dobi između 10 i 30 godina. 

Vitiligo – klinički oblici 

Vitiligo se općenito pojavljuje u jednom od tri klinička oblika. Proučite vitiligo slike u članku. Bitno je napomenuti da niti jedan oblik vitiliga nije zarazan. 

Generalizirani vitiligo

Generalizirani vitiligo je najčešći oblik bolesti u kojem je depigmentacija rasprostranjena na velikom dijelu tijela, često simetrično. Ovaj oblik se javlja u 90% slučajeva. Akrofacijalni vitiligo zahvaća lice i okrajine dok prošireni oblik zahvaća lice, vrat, trup, laktove, šake, zapešća i kožu oko skočnih zglobova. 

Lokalizirani vitiligo

Lokalizirani vitiligo se javlja kod svega 2% bolesnika. Lokalizirani oblik može biti žarišni ili segmentalni. Segmentalni vitiligo se javlja samo na jednoj strani tijela, većinom u mlađoj dobi. Napreduje tijekom jedne ili dvije godine, a potom se zaustavlja.

U slučaju žarišnog vitiliga, depigmentacija je ograničena na jedno ili nekoliko manjih područja tijela.

Lokalizirani vitiligo je vrlo otporan na liječenje. 

Univerzalni vitiligo

Univerzalni vitiligo se javlja u 8% bolesnika. Ovaj oblik vitiliga zahvaća preko 80% cjelokupne površine kože. Tijek bolesti je usporen, odnosno sporo progresivan. Kod većeg broja oboljelih ovaj oblik vitiliga može mirovati u periodu od nekoliko godina. Međutim, kod nekih bolesnika može doći i do potpunog gubitka pigmenta unutar svega nekoliko mjeseci (6 – 12) od početka bolesti.

Prirodni tijek bolesti je teško predvidjeti.

Ponekad se vitiligo zaustavlja bez liječenja, no u većini slučajeva se depigmentacija širi i na kraju zahvaća veću površinu kože. 

Vitiligo – dijagnoza

Vitiligo se potvrđuje prilikom pregleda. Kožne promjene su znatno naglašenije prilikom pretrage Woodovom svjetiljkom (predstavlja oblik terapije kožnih bolesti). U slučaju da postoje simptomi ili znakovi koji bi liječnika doveli do zaključka da je u pitanju autoimuna bolest, pacijenta se može poslati na daljnju dijagnostičku obradu. 

Vitiligo – liječenje

Kako izliječiti vitiligo? Za vitiligo nažalost ne postoji lijek. Vitiligo nije uvijek potrebno liječiti. Kod nekih osoba se napredovanje vitiliga zaustavlja i bez liječenja.

Izbor terapije ovisi o proširenosti bolesti, aktivnosti bolesti, starosti bolesnika, kao i o dostupnosti pojedinih oblika terapije.

Međutim, u slučaju progresivnijih oblika vitiliga, mogu se koristiti mjere samopomoći kao što su kreme za sunčanje i primjena preparata za samotamnjenje koji će poboljšati izgled kože. Kod osoba svijetle puti, izbjegavanje sunca može mrlje učiniti gotovo neprimjetnima. 

Ovisno o veličini i smještaju bijelih mrlja, možete odlučiti je li vam potrebna liječnička pomoć. Medicinski tretmani za vitiligo imaju cilj izjednačiti tonove kože vraćajući pigment ili uništavanje okolnog pigmenta. 

Liječenje vitiliga može potrajati od 6 do 18 mjeseci, a možda ćete morati isprobati više od jednog tretmana prije nego što pronađete onaj koji je za vas najučinkovitiji.

Medicinsko liječenje vitiliga može uključivati sljedeće tretmane: 

Terapija kortikosteroidima

Terapija manjih depigmentiranih žarišta lokaliziranih na jednom području najčešće se započinje primjenom lokalnih kortikosteroida.

Ovu terapiju savjetuje se primjenjivati u intervalima od 3 tjedna kroz najmanje tri mjeseca uz strog nadzor zbog mogućih nuspojava kortikosteroida.

Ovakva terapija pokazala se učinkovitom u oko 50% liječenih te dovodi do djelomične repigmentacije žarišta, osobito na licu, koljenima i nogama.

Kortikosteroidi mogu pomoći pri vraćanju pigmenta, osobito ako se lijek primjenjuje u ranoj fazi bolesti. Blaga tematska krema ili mast može se propisati djeci i odraslima kod kojih je zahvaćena veća površina kože.

Ovaj tretman je jednostavan i učinkovit, no potrebno je pažljivo pratiti nuspojave, poput stanjivanja kože ili pojave linija na koži.

Terapija imunomodulatorima

Imunomodulatori su korisni kod osoba s malim područjem depigmentacije, osobito na licu ili vratu. Ovaj tretman u prosjeku ima manje nuspojava od kortikosteroida i može se koristi u kombinaciji s UVB tretmanom.

Međutim, kada je riječ o ovoj metodi, nije provedeno mnogo studija koje bi dokazale učinkovitost same metode liječenja. Postoji i bojazan da je ova metoda povezana s povećanim rizikom od limfoma i raka kože. 

PUVA terapija

Ova opcija, koja se također naziva i fotokemoterapija, može biti djelotvorna za vas ako je zahvaćeno manje od 20% kože tijela. Podrazumijeva lokalno ili sistemsko nanošenje fotosenzibilizacije (reakcije kože na sunčevo zračenje), a potom obasjavanje kože UVA-zrakama.

Tijekom liječenja, morat ćete posjećivati liječnika jednom ili dva puta tjedno. Liječnik će primijeniti tanki sloj psoralena (fotosenzibilizirajuće tvari koja povećava osjetljivost kože na ultraljubičasto zračenje) prije izloženosti UV svjetlu.

Smatra se da je do postizanja estetski prihvatljivog uspjeha prosječno potrebno 150 – 200 seansi obasjavanja, što može biti povezano s povećanim rizikom od nastanka prekanceroza i karcinoma kože.

Postoji još jedna varijacija liječenja, poznata kao PUVA kupke. Potrebno je ležati u kadi vode koja sadrži psoralen 15 minuta prije izloženosti UV svjetlu. Moguće nuspojave su teške opekline i stvaranje plikova.

Ipak, rizik od komplikacija se može smanjiti izbjegavanjem direktnog sunčevog svjetla nakon svakog tretmana.

Hiperpigmentacija je obično privremena, a koža na kraju liječenja obično posvjetljuje.

Oralna PUVA terapija 

Oralna PUVA terapija se primjenjuje ako je zahvaćeno manje od 20% kože tijela. Tijekom ovog tretmana, psoralen se uzima oralno oko dva sata prije izlaganja UV svjetlosti.

Ovaj tretman može biti proveden korištenjem prirodne sunčeve svjetlosti, u slučaju da nemate pristup liječničkoj ordinaciji s odgovarajućom opremom. Oko samog provođenja ovakve terapije bit će potrebne detaljne konzultacije s liječnikom. 

Liječnik će vas uputiti u način provođenja terapije te vam reći koliko je izlaganja suncu potrebno da bi terapija bila učinkovita. Osim toga, liječnik će pratiti promjene na vašoj koži. 

Moguće nuspojave su opekline, mučnina, povraćanje, svrbež, abnormalan rast kože i tamne mrlje na koži.

Oralna PUVA terapija se ne preporučuje djeci mlađoj od 10 godina. 

Uskospektralna UVB fototerapija

Uskospektralna UVB fototerapija je alternativa PUVA terapiji. Najčešći je oblik liječenja generaliziranog vitiliga. 

Provodi se 2 –3 puta tjedno. Liječenje može trajati pola godine ili godinu dana, a nerijetko i duže. Terapijski postupak traje nekoliko minuta. Tijekom terapije pacijent nosi zaštitne naočale koje sprječavaju iritaciju očiju. Nakon terapije se može javiti blago crvenilo kože koje je znatno slabije nego što je to slučaj kod PUVA terapije. 

Osobu je prije samog početka fototerapije potrebno upozoriti na dugotrajnost terapije i očekivani kozmetski učinak repigmentacije kože.

Crvenilo kože je pokazatelj da je primijenjena odgovarajuća doza UVB svjetla.

U otprilike polovice pacijenata dolazi do ponovnog vraćanja dijela pigmenta kože. Potpuna repigmentacija je rijetka. 

Excimer laser

Excimer laser se koristi samo na malim područjima kože koja su zahvaćena vitiligom (osobito lice). Tretman se primjenjuje u kombinaciji s tematskim lijekovima. Nuspojave uključuju pojavu crvenila i mjehurića na koži. 

Depigmentacija 

Ova metoda može biti opcija ako imate vitiligo koji pokriva više od polovice kože. Depigmentacijom se posvjetljuju neoštećeni dijelovi kože kako bi se izjednačili s područjima koja su već izgubila boju.

Depigmentacija se može izvesti kemijskim ili laserskim putem, a moguće nuspojave su crvenilo i otekline, svrbež i isušivanje kože.

Potrebno je izbjegavati fizički kontakt s drugim ljudima najmanje dva sata nakon primjene lijeka, kako se ne bi prenio na njih. 

Depigmentacija je trajna i učinit će vas iznimno osjetljivima na sunce.

• depigmentacija
• melanin
• vitiligo