Paraliza sna je učestalo neugodno stanje koje se javlja u trenucima kada se osoba budi iz sna ili kada tek počinje sanjati. U ovom stanju se osoba osjeća svjesno i budno (osobe su mentalno budne), iako se ne može kretati što može predstavljati veliku neugodnost i anksioznost za pojedinca.

Vrlo je uznemirujući osjećaj i osoba je, proživljavajući takvo iskustvo, prestravljena. Ova grupa simptoma, u medicinskom rječniku, poznata je kao “paraliza sna ili paraliza spavanja”

Paraliza sna je kroz povijest povezivana s raznim mitovima poput “duhova” ili “vanzemaljskim otmicama”, međutim suvremena znanost je uspjela doći do nekih odgovora koji objašnjavaju ovo neobično stanje.

Mozak i spavanje

Mozgu kao središtu svih najkompleksnijih procesa u ljudskom tijelu je neophodan odmor i san. Iako mi toga nismo svjesni, mozak čak i kada spavamo ne prestaje raditi.

Osim što podsvjesno obavlja brojne vitalne funkcije (održavanje krvnog tlaka, srčanog ritma, ritma disanja, bazalnog metabolizma), mozak također pokazuje znakove električne aktivnosti za koje se pretpostavlja da služe “podešavanju” i odmoru mozga da bi ponovno funkcionirao normalno kada smo budni. Dok spavamo, mozak prolazi kroz različite faze sna.

Faze sna su podijeljene ovisno o električnoj aktivnosti mozga pa razlikujemo non-REM i REM faze spavanja. Te dvije faze se izmjenjuju tijekom noći.

REM fazu karakterizira velika električna aktivnost mozga, brzi pokreti očiju, po kojoj je i dobila ime (rapid eye movement).

U REM fazi su skeletni mišići paralizirani (dakle, svi mišići tijela nad kojima imamo kontrolu pokreta kada smo budni) da bi mozak zaštitio tijelo od ozljeda jer u toj fazi sanjamo.

Uzroci paralize sna

Paraliza sna se događa prilikom buđenja iz sna ili kada tek pokušavamo zaspati.

Znanstvenici smatraju da ovaj fenomen nastaje u pojedinaca u kojih se elementi REM faze spavanja doživljavaju kada smo budni. Točni uzroci zašto se elementi REM faze pojavljuju u budnom stanju još su nejasni, ali su identificirani neki rizični čimbenici koji mogu dovesti do ovoga stanja:

• “Jet lag” – fenomen koji se doživljava prilikom putovanja avionom između različitih vremenskih zona;
• nedostatak sna;
• poremećen bioritam spavanja kao i nepravilni vremenski obrasci spavanja – karakteristično za ljude koji rade u noćnim smjenama;
• genetska povezanost;
• životni stresovi;
• dugotrajni poremećaj spavanja kod osoba koje su seksualno i/ili fizički zlostavljane;
• drugi psihički problemi – poput anksioznosti ili bipolarnog poremećaja mogu imati i negativan utjecaj na pravilno spavanje;
• lijekovi, posebno za psihičke poremećaje poput antidepresiva ili lijekova za liječenje poremećaja koncentracije;
• konzumiranje droge, alkohola, cigareta, masne hrane prije spavanja.

Učestalo se pojavljuje kod 3 – 6% svjetske populacije. Oko 30% mlađe populacije doživjelo je paralizu sna barem jednom u svome životu.

Češće se događa mlađim osobama, nego u starijoj životnoj dobi.

Može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati.

Napad se češće događa kada se spava na leđima.

Paraliza sna – simptomi

Simptomatski je ovo stanje poprilično jednostavno, dakle, karakterizira ga osjećaj svjesnosti, ali nemogućnost pomicanja tijela. Ova nemogućnost pokreta može potrajati od nekoliko sekunda do nekoliko minuta, a potom prolazi sama od sebe.

Kako smo svjesni sebe i svoje okoline, najčešće se javljaju i osjećaji zbunjenosti, anksioznosti i straha dok prolazimo kroz paralizu sna. Kao prateći simptom javljaju se ponekad i halucinacije, posebno one povezane sa strahom.

U nekim slučajevima ljudi osjećaju pritisak ili osjećaj gušenja, praćen s poteškoćama u disanju.

Paraliza sna – liječenje

Paraliza sna je fenomen koji mnogi dožive jedanput u svom životu i više se nikada ne pojavi. Stanje nije opasno i prolazi samo od sebe, a osim neugodnog osjećaja ne ostavlja druge posljedice.

Posjet liječniku nije potreban osim ako vam se ovo stanje ne javlja često ili ako nisu prisutni i drugi simptomi poput anksioznosti koja ometa normalan san ili ako se epizode mišićne slabosti ili iznenadnog padanja u san ne javljaju tijekom dana u budnom stanju (simptomi koji mogu pobuditi sumnju na narkolepsiju).

Paraliza spavanja može biti kontrolirana Fluoxetinom (vrsta antidepresiva) koji inhibira REM fazu spavanja.

Samopomoć

Zdrave dnevne navike i navike spavanja mogu uvelike pomoći u tome da se izbjegne paraliza sna:

• pravilna prehrana – posebno je bitno izbjegavati teške i masne obroke prije spavanja;
• vježba – redovito vježbanje i boravak na svježem zraku, ali bi bilo dobro izbjegavati vježbati neposredno prije spavanja;
• spavanje u ugodnoj okolini – temperatura, tišina, ugodna i čista soba i krevet, rasvjeta, samo su neki od elemenata koji mogu utjecati na san;
• stvaranje zdravog bioritma spavanja – odlazak na spavanje i buđenje uvijek u isto vrijeme (ili barem približno isto vrijeme);
• izbjegavanje kave, alkohola, cigareta, droga…

Ponekad je najučinkovitiji način rješavanja poremećaja jasno razumijevanje poremećaja i razvijanje vlastitog načina buđenja samoga sebe i/ili partnera.

Općenito zadovoljstvo sobom i svojim životom znači manji stres i anksioznost što direktno ima pozitivan utjecaj na san.

• faze spavanja
• halucinacije
• narkolepsija
• nesanica
• paraliza sna
• rem