Kreativnost se definira kao proces kojim osmišljavamo nešto što je istovremeno korisno, vrijedno i originalno. Obuhvaća sposobnost otkrivanja novih i inovativnih ideja, asocijacija i metoda za rješavanje problema. Psihologija kreativnosti nastoji istražiti uzroke i posljedice kreativnosti, kao i strukture ličnosti koje su po nekim svojim obilježjima prediktor kreativnih ponašanja. Ono što je sigurno jest da životni izazovi svakodnevno od nas zahtijevaju domišljata i kreativna rješenja, zbog čega se smatra da je svatko u nas u nekoj mjeri kreativan.

Kreativnost i psihologija

Kreativnost je jedna od najkompleksnijih ljudskih kognitivnih funkcija. Promatra se kao ljudska kvaliteta koja ovisi o individualnim sposobnostima, stručnosti i motivaciji. Obično se promatra u terminima stvaranja ideja ili proizvoda koji su novi i potencijalno korisni, ali ujedno i izrazito vrijedni, što znači da su upotrebljivi i korisni većem broju ljudi.

Pretpostavlja se da postoje dvije vrste kreativnog razmišljanja – konvergentan i divergentan uvid. Konvergentni uvid podrazumijeva da pojedinac ima sposobnost sužavanja višestrukih mogućnosti struktura unutar velike količine podataka. S druge strane, divergentni uvid je poseban oblik razmišljanja koji predstavlja važnu kognitivnu podstrukturu kreativnosti, a karakterizira ga sposobnost višestrukog stvaranja odgovora vezanih uz jedan problem.

Nadalje, za kreativnost je jako važna intrinzična motivacija jer intrinzično motivirani pojedinci uživaju u procesu kreativnog stvaranja koji im je sam po sebi nagrađujući, dok ekstrinzična motivacija nerijetko može loše djelovati na kreativnost te je spriječiti, posebice kada se radi o složenijim problemima.

Tko su kreativci?

Smatra se da kreativnost nastaje zahvaljujući karakteristikama ličnosti, kognitivnim sposobnostima i socijalnom okruženju.

Oni su više posvećeni kreativnom stvaranju, a ističu se i u kognitivnim sposobnostima kao što su trajna pozornost, učinkovita kontrola radne memorije, kognitivna fleksibilnost i prosudba prikladnosti koje se obično pripisuju prefrontalnom korteksu.

Kreativnost uključuje određene kognitivne sposobnosti kao što su pronalaženje, formuliranje i redefiniranje problema, sposobnost za proizvodnju mnogih ideja, sposobnost reorganizacije informacija, rješavanje složenosti i sposobnost za procjenu.

Istraživanja su pokazala kako je inteligencija povezana s kreativnošću u mnogim područjima te da kreativni pojedinci nerijetko imaju kvocijent inteligencije iznad 120. Kreativne osobe su također spremnije preuzeti rizik, oslanjaju se na intuiciju, otvorenije su za novosti i tolerantnije prema različitostima u društvu. Nerijetko su visoko motivirane, širokog interesa te vrlo ustrajni unatoč preprekama na koje nailaze.

Kreativne pojedince najbolje opisuju otvorenost prema iskustvima, osjetljivost, trud, ustrajnost, sposobnost razmišljanja koja je često protiv logičkog mišljenja većine te izrazita spremnost za rast, razvoj i promjene. Kreativci su spontani, energični, pozitivni, prilično strastveni i znatiželjni oko novih saznanja te uživaju u trenucima mira i odmora u kojima često neočekivano dolaze do fantastičnih ideja.

Kreativnost i emocije

Što se tiče emocija, stručnjaci ističu da rezultati istraživanja nisu jednoznačni te da se ne može sa sigurnošću tvrditi da pozitivna emocionalna stanja mogu djelovati povoljnije na kreativnost nego negativna emocionalna stanja.

Međutim, čini se da su razlozi zašto se odlučujemo baviti kreativnim radom često emocionalne prirode, a inspiracija može doći iz različitih emocionalnih iskustava pojedinca, s obzirom na to da se mora naučiti nositi s brojnim emocionalnim usponima i padovima na dugom putu od stvaranja ideje do njezinog ostvarenja.

Kreativno razmišljanje ima koristi od pozitivnih emocionalnih stanja, ali samo u brzim naletima stvaranja mnoštva ideja. Međutim, na dugoročnim kreativnim projektima neugodna stanja (poput frustracije, ljutnje ili uzrujanosti) također mogu potaknuti veći kreativni angažman. Takva stanja signaliziraju problem koji je potrebno riješiti, a s obzirom na karakteristične crte ličnosti kreativaca, njihov kreativni angažman se tada također aktivira. Emocije mogu potaknuti kreativnost i pomoći nam da ustrajemo u dugom i zahtjevnom procesu ostvarivanja vlastitih ideja.

Nadalje, kreativnost ne ovisi samo o tome što osjećamo, nego i o tome kako upravljamo svojim osjećajima i kako proživljavamo određena emocionalna iskustva (posebno teške i traumatske situacije). U tom procesu regulacije emocija učimo i nastojimo upravljati intenzitetom emocionalnih reakcija koje se javljaju na određenu situaciju te upravljamo resursima koje imamo, što nam također pomaže da se nosimo s frustracijama i stresom koji kreativni rad sam po sebi nosi te da ne odustajemo od stvaranja, nego nastavimo nakon teškog perioda.

Kreativnost u svakodnevici

Zahtjevi svakodnevnog funkcioniranja očekuju od pojedinca da maksimalno iskoristi svoj kreativni potencijal u rješavanju brojnih problema na koje nailazi. Brojne su dobrobiti kreativnog angažmana u svakodnevnom životu. Primjerice, crtanje ili sviranje (posebno kako bismo se privremeno odmaknuli od neugodnih osjećaja) mogu popraviti raspoloženje te smanjiti emocionalnu patnju i tjeskobu.

Svakodnevne kreativne aktivnosti (privatno ili poslovno) grade osjećaj smisla i svrhe, pridonoseći povećanju psihološke dobrobiti. Važno je naglasiti da kreativnost uključuje određenu razinu neugode, neizvjesnosti i rizika s obzirom na to da je često teško realizirati brojne kreativne ideje, ovisno o okruženju u kojem se nalazimo.

S obzirom na to da se kreativni pojedinci često emocionalno povezuju sa svojim radom te strastveno uključuju u njegovo stvaranje, osjetljiviji su na kritiku i negativne komentare zato što teško mogu odijeliti sebe kao ličnost od svojeg postupka, odnosno kreativnog djela koje drugi vide i komentiraju.

U radnom okruženju kreativnost je vezana za društvenu prirodu i emocionalnu klimu koja vlada u timovima. Ključ kreativnosti u poslu je osjećaj psihološke sigurnosti, odnosno uvjerenje i povjerenje da će tim uvijek podržati pojedinca i čuvati mu leđa. Taj osjećaj proizlazi iz međusobnog poštovanja i povjerenja među članovima tima, a pojedinci se osjećaju spremnijima riskirati, izražavati svoje ideje i raditi na njima.

Kako razvijati kreativnost?

Smatra se da svatko posjeduje određenu razinu kreativnosti, ali da je pitanje kako će iskoristiti kapacitete koje ima. Činjenica je da zatvaranje u rutine i kalupe ne potiče rad kreativnih procesa, ali i da otvaranje novim iskustvima i svakodnevno učenje stvaraju nove veze među postojećim informacijama i idejama koje mogu rezultirati kreativnim ishodima. Izlazak iz tipične zone komfora i obraćanje pozornosti na sadašnje trenutke stvara novi prostor našem mozgu da se razvija i pronalazi nova rješenja.

Nekoliko je savjeta kako potaknuti kreativne aktivnosti u svojoj svakodnevici:

• ciljajte na rezultate i budite optimistični – kreativni pojedinci su spremni riskirati te su svjesni da će svakom problemu na putu do ostvarenja svoje ideje također pronaći pregršt drugih rješenja koji ih neće zaustaviti u ostvarenju željenih rezultata
• budite spremni na duboka i zahtjevna emocionalna stanja – kreativnost ponekad zahtijeva vrijeme u samoći, samorefleksiji te proradi i proživljavanju emocija i senzacija iz okoline (posebno u umjetničkim područjima)
• budite spontani, otvoreni i znatiželjni – osobina ličnosti najviše povezana s kreativnošću jest otvorenost prema iskustvu (intelektualnom, emocionalnom, estetskom i sl.), a tome također pridonose spontanost u otkrivanju i znatiželja u istraživanju novih informacija
• zapisujte svoje ideje – kreativni pojedinci imaju gomilu kreativnih ideja od kojih ponekad brzo odustaju jer već drugi dan smisle neku bolju; zato je dobro zapisivati baš svaku jer nikad ne znate koliko će se neka od prijašnjih ideja jednostavnije moći ostvariti u trenutnom vremenu i prostoru
• radite na sebi – učenje regulacije emocija, restrukturiranja misli i mijenjanja ponašanja koja koče kreativnost često je jedan od najvažnijih koraka u oslobađanju iz brojnih vlastitih životnih pravila, rutina i kalupa u koje smo se smjestili
• odgađanje nije uvijek problem – u kreativnim procesima je ponekad poželjno stvari ostaviti “za kasnije” jer se, baš onda kada se najmanje nadate (tijekom odmora, vježbanja, spavanja, ispijanja kave), pojavi “aha efekt” koji riješi problem na kojem ste prethodno zapeli
• dopustite sebi zaigranost – kreativni pojedinci često ne doživljavaju određene zadatke kao probleme koje je potrebno riješiti, nego kao izazove koji ih potiču na maštovitost, stvaranje i otkrivanje onoga što još možda i nisu naučili; sve to su karakteristike dječje igre u kojoj se doživljava stanje flowa i užitka.

Pročitajte i ove članke:

• Sviranje klavira pozitivno djeluje na mozak: Znanstvenici vide potencijal u terapiji osoba s mentalnim potekoćama
• Ne tratite slobodno vrijeme: 5 razloga zbog kojih biste trebali imati hobi
• Samoaktualizacija: Znate li da je ovo najviša ljudska potreba? Psihologinja otkriva kako je ostvariti.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Ne trebaju vam utezi!

12 vježbi s vlastitom težinom za izgradnju mišića

• Tomislav Stanić
• 4 min čitanja

• kreativno mrtvilo
• kreativnost
• psihologija i kreativnost
• psihologija kreativnosti
• savjeti