Otvaranje bolovanja zbog stresa sve je češći potez brojnih zaposlenika koji osjećaju različite psihofizičke posljedice stresa koji doživljavaju na radnom mjestu. Iako državu bolovanje zbog stresa godišnje košta više milijuna eura (kada se zbroje sva odsustva zaposlenika koji privremeno nisu sposobni za rad zbog stresnih utjecaja iz radne okoline), čini se da još uvijek nemamo konkretni plan kojim će se zaštititi mentalno zdravlje na radnom mjestu.

Mnogi radnici ne znaju da imaju pravo na bolovanje zbog stresa, zbog čega, nažalost, ostaju u zahtjevnim i teškim radnim uvjetima u kojima nerijetko obolijevaju od ozbiljnih psihosomatskih bolesti. Kronični stres značajno narušava imunološki sustav, zbog čega osoba često obolijeva od različitih infekcija, a kod onih s kardiovaskularnim smetnjama rezultira komplikacijama općeg stanja i pogoršanjem simptoma.

Bolovanje zbog stresa na poslu

Uzimanje bolovanja podrazumijeva da je osoba privremeno nesposobna za rad zbog bolesti, ozljede ili nekih drugih zdravstvenih okolnosti. Osjećaj preplavljenosti radnim zadacima i zahtjevima na radnom mjestu, psihofizički umor i iscrpljenost te manjak kapaciteta za suočavanje sa stresorima iz radne okoline može značiti da ste na rubu sagorijevanja, odnosno burnouta, te da stres na radnom mjestu značajno utječe na vaše psihičko i fizičko stanje.

Više o burnoutu ili sindromu sagorijevanja pročitajte u članku “Burnout simptomi koje trebate uočiti prije nego bude kasno: Evo kako spriječiti burnout“.

Prema Pravilniku o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, ne postoji dijagnoza “stres na poslu”, ali postoji grupa poremećaja (oznake F30 – F39) koji se definiraju kao “Afektivni poremećaji (poremećaji raspoloženja) neurotski, vezani uz stres i somatoformni poremećaji”. Riječ je o psihijatrijskoj dijagnozi, a to znači da će izabrani liječnik opće medicine na temelju anamneze utvrditi postoji li sumnja na neki poremećaj iz navedene grupe poremećaja, nakon čega će osobu uputiti na pregled kod psihijatra kako bi se inicijalna dijagnoza potvrdila ili opovrgnula.

Bolovanje zbog stresa – trajanje

Ako psihijatar uspostavi dijagnozu i potvrdi da postoje psihofizičke posljedice radnog stresa koje ugrožavaju zdravstveno stanje pacijenta, otvoreno bolovanje se za navedenu grupu poremećaja, prema Pravilniku o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, može produljiti do 30 dana nakon čega se redovito radi procjena stanja i upućuje na dodatne pretrage ovisno o razvoju simptoma. Psihijatar će vrlo vjerojatno predložiti farmakoterapiju i/ili psihoterapiju kao oblik liječenja navedenog problema, a ovisno o težini simptoma odredit će se i učestalost kontrolnih pregleda.

Bolovanje zbog stresa ne temelji se samo na vlastitoj procjeni stanja, nego na stručnom i temeljitom utvrđivanju posljedica stresa na organizam pojedinca. Stoga, ako smatrate da ste previše opterećeni poslom, da teško balansirate privatni i poslovni svijet te da zbog toga imate i druge zdravstvene probleme, prije ulaska u “Google dijagnoze” i brzoplete samoprocjene, posavjetujte se sa svojim liječnikom o mogućim preventivnim metodama i svim popratnim informacijama vezanim za postavljanje dijagnoze, kao i njezino tretiranje u budućnosti.

Bolovanje zbog stresa – strah i neznanje

Iako psihijatri tvrde da je u posljednje vrijeme sve veći broj onih koji razvijaju ozbiljne zdravstvene probleme povezane s radnim stresom, čini se da su strah i/ili neznanje oko prava vezanih za uzimanje bolovanja doveli do toga da se rijetki odlučuju za detaljnu procjenu.

Više o stresu na radnom mjestu pročitajte u članku “Stres na radnom mjestu: Psihologinja otkriva simptome i kako smanjiti stres na poslu“.

Najgore od svega je što mnogi poslodavci još uvijek nisu svjesni važnosti provođenja strategija zaštite mentalnog zdravlja na radnom mjestu. Pitanje je kako će šefovi reagirati na bolovanje zaposlenika zbog stresa, a i sami možemo pretpostaviti da su rijetki oni koji će imati razumijevanja s obzirom na to da se problemi pojedinca djelomično tiču i ostatka radne okoline, organizacijske kulture i zdravstvene zaštite. Stručnjaci se slažu da stres na radnom mjestu kod većine zaposlenika dovodi do tzv. “quiet quittinga“.

Pročitajte članak “Quiet quitting: Je li u pitanju otkaz ili postavljanje granica? Psihologinja otkriva sve o ovom trendu“.

Stoga, ako osjećate da vaš organizam prolazi kroz promjene povezane sa stresnom radnom okolinom, potražite savjet liječnika, krenite u proces liječenja, raspitajte se o daljnjoj proceduri vezanoj za otvaranje bolovanja i pobrinite se za svoje zdravlje!

Pročitajte i ove članke:

• Ne ignorirajte simptome: 20 znakova da ste pod velikim stresom
• Fizički simptomi stresa: Obratite pozornost! Ovo su upozoravajući znakovi koje vam tijelo šalje
• Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Uskoro se mijenja sat

Ljetno računanje vremena 2025.: Kako se pripremiti?

• Tomislav Stanić
• 2 min čitanja

• bolovanje zbog stresa
• bolovanje zbog stresa - trajanje
• bolovanje zbog stresa na poslu
• dijagnoza stres na poslu
• otvaranje bolovanja zbog stresa
• pravo na bolovanje zbog stresa