Stres na radnom mjestu: Psihologinja otkriva simptome i kako smanjiti stres na poslu

Stres na radnom mjestu

Stres na radnom mjestu je u posljednjih nekoliko godina postao fokus brojnih istraživanja. Zaposlenici sve češće izvještavaju o stresu na poslu, a uzroci radnog stresa su raznoliki. Stres na poslu je rezultat nezadovoljstva poslovnim uvjetima kao što su nepovoljni međuljudski odnosi, preniska plaća, prevelika količina posla, neprofesionalnost i neslaganje s nadređenima.

Još jedan veliki problem današnjeg društva jest činjenica da su mnogi poslovi nestabilni i da često ne mogu garantirati neku vrstu sigurnosti. Sam ulazak u poslovni svijet predstavlja jedan veliki izazov, a balansiranje privatnih i poslovnih izazova je postalo sve teže.

U nastavku članka saznajte kako na ljude utječe preveliki stres na poslu te kako ga smanjiti i osigurati zadovoljavajuće i pozitivne poslovne odnose i mogućnosti.

Stres na radnom mjestu ili radni stres

Razumijevanje svakodnevnog stresa i njegovih posljedica je ključno za shvaćanje tzv. radnog stresa, odnosno stresa na radnom mjestu. U pitanju je dinamično stanje u sklopu kojeg se zaposlenici suočavaju s različitim zahtjevima i resursima.

Zahtjevi u ovom slučaju predstavljaju odgovornost, obveze, pritiske i radne neizvjesnosti s kojima se ljudi svakodnevno susreću u poslovnom okruženju. Resursi podrazumijevaju stvari pod kontrolom pojedinca koje se mogu koristiti u rješavanju zahtjeva. Ako zaposlenici osjećaju prevelik stres na poslu, često je riječ o tome da je zahtjeva previše, a resursa premalo.

Stres ne mora uvijek biti loš. Postoje dobri i loši stresovi u radnom okruženju. Primjerice, ako neki sportaš osjeća određenu količinu stresa prije nastupa, to može pozitivno iskoristiti kako bi poboljšao svoj performans. To znači da je stres bio prilika koja predstavlja moguću dobit.

S obzirom na to da stres u organizmu izaziva različite biološke promjene i poziv na reakciju fight or flight(“bori se ili bježi”), laički je jednostavno zaključiti da takva fiziološka reakcija, ako je dobro iskoristimo i usmjerimo, može unaprijediti našu izvedbu u određenim situacijama jer nam osnažuje tijelo i priprema ga za akciju. No, ako stres ne znamo dobro usmjeriti, može nas blokirati i spriječiti napredak. Sve ovisi o tome koliko smo vješti u korištenju strategija suočavanja sa stresom, a više o njima pročitajte u članku “Tehnike suočavanja sa stresom koje provjereno pomažu“.

Stres na poslu
FOTO: Shutterstock

Stres na poslu – simptomi

Simptomi koje povezujemo sa stresom su najčešće već prešli u posljedice stresne situacije u kojoj ste se našli. Prije nego se situacija zakomplicira, bilo bi dobro na vrijeme reagirati, prepoznati znakove koje vam tijelo šalje i naučiti ih kontrolirati.

Simptomi stresa na radnom mjestu mogu biti:

  • fiziološkiglavobolja, visoki krvni tlak ili bolesti srca
  • psihološkitjeskoba, potištenost (depresija) ili smanjeno zadovoljstvo poslom
  • bihevioralni – problem s produktivnošću, apsentizmom (izostajanje s posla) ili fluktuacijom.
Ako osjetite bilo kakve probleme sa stresom tijekom obavljanja poslovnih obveza, pokušajte prvo promisliti što bi mogao biti uzrok takvoj reakciji. Ako ne znate što vas je uznemirilo, teško ćete tu situaciju moći popraviti, a ako se ponavlja, uzrokovat će vam brojne komplikacije.

Stoga, ako se stres na radnom mjestu javlja zbog neslaganja sa šefom, pokušajte naučiti neke asertivne tehnike komunikacije i porazgovarajte sa šefom o problemu koji vas muči. Ako vaša tvrtka ima i psihologa, potražite savjet kako pristupiti šefu te verbalizirati svoje osjećaje i probleme. Problem se može riješiti, ali ga ne smijete ignorirati i stavljati pod tepih zato što će kad tad izaći s druge strane u puno gorem obliku.

Pročitajte članke:

Kako prepoznati stres na poslu?

Imajte na umu da individualne razlike uvelike utječu na doživljavanje stresa. Drugim riječima, ono što vama predstavlja stres nekome drugome može biti smiješno, ali i obrnuto. To ne znači da pretjerujete ili da je druga osoba previše opuštena, već da ste drugačije procijenili situaciju. Ne može se sa 100 %-tnom sigurnošću reći da je neka situacija “stresna” zato što stres ovisi o kognitivnoj procjeni pojedinca.

Većini zaposlenika stresna situacija može biti prevelika količina zadataka u premalo vremena, ali postoje i oni pojedinci koji to neće procijeniti kao stres, već kao izazov. Oni će, čak i ako ne uspiju izvršiti posao, biti smireni i svjesni svoje kvalitete znajući da su dobri radnici.

Samopouzdanje i samoefikasnost djeluju kao sredstva obrane od stresa, stoga je vjerojatnije da takvi pojedinci, da bi nešto nazvali stresom, imaju puno više kriterije i prag tolerancije na stres. Utješno je što se s tim čovjek ne treba roditi, već se to može s vremenom naučiti i poboljšati.

Pročitajte članak “Kako izbaciti stres iz sebe? – 5 savjeta psihologinje“.

Upravljanje stresom na poslu
FOTO: Shutterstock

Može li se stres spriječiti?

Stres nije psihički poremećaj, ali ako predugo traje i ako se ne rješava, može dovesti do ozbiljnih posljedica. Nažalost, stresa se nikada ne možemo potpuno riješiti zato što nam život uvijek servira određene zahtjeve, ali na nama je da pronađemo odgovarajuće resurse i da ih koristimo, čak i onda kada određena vrsta “opasnosti” nije na vidiku.

Vjerojatno ste se barem jedanput susreli s osobom koja vam je spomenula da se za neki izazov mora “psihički pripremiti”. Iako to može zvučati kao klišej, činjenica je da se zaista moramo psihički pripremati za ono što nam život priređuje kako bismo se znali prilagoditi situacijama u kojima ćemo se naći. Ako nemamo dovoljno resursa, doći će do sagorijevanja zbog navale brojnih zahtjeva koji nas sputavaju u normalnom funkcioniranju.

Stoga, ako ste svjesni da vas u izglednoj budućnosti čekaju neke nove odgovornosti, brige i obveze, iskoristite trenutno vrijeme da se psihički pripremite za taj period. Ako ste ljubitelj planinarenja, provedite vikend na planinarenju. Ako ste ljubitelj mora, spremite kovčege i otiđite nekoliko dana na more. Koristite ono što trenutno imate, radite ono što volite i težite svojim željama. Bit ćete zahvalni sami sebi kada se nađete u teškim poslovnim ili bilo kojim drugim situacijama u kojima nećete izgubiti fokus zato što ste svjesni koje su prave vrijednosti i što je istinski smisao.

Vrijeme brzo prolazi, neke se stvari jako brzo mijenjaju. Ne trebamo čekati da se stres pojavi kako bismo se s njim suočavali i vježbali nove strategije. Budite mudri i pokušajte predvidjeti stres jer, iako ga nećete izbjeći, barem ćete ga znati pozitivno iskoristiti za vlastitu dobrobit.

Pročitajte članke “Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje“.

Kako smanjiti stres na poslu?

Upravljanje stresom na poslu nije važno samo za svakog zaposlenika, već i za cijelu organizaciju. Stres se ne smije ignorirati, već rješavati pravovremeno. Visoke, ali i niske razine stresa, ako se održavaju u duljem vremenskom razdoblju, mogu oslabiti performansu zaposlenika i uspješnost firme.

Kvalitetna edukacija o učinku radnog stresa može pomoći zaposlenicima zauzeti stav u stresnim situacijama. Ako samostalno ne mogu riješiti stres, onda je potrebno tražiti pomoć iz drugih dijelova organizacije. No, da bi se osoba mogla uspješno nositi sa stresom, mora prvo znati dobro upravljati vremenom, odnosno:

  • izraditi popis dnevnih zadataka koje treba obaviti
  • odrediti prioritete prema njihovoj važnosti i hitnosti
  • rasporediti vrijeme u skladu s prioritetima
  • poznavati vlastiti tempo obavljanja posla
  • globalni cilj rascjepkati u nekoliko manjih i obavljati ih po zadanom redoslijedu
  • truditi se pridržavati vlastitih planova i prioriteta.

Pročitajte članak “Organizacijske vještine: Koje su i što znače u životopisu“.

Kako smanjiti stres na poslu
FOTO: Shutterstock

Kada osoba sama zna postaviti prioritete i odrediti uzrok stresa, vjerojatnije je da će svoje probleme na radnom mjestu moći riješiti bez velikih intervencija. No, kada je stres zaista prevelik i kada ga je nemoguće riješiti samostalno i bez pomoći rukovodstva, onda je organizacija odgovorna za poduzimanje određenih koraka.

Primarno se treba raditi na kvalitetnoj komunikaciji sa zaposlenicima i redovitom ispitivanju njihovog zadovoljstva poslom. Nakon toga je naglasak na motivaciji zaposlenika, a o tome više možete pročitati u članku “Kako motivirati zaposlenike i tim?“. Kada znate kako motivirati zaposlenike, vjerojatno ćete znati i kako poboljšati zadovoljstvo poslom.

Sve su to segmenti rješavanja stresa, a baziraju se na svakodnevnom i redovitom praćenju zaposlenika, a ne na reagiranju kada se problem već pojavi. Prevencija stresa je ključna za održavanje radne učinkovitosti i zadovoljstva poslom, ali pravovremena reakcija na stres je još važnija kada ga je već nemoguće spriječiti.

Pročitajte članak “Mentalno zdravlje na radnom mjestu – što može učiniti poslodavac, a što radnik?“.

Stres na poslu – bolovanje

Ponekad stres na poslu može biti toliko velik da je potrebno uzeti bolovanje, slobodne dane ili godišnji odmor. U takvim situacijama nemojte previše razmišljati o financijskim gubicima, već napravite ono što vam vaša savjest govori. Tko god je imao velike probleme sa stresom na poslu, a nije reagirao na vrijeme i uzeo odmor kada je tijelo to tražilo, moći će vam potvrditi da je pogriješio.

Pročitajte članak “Zakon o bolovanju: Evo kada je opravdano tražiti otvaranje bolovanja i kada je na teret poslodavca, a kada na teret HZZO-a“.

Novci jesu važni jer od nečega trebamo živjeti, ali možete birati – ili gubite novce ili gubite zdravlje. Novce ćete već sutra moći ponovno zaraditi, a zdravlje teško. Zanemarivanje signala koje vam tijelo šalje može zaista biti opasno zato što ćete se za nekoliko mjeseci pronaći u terapijama antidepresivima, anksioliticima i raznim drugim psihofarmakološkim tretmanima.

Međutim, i to je dobro pored činjenice da uopće ne reagirate na problem te da nastavite uništavati zdravlje, ali nemojte dopustiti da ona izreka “Bolje spriječiti, nego liječiti!” i u ovom slučaju postane klišej.

Na neke bolesti ne znamo kako utjecati i kako ih prevenirati, ali o stresu su znanstvenici već toliko toga istražili da ne možemo reći “nismo znali”. Educirajte se, tražite pomoć, nemojte se bojati pitati ako ne znate. Na kraju krajeva, pomozite sebi kako biste mogli pomoći i drugima koji će se naći u istoj ili još goroj situaciji i kojima ćete vi biti slamka spasa. Ovaj svijet može biti bolje mjesto, ali unutar ovih gotovo osam milijardi stanovnika se ubrajate i vi.

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Robbins, S. P. i Judge T. A. (2010). Organizacijsko ponašanje. Mate: Zagreb.
  2. Juras, K. i sur. (2009). Stres na radu: mjere prepoznavanja, rješenja i prevencija. Sigurnost: časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini, 51(2): 121–126.
  3. Siegrist, J. i Rödel, A. (2006). Work stress and health risk behaviorScandinavian journal of work, environment & health, 32(6): 473–481.

Saznajte više o stresu u sljedećim tekstovima:

Ocijenite članak

5 / 5   4

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Vezani pojmovi: stres na poslu psiholog, 

Podijelite članak

Kopirajte adresu