Quiet quitting ili “tiho odustajanje” je trend koji je okupirao društvene mreže posljednjih nekoliko mjeseci. Ideja “tihog odustajanja” počela je poticati brojne rasprave. Procjenjuje se da je broj onih koji tiho odustaju od posla sve veći te da je riječ o posljedici onoga što je svijet proživio u posljednje dvije godine.

Što je quiet quitting?

Quiet quitting je popularni naziv za tiho odustajanje od dodatnih napora koje posao iziskuje od pojedinca. Naime, iako zvuči kao da se odnosi na nekoga tko daje otkaz i odlazi sa svojeg radnog mjesta, riječ je o pobuni protiv kulture stresa i užurbanosti prema kojoj se od radnika sve češće traži da su uvijek spremni na nešto dodatno, iznad onoga što njihov posao zahtijeva. 

Naime, većina poslova danas zahtijeva određenu razinu dodatnog napora kako bi poslodavac bio zadovoljan. Zaposlenici koji ulaze u quiet quitting još uvijek ispunjavaju svoje radne dužnosti, ali ne prihvaćaju kulturu da je posao život i da je jedino to recept za uspješnu karijeru. Obavljanje zadataka koji se ne nalaze u opisu posla, posebno kada zaposlenici odlaze kući i kada bi trebali ostaviti posao iza sebe, ne ostavlja dovoljno prostora za fokusiranje na slobodno vrijeme i aktivnosti kojima će se zaposlenici riješiti radnog stresa.

Upravo zato, quiet quitting može biti prvi znak da je osoba na putu prema burnoutu, da nije zadovoljna svojim poslom i da aktivno traži drugo radno mjesto. 

Pročitajte članak “Burnout simptomi koje trebate uočiti prije nego bude kasno: Evo kako spriječiti burnout“.

Znakovi i faze quiet quittinga

Znakovi quiet quittinga mogu poprimiti raličite oblike, a to najviše ovisi o razlozima zbog kojih su zaposlenici nezadovoljni poslom. Neki od znakova quiet quittinga su: 

• neprisustvo na sastancima i drugim poslovnim događajima
• kašnjenje na posao ili odlaženje prije završetka radnog vremena
• smanjena produktivnost i motivacija zaposlenika
• manjak angažiranosti i doprinosa pri obavljanju zadataka
• manjak entuzijazma i želje za rad
• nesudjelovanje u planiranju budućih aktivnosti.

Iako nisu strogo definirane, pretpostavlja se da postoje jasne psihološke faze quiet quittinga koje zaposlenici mogu brzo prepoznati kada se pojave problemi na poslu, a to su:

• nedostatak povjerenja
• nedostatak dosljednosti
• nedostatak osjećaja vrijednosti
• nedostatak osjećaja pripadanja
• nedostatak komunikacije.

Ako malo bolje proučimo faze quiet quittinga, jednostavno možemo zaključiti da se ne moraju nužno javljati samo u poslovnom svijetu, nego i u privatnim odnosima. Kada nedostaje povjerenja, dosljednosti i poštovanja, ubrzo započne izostajati i kvalitetna komunikacija zbog koje obje strane postepeno, ali sigurno, odlučuju smanjivati svoje ulaganje u odnos te ga naposljetku i okončati. 

Kad god se jedna strana u odnosu previše opterećuje kroz duži vremenski period, a druga strana samo promatra bez pridavanja važnosti tome i bez ulaganja vlastitog truda, vjerojatno će se dogoditi quiet quitting, a može će biti u pitanju i prilično glasna svađa. U svakom slučaju, ako ne urodi kompromisom, odnos će se prekinuti ili privremeno zahladiti.

Quiet qutting kao posljedica pandemije

Čini se da je ovaj trend stekao popularnost tijekom prošle godine u kojoj smo se tek započeli oporavljati od dugotrajnih karantera i zatvaranja koje su obilježile 2020. godinu. Pretpostavlja se da je quiet quitting odgovor na burnout (sagorijevanje na poslu) izazvan pandemijom te da je posebno prisutan među mladim ljudima koji su ostali zakinuti za brojne privatne i profesionalne događaje na brojne načine. 

Strah zbog gubitka posla i brojnih otkaza koji su se masovno dijelili poslije karantene i najtežeg razdoblja pandemije postali su realnost brojnih zaposlenika, pa su tako oni koji su ostajali na svojim radnim pozicijama radili više i napornije kako bi osigurali ostajanje na radnom mjestu i preživljavanje posla u kojem djeluju. Međutim, dugotrajni prekomjerni napor može rezultirati quiet quittingom. 

Paradoksalno, ali što ste se više trudili da ostanete na poslu i zadržite ga, a premalo ulagali u vlastito mentalno zdravlje koje je ionako bilo oštećeno neizvjesnim okolnostima u kojima se cijeli svijet našao, to ste se brže doveli u stanje quiet quittinga jer se pretpandemijska dinamika posla nije uspjela vratiti kao normalno radno stanje, nego i dalje putujemo u petoj brzini.

Pročitajte članak “Tehnike suočavanja sa stresom koje provjereno pomažu“.

Quiet quitting i rad od doma

Rad od kuće je značajno utjecao na dinamiku radnog mjesta jer se komunikacija svela na digitalne platforme za sastanke, dok su spontane i neformalne interakcije skoro pa nestale. Sve više se pomicala granica poslovnog i privatnog (ili je pak potpuno nestala), što je kod mnogih zaposlenika izazvalo silno nezadovoljstvo uslijed cjelodnevne prisutnosti na poslu, iako su u svojem privatnom prostoru. 

Nekima je bilo prilično izazovno završiti s poslom u trenutku gašenja računala, pa se tako posao od kuće i fleksibilno radno vrijeme pretvorilo u potpunu radnu okupaciju što je, logično, dovelo do sagorijevanja.

Uzimajući u obzir da se radna kultura značajno mijenja, čini se da je quiet quitting nužno naglašavati u svim radnim sredinama kako bi se vratila struktura jasnog radnog vremena i radnih zadataka te kako bi se jasno uspostavila granica između privatnog i poslovnog, neovisno o tome što neki trajno ostaju raditi od doma. 

Ograničavanje radnog opterećenja ne znači obavljanje minimalnog posla, nego uzimanje u obzir da život nije samo posao i da je nužno voditi ravnotežu između privatnog i poslovnog.

Pročitajte članak “7 navika uspješnih ljudi: Psihologinja otkriva tajne ljudi kojima ide u životu“.

Je li quiet quitting nužno loš i kako ga spriječiti?

Psihološko odvajanje od posla nije nužno loše i ne mora značiti odlazak s radnog mjesta. Možda je potrebno samo bolje postaviti granice, uzeti kratki predah i restrukturirati svoje radno vrijeme i obveze na poslu. Potrebno je jasno postaviti očekivanja od zaposlenika, ponuditi mu prilike za učenje i rast na radnom mjestu, pokazati osjećaj brige i povezanosti s ustanovom u kojoj radi te svrhu obavljanja vlastitog posla kako bi se quiet quitting uspješno razriješio i vratio zadovoljstvo radnika.

Quiet quitting je često simptom lošeg upravljanja organizacijom i nerijetko pretpostavlja loše vodstvo, pa se poslodavcima i menadžerima preporučuje da redovito obavljaju razgovore sa svojim zaposlenicima te da ulažu više truda i rada u brigu oko mentalnog zdravlja na radnom mjestu. Pritom je važno imati na umu kakav je koncept rada (uživo i/ili online) te kako učinkovito povezivati zaposlenike s organizacijom i radnim kolegama.

Poslodavci bi trebali poticati zaposlenike da se brinu o svojoj dobrobiti te im pritom pomoći u ostvarivanju bolje kvalitete života, kako privatnog, tako i poslovnog. Poštivanje granica između privatnog i poslovnog je nužno kako bi se zaposlenik osjećao ugodno na svojem radnom mjestu. Ako postoji bilo kakva vrsta preopterećenja na poslu, poslodavac bi trebao restrukturirati zadatke i promijeniti koncept rada kako bi se zadaci rasporedili na temelju dostupnih resursa.

Pročitajte članak “Mentalno zdravlje na radnom mjestu – što može učiniti poslodavac, a što radnik?“.

Quiet firing ili “tiho otpuštanje”

Kao što postoji quiet quitting, isto tako postoji i quiet firing, odnosno “tiho otpuštanje” koje se odnosi na drugu stranu radnog odnosa, tj. poslodavca. Često je riječ o zagorčavanju posla zaposleniku, lošem odnosu i manjku poštovanja te ukidanju benefita kako bi zaposlenik sam dao otkaz umjesto da ga dobije.

Neki znakovi quiet firinga su:

• izostajanje povišica ili vrlo male povišice unatoč brojnim dodatnim naporima
• ukidanje zasluženih slobodnih dana ili ograničavanje slobodnog vremena
• povećavanje opsega posla, ali ne i povećavanje plaće
• dodatni poslovi i brojni zahtjevi za rad izvan radnog vremena
• neuključivanje zaposlenika u neformalna i formalna druženja te druge poslovne događaje
• manjak razgovora i sastanaka sa zaposlenikom
• nedostatak poštovanja i loša radna okolina.

Uslijed quiet firinga, poslodavci mogu tražiti od zaposlenika da rade najgore zadatke, a pritom ih kritizirati za svaku pogrešku koju naprave, iako možda tek uče. Nažalost, zaposlenici često nemaju mogućnosti podnijeti tužbu za takve radne okolnosti jer je preskupo angažirati odvjetnika, pa im je najjednostavnija opcija napustiti posao.

Pročitajte i članke:

• Spolno uznemiravanje: Što sve podrazumijeva, zašto treba govoriti o njemu i kako se boriti protiv njega?
• Humor na radnom mjestu: Evo kako utječe na kolektiv i posao, što je u redu, a kakve šale ne dolaze u obzir
• Emocija koja šteti: Kako se što bolje nositi s ljutnjom?
• Humanost u današnje doba: Gube li osobine humanosti na značaju? Gubimo li ljudskost?
• “Dvostruki prihod, bez djece”: Psihologinja objašnjava što je DINK i zašto se sve više parova odlučuje za život bez djece.

• burnout
• mentalno zdravlje na poslu
• pandemija
• quiet firing
• quiet quitting
• rad od kuće
• tiho odustajanje

Učitaj više izvora