Spolno uznemiravanje: Što sve podrazumijeva, zašto treba govoriti o njemu i kako se boriti protiv njega?

Spolno uznemiravanje

Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobi, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. 

Spolno zlostavljanje i uznemiravanje je čin moći i kontrole, iskazan na seksualan način, koji je neželjen, za koji nije dan pristanak ili nije dan slobodno i svjesno. Čin može biti vizualan, verbalan i/ili fizički, koji je osoba doživjela (tijekom ili kasnije) kao prijetnju, poniženje, povredu i/ili napad. Može, a ne mora, uključivati prijetnju, prinudu i/ili prisilu.

Spolno uznemiravanje – definicija

Spolno uznemiravanje je oblik seksualnog nasilja koji obuhvaća neželjena seksualna ponašanja koja ne uključuju nužno dodir. Ona osobu dovode u neugodan i ponižavajući položaj te izazivaju osjećaj srama. Seksualno uznemiravanje uključuje niz različitih ponašanja – seksualne komentare, opaske o tijelu, izgledu i seksualnosti, neželjene prijedloge seksualne prirode, neprikladnu seksualnu pažnju, širenje laži o seksualnosti osobe te neželjene tjelesne dodire i dr.                     

Ako osoba doživljava ponašanja za koja smatra da bi mogla biti seksualno uznemiravanje i koja odgovaraju opisu spolnog uznemiravanja ili svjedoči spolnom uznemiravanju druge osobe, važno je da vjeruje svojem doživljaju, iako se spolno uznemiravanje često banalizira u društvu te se osobe koje ga doživljavaju ili mu svjedoče uvjerava da pretjeruju te da se zapravo ne radi o nasilju, već samo o šali ili nekoj vrsti komplimenta. Svako neželjeno ponašanje spolne naravi bez pristanka jest seksualno nasilje.

Spolno uznemiravanje - definicija
FOTO: Shutterstock

Kazneni zakon i spolno uznemiravanje 

Spolno uznemiravanje zakon opisuje vrlo jasno. Točnije, članak 156. Kaznenog zakona ne propisuje prava žrtve (što bi bilo dobro da se razmotri kao potencijalna izmjena kaznenog zakona za spolno uznemiravanje), već definira kazneno djelo spolnog uznemiravanja te propisuje kaznu za počinjeno kazneno djelo (do dvije godine zatvora). Kazneno djelo spolnog uznemiravanja se progoni po službenoj dužnosti. 

Važno je istaknuti kako od ukupnog broja slučajeva silovanja iznimno mali broj bude prijavljen nadležnim institucijama (policiji ili državnom odvjetništvu), što bi značilo da se kaznena prijava za uznemiravanje još uvijek ne podnosi onoliko koliko bi trebala s obzirom na realno stanje.

No, prava žrtve osigurana su Zakonom o kaznenom postupku, koji propisuje prava žrtava svih kaznenih djela, pa tako i žrtava spolnog uznemiravanja. Uz to, žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode, što uključuje i žrtve spolnog uznemiravanja, su posebno zaštićene ovim zakonom. Osim prava žrtava koja su zajamčena žrtvama svih kaznenih djela, žrtve spolnog uznemiravanja imaju i sljedeća prava:

  • prije ispitivanja razgovarati sa savjetnikom, na teret proračunskih sredstava
  • dobiti opunomoćenika na teret proračunskih sredstava
  • da je u policiji i državnom odvjetništvu ispita osoba istog spola te da je, ako je to moguće, u slučaju ponovnog ispitivanja ispituje ta ista osoba
  • smije uskratiti odgovor na nepotrebna pitanja koja se odnose na osobni život
  • može zahtijevati da bude ispitana putem audio-video uređaja
  • na tajnost osobnih podataka
  • može zahtijevati isključenje javnosti s rasprave.
Kaznena prijava za uznemiravanje
FOTO: Shutterstock

Iskustva rada udruga sa žrtvama spolnog uznemiravanja

U suradnji s udrugom Ženska soba doznali smo više informacija o ovoj temi, odnosno njihova iskustva direktnog rada sa žrtvama u posljednjih nekoliko godina.

Brojna istraživanja te iskustvo rada Ženske sobe ukazuju da na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih slučajeva. Preko 90 % žena koje prežive silovanje godinama nikome neće povjeriti svoje iskustvo, a još u manjem broju slučajeva će ga prijaviti. Slični podaci su i za djecu koja prežive seksualno nasilje u obitelji ili od drugih bliskih osoba. Seksualno nasilje je jedno od najtežih kaznenih djela, koje se najmanje prijavljuje, i to ne samo u Hrvatskoj, nego svugdje.

Teško je reći koliki je stvarni porast svih oblika seksualnog nasilja za vrijeme pandemije, ali važno je znati da porast postoji. Policija bilježi određeno povećanje u broju prijava, kao i brojni servisi koji rade sa žrtvama. Međutim, bez istraživanja nećemo znati pravi broj. U Ženskoj sobi je tijekom 2020. godine došlo do značajnog povećanja u odnosu na 2019. godinu, i u broju osoba koje su se obratile za pomoć i podršku (15,9 %) i u broju pruženih usluga (52,4 %).

Također, tijekom 2021. godine Centru se obratilo ukupno 349 osoba (283 novo prijavljene osobe i 66 osoba u nastavku rada iz prošlih godina), što čini porast od 22,3 % u odnosu na 2020. godinu kada se Centru obratila ukupno 271 osoba. Pruženo je ukupno 2.076 usluga, što čini porast od 4,3 % u odnosu na 2020. godinu kada je bilo pruženo 1.990 usluga.

Pročitajte članak “Dan sigurnijeg interneta: čak 20 % srednjoškolaca u 2021. svjedočilo ili pretrpjelo seksualno zlostavljanje na internetu“.

Spolno uznemiravanje na radnom mjestu
FOTO: Shutterstock

Spolno uznemiravanje na radnom mjestu

Spolno uznemiravanje događa se posvuda – na ulici, na poslu, u školi. Iako neki izvori navode da je moguće karakterizirati specifična mjesta na kojima se češće pojavljuje spolno uznemiravanje (npr. u vojsci), važno je naglasiti da ne postoji profil zanimanja u kojima se seksualno uznemiravanje događa češće. 

Ne postoji profil ili skup karakteristika “tipične” žrtve, kao niti “tipičan” počinitelj. Jedina zajednička karakteristika žrtvi je da su u velikoj većini žene, djevojke i djevojčice, dok su počinitelji uglavnom muškarci. Seksualno uznemiravanje, kao i svi ostali oblici seksualnog nasilja, je čin moći i kontrole, pa stoga ne ovisi o obilježjima žrtve, jer se ne temelji na seksualnoj želji ili privlačnosti.

Strah od podnošenja prijave

Iako postoje brojni problemi s kojima se osobe koje su preživjele silovanje susreću, ističu se dugotrajnost sudskih postupaka i manjak razumijevanja za preživljeno iskustvo, što od strane bliskih osoba, što od strane institucija prilikom prijave nasilja ili trajanja sudskog procesa. Potencijalna osuda okoline te mogućnost da je sustav u potpunosti neće moći zaštititi su neki od problema. Mnogi sudski postupci za slučajeve kaznenog djela silovanja traju dugi niz godina, a izrečene kazne su u pravilu niske, u donjoj trećini zapriječenih kazni za to kazneno djelo. 

Ako se osoba ne osjeća spremno podnijeti prijavu, može se za početak povjeriti osobi od povjerenja i svakako potražiti stručnu pomoć i podršku (npr. u Ženskoj sobi). Važno je da osoba uvijek postupa na način koji će minimalizirati opasnost za nju, a članice Ženske sobe mogu pomoći u ovim situacijama. 

Spolno zlostavljanje i uznemiravanje
FOTO: Shutterstock

Kako ohrabriti žrtve za traženje pomoći?

Osobe koje su preživjele seksualno nasilje mogu se odlučiti potražiti pomoć i za prijavu nadležnim tijelima kad neka od članica njezine obitelji (mlađa sestra, dijete i sl.) stupa u dob kada je počinitelj krenuo sa seksualnim nasiljem te se boje da će počinitelj nastaviti sa seksualnim nasiljem nad njima bliskim osobama i imaju ih potrebu zaštititi. 

Važno je napomenuti i da su osobe koje su preživjele seksualno nasilje spremnije prijaviti seksualno nasilje kada se ispune uvjeti za prijavu: nakon napuštanja nasilnog odnosa, osiguravanjem vlastite zaštite i zaštite djece, dobivanjem adekvatne razine podrške iz okoline i upoznavanjem s vlastitim pravima vezanim uz sam kazneni postupak. 

Osobu koja je preživjela seksualno nasilje je potrebno podržati u njezinim izborima i odlukama i ne nuditi joj svoja rješenja. Važno je razumjeti da svaki iskreni ljudski angažman ima svoje terapijsko djelovanje i da mi liječimo druge svojim odnosom.

Osobi se mogu pružiti i informacije o postojanju savjetovališta koje pruža pomoć i podršku kada netko preživi seksualno nasilje (Centar za žrtve seksualnog nasilja) te je uputiti da se obrati specijaliziranom timu, ukoliko sama to želi. Kontakt podaci savjetovališta Ženske sobe su savjetovaliste@zenskasoba.hr i 01/6119-444. 

Pročitajte i članke:

Članak objavljen:
  1. Kazneni zakon Republike Hrvatske. Zakon.hr.
  2. Zakon o kaznenom postupku. Zakon.hr.
  3. Burn, S. M. (2019). The psychology of sexual harassment. Teaching of Psychology, 46(1), 96–103. 
  4. Connley, C. (2017). 3 psychologists explain why men harass women in the workplace. CNBC

Ocijenite članak

0 / 5   0

Foto: Shutterstock

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu