Humor pozitivno utječe na fiziološke i psihološke aspekte čovjeka te na njegovo cjelokupno zdravlje. Glavni cilj humora je prikazati smiješan sadržaj ili učiniti nešto smiješnim, a ne nekoga uvrijediti. Uobičajena su vjerovanja da posao mora biti ozbiljan, ali unošenje humora u posao ne znači da netko svoje poslovne obveze ne izvršava ozbiljno i odgovorno. 

Humor na radnom mjestu ima opuštajuću funkciju, pomaže u suočavanju sa stresom i poboljšava radni učinak, a upravo zbog toga je sve češća tema znanstvenih istraživanja.

Definicija humora

Humor se može definirati kao zabavna komunikacija koja proizvodi pozitivne emocije i kognicije pojedinca, grupe ili organizacije. Često se smisao za humor navodi kao pozitivna karakteristika ličnosti pojedinca, što znači da netko može biti uspješniji u šaljivosti i duhovitosti od drugih.  

U literaturi postoje čak i glavne teorije humora koje nude različite perspektive shvaćanja ovog fenomena:

• teorija olakšanja – humor uspješno oslobađa od napetosti i opušta osobu
• teorija nepodudarnosti – humor proizlazi iz nepodudarnosti onoga što znamo ili očekujemo s onime što se stvarno dogodi (kao što je to slučaj u vicevima u kojima ne možemo odmah pretpostaviti smiješan ishod priče)
• teorija superiornosti – humor se izražava kao pokazivanje nadmoći nad drugima.

Vrste humora

Iako neki ističu da je najbolji humor na vlastiti račun, činjenica je da se iz psihološke perspektive takva vrsta humora promatra kao vrsta obrambenog mehanizma. Vrlo duhoviti pojedinci koji unose živost i zabavu na društvena okupljanja često ističu da im je humor ispušni ventil i da uživaju u njemu jer im omogućuje odmicanje od vlastitih problema i zadržavanje u sjeni onoga što je smiješno.

Nažalost, postoji i humor na tuđi račun koji se često definira kao agresivni humor, a vjerojatno je svatko od nas imao priliku čuti negativne komentare o drugim ljudima u kojima neki pronalaze šaljivost. U tom slučaju, riječ je o izrugivanju druge osobe ili neke njezine karakteristike (fizičke ili psihičke), što se nikako ne smatra dobrom ili ugodnom vrstom humora, nego vrstom uvrede.

Pročitajte članke:

• Body shaming: Psihologinja otkriva kako stati na kraj trendu koji se tako udomaćio u društvu
• Spolno uznemiravanje: Što sve podrazumijeva, zašto treba govoriti o njemu i kako se boriti protiv njega?

Postoji i povezujući humor koji se najčešće koristi u novim i nepoznatim situacijama kada je potrebno stvoriti zajedništvo, potaknuti zbližavanje te smanjiti napetosti među ljudima koji se nedovoljno poznaju. Također, postoji i humor kojim se nastoji pomoći drugima da se lakše nose sa svakodnevnim stresom i teškim situacijama, a on se često uspoređuje s promatranjem života kroz ružičaste naočale ili pak prekomjernim optimizmom. 

Zašto je humor važan?

Stresne i teške situacije se lakše rješavaju kada se uz ozbiljan rad i usmjerenost na probleme uključi i humor. Na taj način se stvara pozitivno ozračje u kolektivu koje rezultira ugodnim emocijama, a zahvaljujući tome bolje mislimo, produktivniji smo, jednostavnije ulazimo u interakcije i održavamo međuljudske odnose te se popravlja raspoloženje zaposlenih. 

Međutim, humor na poslu uspijeva samo ako postoje podrška i odobrenje od strane glavnih menadžera koji bi trebali zaposlenicima dati do znanja da humor na poslu nije negativan nego da trenutno opušta i smanjuje stres zaposlenih. Pritom se humor može uspješno koristiti u organizacijama u svrhu izražavanja određenih strahova i briga, odnosno onoga što osobu potencijalno smeta ili uznemiruje u poslu, a ne zna izraziti na neki drugi način. Također, može biti prihvatljivo sredstvo za podizanje osjetljivih pitanja koja su vidljiva kroz iskrivljeno zrcalo humora.

Pritom se humor ističe kao uspješni potrošač energije, a kada se nagomilaju stresne i negativne situacije, prijeko je potreban kako bi se vratila pozitivna atmosfera. Stručnjaci tvrde da se samo nekoliko minuta smijeha može usporediti s nekoliko minuta vožnje biciklom, uzimajući u obzir koliko se mišića u tijelu aktivira, kako se povećava frekvencija srca te koliko se uspijeva produbiti disanje. 

Humor kao antistres

Humor u radnim organizacijama može smanjiti burnout pomažući zaposlenicima da se nose s teškim situacijama, oslobađaju napetosti, gledaju svoje radno mjesto s vedrije strane i pozitivno interpretiraju događaje.

Humor poboljšava kvalitetu funkcioniranja i performanse pod stresom, potiče mentalnu fleksibilnost, pažnju i pamćenje. Pritom povećava otvorenost na konstruktivnu povratnu informaciju i potiče ljude da se protežu izvan vlastitih granica i svoje zone komfora. Također se može povezati s povećanom produktivnosti i kreativnosti u poslu.

Humor može značajno utjecati na smanjenje napetosti u radnim timovima tako što promiče koheziju tima stvaranjem pozitivnog ozračja među članovima grupe, naglašava zajedničke vrijednosti, maskira neugodni sadržaj poruka, smanjuje društvene udaljenosti između nekih članova grupe te pomaže u stvaranju grupnog identiteta.

Pročitajte članke:

• Burnout simptomi koje trebate uočiti prije nego bude kasno: Evo kako spriječiti burnout
• Kako izbaciti stres iz sebe? – 5 savjeta psihologinje.

Kako potaknuti humor u organizacijama?

Da bi se zaposlenici uopće mogli upustiti u humoristične priče, potrebno ih je potaknuti i dati im podršku za takvu vrstu komunikacije kao nešto što se odobrava od strane nadređenih. Humor je prisutniji u neformalnim oblicima rada, posebno kada je organizacija na teambuildingu, druženju izvan radnog okruženja i sl. 

Također, humor se može potaknuti na različite načine koje neke organizacije već godinama koriste, zbog čega se njihovi zaposlenici često hvale vrlo visokom razinom zadovoljstva poslom. Neke od metoda poticanja humora u poslu su:

• soba za zabavu – u velikim organizacijama to najčešće bude soba u kojoj se nalaze različite vrste društvenih igara, glazbeni instrumenti, hrana i piće i sl.
• oglasna humoristična ploča – ploča na kojoj zaposlenici mogu stavljati viceve, karikature, anegdote i šale, a na kraju tjedna se može skinuti (kako bi se oslobodio prostor za nove šale) i lijepiti u bilježnicu koja će stajati na vidljivom mjestu za prelistavanje
• redovite organizacije team buildinga, kratkih izleta, putovanja i neformalnih druženja na koja su pozvani svi članovi jednog ureda, tima ili cijele organizacije
• obilježavanje zanimljivih i zabavnih datuma koje može definirati i osmisliti organizacija – npr. “dan neobičnog oblačenja” kada će svatko doći u nekim zanimljivim i čudnim odjevnim kombinacijama itd.
• odabir povjerenstva za humor koje će se svaki mjesec mijenjati, a za čije članove će se glasati na temelju originalnosti humorističnih sadržaja u proteklih mjesec dana – povjerenstvo može imati različite benefite tijekom tog mjeseca (npr. preskakanje reda za ručak, dodatni sadržaji u sobi za zabavu, izbor mjesta sljedećeg izleta i sl.).

Za poticanje humora u organizacijama je najvažnije imati kreativne pojedince koji će redovito promicati ideje za stvaranje ovakve vrste sadržaja. Uz to je važno redovito provjeravati osjećaju li se svi ugodno s takvim dodatnim sadržajem te poticati sve na neku vrstu sudjelovanja u kreiranju i poticanju humora u radnoj organizaciji.

Pročitajte i članke:

• Mentalno zdravlje na radnom mjestu – što može učiniti poslodavac, a što radnik?
• 7 navika uspješnih ljudi: Psihologinja otkriva tajne ljudi kojima ide u životuž
• Samopoštovanje: Psihologinja otkriva zašto nam toliko nedostaje i kako povećati samopoštovanje
• Humanost u današnje doba: Gube li osobine humanosti na značaju? Gubimo li ljudskost?

• antistres
• burnout
• humor na poslu
• humor na radnom mjestu
• savjeti
• vrste humora

Učitaj više izvora