Stručno odobrava

,

Dorzalgija – simptomi, dijagnoza i liječenje

Dorzalgija

Dorzalgija (dorsalgia) je skupni naziv za bol i bolesti koje se vežu uz kralježnicu, a nastaju zbog bolesti mišića i/ili kostiju.

Bol u leđima je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, a procjenjuje se da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice.

Pojedini dijelovi kralježnice (vratni, prsni i slabinski) imaju različiti opseg pokretljivosti, od koji su vratni izuzetno pokretljivi, a prsni slabo pokretni. Na prijelazima, između jednog dijela kralježnice u drugi, najčešće dolazi do degenerativnih promjena, koje su izvor boli.

Bol se može proširiti i u druge dijelove tijela, poput nogu ili ruku, a jačinom može varirati. Dorzalgija se dijeli u različite kategorije, ovisno o specifičnim karakteristikama bolesti.

Tako dorzalgija M54 označava upalu masnog tkiva, a dorzalgija M54.4 lumbago s išijasom, što se naziva lumboishialgija.

U nastavku članka saznajte kakvi su simptomi, dijagnoza i liječenje dorzalgije.

Dorzalgija – simptomi

Dorzalgija obuhvaća niz različitih poremećaja koji su vezani uz područje kralježnice. Sama dorzalgija spada u veću skupinu bolesti koji se zovu dorzopatije.

Bolovi se ne moraju pojaviti duž cijele kralježnice, već se mogu javiti:

Osim toga, bol se može neravnomjerno pojavljivati, a može varirati od jače boli ili povremene slabije boli u nekom dijelu kralježnice.

Osobe često primijete da je bol oštra sa “žarećom” pojavom.

Dorzalgija može biti uzrokovana genetski ili nekom traumom kralježnice, ali i raznim bolestima, kao što su:

  • degenerativne promjene (osteoporoza, sindrom vratne kralježnice),
  • kifoza (deformacija kralježnice; zakrivljenost srednjeg dijela),
  • lordoza (deformacija kralježnice; zakrivljenost donjeg dijela),
  • išijas (bol u leđima koja se širi u donje udove),
  • lumbago (križobolja),
  • spinalna stenoza (suženje spinalnog kanala i otvora u kralježnici koje dovodi do boli u udovima koja se pogoršava tijekom kretanja i uspravnog držanja),
  • hernija (kila). 

Bolovi u donjem dijelu leđa kod žena često nastaju u poodmakloj dobi zbog osteoporoze. Šifra “dorsalgia M54.4 – lumboischialgia označava tip dorzalgije uzrokovan lumbagom s išijasom, a bol se javlja u slabinskom dijelu kralježnice.

Osim ovog, postoji preko više tipova dorzalgija koji se dijele prema uzroku i području gdje se bol pojavljuje, a to su:

  • cervikalna dorzalgija – javlja se u području vrata, a označava se M54.2 cervikalgija,
  • cervikotorakalna dorzalgija – javlja se u torakalnom i vratnom području,
  • torakalna dorzalgija – rijetka pojava (dorzalgija se rijetko pojavljuje u torakalnom području kralježnice),
  • lumbalna dorzalgija – lumbalno područje je jedno od najopterećenijih dijelova kralježnice pa je zato bol u ovom području vrlo česta,
  • lumbosakralna dorzalgija – karakterizira je jaka bol u lumbalnom i sakralnom području.
Kralježnica

Simptomi dorzalgije su:

  • oštra bol s osjećajem peckanja,
  • bol pri mijenjanju položaja,
  • bol pri uspravnom stajanju,
  • nemogućnost hodanja/kretanja pri pojavi jake boli. 

Dorzalgija – faktori rizika

Bol u leđima može nastati zbog više razloga. Kralježnicu opterećuje niz pojava, poput dugotrajnog sjedenja ili stajanja, prekomjerne težine ili teških fizičkih poslova i slično.

U nekim slučajevima je dorzalgija akutna i trenutna, kao prolazna bol u leđima, a nekad je uzrokovana bolestima kostiju, mišića ili vezivnog tkiva.

Prema tome, postoje rizici zbog kojih će prije doći do dorzalgije:

  • dugotrajno sjedenje ili stajanje u jednom položaju – pognuto držanje i dugotrajno stajanje u jednom položaju opterećuje kralježnicu;
  • teški fizički poslovi – dizanje tereta ili utega može znatno utjecati na zdravlje kralježnice, a posebni su rizik svakodnevni teški fizički poslovi;
  • trudnoća – zbog dodatnog tereta u donjem abdomenu, donji dio kralježnice je opterećen, a trudnice mogu osjetiti bol i u gornjem dijelu leđa;
  • starenje – tijekom procesa starenja koncentracija minerala opada i kosti se sve više troše što dovodi do raznih bolesti kostiju – degenerativne promjene/bolesti;
  • fizičke karakteristike – viši ljudi osjećaju veći pritisak na donji dio leđa te se viši ljudi češće drže pognuto, a dodatan razlog je povećana težina zbog koje se kralježnica “teže” pokreće. 

Bol može nestati nakon par sati, ali može se pretvoriti u kroničnu bol ako se radi o bolesti. Uvijek treba brinuti za zdravlje kralježnice, držati se uspravno i redovito vježbati

Dorsalgia – dijagnoza

Dijagnoza M54, odnosno dorzalgije, prije svega uključuje fizikalni pregled koji se sastoji od:

  • pregleda mogućih ozljeda,
  • inspekcije kralježnice, držanja i opterećenja,
  • mogućnost hodanja, pokretanja svih dijelova tijela i ispitivanja refleksa,
  • ispitivanja simptoma, posebno područja i stupnja boli.
Dorsalgia dijagnoza

Osim fizikalnog pregleda, uvijek su potrebne i dodatne dijagnostičke pretrage koje mogu otkriti nešto što nije vidljivo pogledom i dodirom.

Ti pregledi su:

  • rendgen kralježnice – pretraga pomoću X zraka se može provesti ako simptomi traju dulje vremena, a posebno ako je osoba starije dobi,
  • CT i/ili MR kralježnice – detaljnije prikazuju promjene na kralježnici,
  • laboratorijski pregledi – pretražuje se koncentracija minerala poput kalcija ili proteini krvnog seruma,
  • elektromiografija – za ispitivanje funkcije živaca,
  • nuklearna magnetska rezonancija – u nekim slučajevima se koristi za detaljan pregled stanja organizma.

Osim ovih pregleda, ispituju se životne navike pacijenta kako bi se ispitalo utječe li stres ili težak posao na razvoj dorzalgije. 

Dorzalgija – liječenje

Dorzalgija zahtijeva brzu liječničku pomoć. Liječenje može biti dugotrajno, a potrebna je i promjena načina života. Svrha je otkloniti uzrok bolesti – okolne štetne podražaje, suzbiti bol i spriječiti ponavljanje bolesti.

Dorzalgija se može liječiti tako da se ublaži bol, ali može se liječiti i operativno.

Kod blagih oblika se bol liječi analgeticima, preparatima protiv boli ili preparatima za opuštanje mišića.

Jedan od oblika na koji si možete pomoći je držanje hladno – toplih obloga na bolnom području više puta dnevno, po 20 minuta.

Uz analgetike, ovisno o propisanoj terapiji i jačini boli se mogu koristiti i:

  • nesteroidni antireumatici,
  • blagi opijati,
  • relaksanti mišića.

Provodi se i fizikalna terapija, koja kod velikog broja osoba značajno smanjuje tegobe (masaža ledom, ručna masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubičasta lampa, elektroprocedure, magnetoterapija, ultrazvuk, laser itd.).

Ako simptomatski tretman ne pomaže, može se pristupiti operativnim zahvatima, ovisno o bolnom području. To mogu biti:

  • postavljanje umjetnog diska – ako je ozlijeđen kralježnički disk, operativno se disk može zamijeniti umjetnim što pruža znatno poboljšanje i olakšanje kod bolesti kralježnice;
  • vertebroplastika – ova se operacija provodi kod pacijenata koji pate od osteoporoze, iako operacija neće zaustaviti razvoj osteoporoze, može ga usporiti i olakšati bol;
  • mikrodiscektomija – provodi se kod pacijenata kojima je hernija uzrokovana pomicanjem kralježničkog diska.
Donji dio leđa

Neke operacije mogu riješiti akutne probleme s kralježnicom ili usporiti progresiju bolesti, ali treba imati na umu da se kronične bolesti stalno vraćaju.

Zbog toga je oboljelima potrebno pružiti adekvatnu psihološku pomoć:

  • objasniti progresiju bolesti,
  • omogućiti stalnu njegu,
  • objasniti da će neko vrijeme biti slabije ili potpuno nepokretan,
  • omogućiti bolovanje ili olakšanje obveza po povratku na posao. 

Vrijeme propisanog bolovanja zakonski određuje “Pravilnik o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti” koji je izdan u Narodnim novinama. Bol u leđima ili dorzalgija ima rok bolovanja od 14 dana. M54.4 bolovanje označava lumbago s išijasom, a bolesti lumbalnog diska imaju rok bolovanja do 42 dana. 

Članak objavljen:

Ocijenite članak

4 / 5   24

Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.

Podijelite članak

Kopirajte adresu