Stručnjaci pretpostavljaju da gotovo nema osobe koja barem jednom u životu nije osjetila bol koja počinje u lumbalnom dijelu kralježnice i potom se širi u nogu. Ova bol lumbalnog dijela kralježnice poznata je pod nazivom lumboishialgija i posebno je česta u razvijenim zemljama, zbog sjedilačkog načina života.

Križobolja je postala veliki javnozdravstveni problem jer je najčešći uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja.

Evolucijskim razvojem je čovjek prešao u uspravan položaj tijela u kojemu je opterećenje na kralježnicu znatno povećano – kralježnica predstavlja oslonac cijelog tijela.

Anatomija kralježnice

Kralježnica je koštani sklop koji ima dvije osnovne uloge: služi kao osnova cijelog koštanog sustava i štiti kralježničnu moždinu od oštećenja.

Kralježnična moždina je živčano tkivo smješteno u sredini kralježnice koje nam omogućuje niz funkcija potrebnih za život (mišićni pokreti, osjeti…) i iznimno je osjetljivo na oštećenja.

Kralježnica je građena od niza kralježaka čija je funkcija omogućavanje pokretljivosti tijela. Između kralježaka su intervertebralni diskovi koji omogućuju prianjanje jednog kralješka na drugi bez oštećenja. 

Spinalni živci su živci koji prolaze između dva susjedna kralješka i samim time su podložni oštećenjima ako dođe do pritiska koštanog tkiva na živac. Kralježnica je spinalnim živcima povezana s periferijom tijela.

Bol ili trnci koji su najčešći simptomi uklještenja živca možemo osjećati duž cijelog područja inervacije tog istog živca.

Lumboishialgija – uzroci

Uzroci nastanka lumboishialgije su različiti i mnogobrojni, a svi imaju kao zajedničku posljedicu priklještenje spinalnog živca u lumbalnom području (često područje oštećenja i/ili uklještenja živca jer su kralješci u tom dijelu slabo pokretni).

Najčešći uzrok je pretjerano nepravilno i prekomjerno tjelesno naprezanje koje premašuje snagu leđnih mišića, ligamenata i međukralježničnih diskova.

Uzroci su:

• tjelesno naprezanje – težak fizički rad, višesatni nepravilni položaji i pokreti, dugotrajno sjedenje ili stajanje u anatomski lošem položaju.
• urođene anomalije kralježnice – kao što su kifoza, lordoza ili skolioza su često praćeni s uklještenjima živaca u slabinskom i križnom predjelu kralježnice.
• reumatske bolesti – artritis, giht.
• upale – tuberkuloza, infektivni spondilitis.
• bol kao posljedica neke druge primarne bolesti – poremećaji kuka ili koljena uzrokuju iskrivljen položaj tijela pri hodanju što posljedično uzrokuje prevelik pritisak na živce.
• degeneracijske promjene (starenje) – osteoporoza, manjak kalcija, rahitis, spondiloza.
• ozljede – često sportske ili traumatske.

Lumboishialgija – rizični faktori

Osobe koje imaju tjelesno neaktivan, sjedilački način života su podložne degeneraciji i slabljenju leđnih mišića.

Leđni mišići služe kao podrška kralježnici, stoga njihovo slabljenje znači veće opterećenje za kralježnicu.

Ortopedski problemi također mogu uzrokovati bol u kralježnici: ljudi koji imaju ravna stopala ili žene koje često nose visoke potpetice često osjećaju bol u donjem dijelu leđa.

Također, to su stariji ljudi kod kojih je došlo do degeneracijskih procesa, ljudi s osteoporozom ili nekom prirođenom anomalijom kralježnice te osobe koje su već bile na operaciji kralježnice.

Bol također možemo osjećati u području donjih leđa i nogu, ali ta bol ne mora biti uzrokovana problemima s kralježnicom.

Naime, bol koju osjećamo zbog problema s unutarnjim organima često ne možemo precizno locirati. Ta vrsta boli se često obilježava kao prenesena bol, a uzrok boli može biti neki organ (primjerice bubreg) ili urogenitalni sustav (posebice kod žena za vrijeme menstruacije).

Bitno je napomenuti da određene vrste tumora imaju za obilježje sposobnost metastaziranja u koštano tkivo, stoga oštećenje kralježnice u određenim slučajevima može biti uzrokovano i tumorom.

Rekonstrukcijske operacije dojki (najčešće uvjetovano rakom dojke) se izvode tako da se autotransplantira mišić s područja lopatice čime se mijenja ravnoteža mišića na leđima i može uzrokovati probleme s lumboishialgijom.

Lumboishialgija – simptomi

Bol je glavni simptom te ujedno i glavni razlog posjeta liječniku. Bol može nastati naglo ili postupno te se može širiti u jednu ili obje noge. 

Kod opisivanja boli jako bitno je napomenuti i neke detalje vezano za sam osjet boli:

• lokalizacija – može li se precizno odrediti mjesto boli ili se bol širi na šire anatomsko područje.
• zahvaćanje drugih dijelova tijela – širi li se bol iz kralježnice u noge (jednu ili obje), širi li se bol iz područja zdjelice ili utrobnih organa u leđa.
• početak – nagli ili postepeni, osjeća li se tupa bol ili oštra bol cijelo vrijeme ili samo kod određenih pokreta, može li se prisjetiti trenutka kada je bol nastala (bitno u slučaju ozljede).
• popratni simptomi – primjerice trnci u nogama, smanjeni opseg pokreta, opća tjelesna slabost, slabost drugih mišića leđa i bol u ostalim dijelovima leđa.

Što je više detalja jasno definirano, to je izrazito olakšan posao liječniku pri postavljanju uspješne dijagnoze.

Lumboishialgija – liječenje

Križobolja zahtijeva brzu liječničku pomoć. Liječenje može biti dugotrajno, zahtijeva sudjelovanje više liječnika-specijalista, a potrebna je i promjena načina života.

Liječenje prije svega ovisi o uzroku. Bilo bi najbolje uzrok križobolje otkriti prije početka liječenja, ali često to zbog vrlo jakih bolova nije moguće.

Uklanjanje primarnog uzroka boli često uzrokuje povlačenje boli.

Kod sportskih i sličnih ozljeda se prvo pristupa neinvazivnim metodama liječenja uz pomoć analgetika (lijekova protiv boli).

Operacija se često razmatra kao rješenje tek kada su sve druge opcije iscrpljene.

Bolesti uzrokovane degeneracijom kosti se liječe posebnim lijekovima i adekvatnom prehranom (primjerice nadoknadom kalcija kod manjka kalcija).

Tumorski procesi su znatno ozbiljniji problem od lumboishialgije, stoga se primarno nastoji liječiti tumor, a potom poboljšati popratni zdravstveni problemi.

Upalne bolesti se također liječe posebnim lijekovima.

Lumboishialgija – samopomoć

Samopomoć je izrazito bitna pogotovo ako se radi o kroničnim poremećajima poput anatomskih promjena kralježnice (skolioza, lordoza, kifoza) ili o ozljedama koje često imaju kronični tijek.

Vježbanje i jačanje leđnih i trbušnih mišića smanjuje opterećenje na kralježnicu.

Pri izvođenju poslova potrebno je koristiti zaštitne položaje za kralježnicu, izbjegavati sjedenje, neumjeren težak fizički rad.

Nošenje ortopedskih pomagala poput uložaka može pomoći kod osoba koje imaju ravna ili spuštena stopala, kao i nošenje primjerene obuće.

Promjena životnih navika ili barem prilagodba (anatomske stolice ili stajanje u pravilnom položaju prilikom sjedenja) može pomoći kod nekih pacijenata.

Pravilan san i odmor je ključan za kralježnicu budući da se tijekom spavanja intervertebralni diskovi između kralježaka regeneriraju.

Nadoknada kalcija je ključna kod pacijenata koji pate od tog problema.

Preporučljivo je regulirati tjelesnu težinu na optimalnu.

Za kraj, kod određenog broja pacijenata stres i psihičko stanje je jedini uzrok boli u leđima, stoga je ponekad samo dovoljno dovesti se psihički zdravu okolinu.

• dugotrajno sjedenje
• kifoza
• kralježnica
• lordoza
• lumboishijalgija
• ortopedska pomagala
• skolioza
• sportske ozljede
• vježbanje