Rahitis je dječja bolest kostiju. Naziv je za skupinu bolesti koja nastaje zbog poremećaja mineralizacije (ulaganje kalcija u hrskavičnu tvar) kosti koje su u fazi rasta (rahitis imaju samo djeca koja još rastu).

Iako rahitis imaju samo djeca koja rastu (dojenačka dob, predškolska dob i pubertet), sam se pojam koristi kako bi se opisao niz sličnih poremećaja mineralizacije, zbog kojih kosti gube na gustoći te postaju sklone prijelomima i deformacijama.

Ona je puno češća u nerazvijenim zemljama jer u njezinoj pozadini stoji teška i dugotrajna malnutricija.

Za normalnu mineralizaciju, u tijelu moraju biti prisutni i kalcij i fosfat. Smanjenje količine jednoga ili drugoga elementa uzrokuje rahitis.

Glavni uzrok rahitisa je nedostatak vitamina D (hipovitaminski rahitis, ujedno i najčešći oblik rahitisa). On je nužan za apsorpciju kalcija iz probavnog sustava. Može nastati zbog nedovoljnog izlaganja djeteta sunčevu svjetlu jer tada ne dolazi do dovoljnog stvaranja vitamina D.

Također, vitamin D je organizmu potreban za apsorpciju fosfora i kalcija unesenih prehranom. Minerali koji uvjetuju tvrdoću i čvrstoću kostiju. Razviti se može i zbog premalog unosa kalcija u organizam općenito.

Drugi tip rahitisa je vitamin D rezistentni rahitis koji nastaje zbog urođenih ili stečenih poremećaja u metabolizmu.

Rahitis kod djece

Iako općepoznata, rahitis nije vrlo česta bolest. U većini razvijenih zemalja imaju je gotovo isključivo djeca doseljenika iz zemalja u kojima vladaju loši životni uvjeti.

Rizičnu skupinu čine:

• Rahitisu su sklonija djeca majki koje su za vrijeme trudnoće imale manjak vitamina D. U posljednja 2 mjeseca trudnoće najviše se kalcija ulaže u kosti pa se dijete onda rađa s premalom zalihom kalcija.
• Djeca s vrlo tamnom kožom. Melanin iz kože djeluje kao prirodna krema za sunčanje i produljuje vrijeme potrebno za proizvodnju vitamina D.
• Djeca koja ne izlažu svoju kožu suncu, provode puno vremena u zatvorenom ili prekrivaju odjećom veći dio tijela (djeca zimi ostaju u kući, a ne uzimaju dodatno vitamin D pa tako nemaju dovoljnu količinu vitamina). Određene količine vitamina stvorenog za vrijeme ljeta ostaju pohranjene u jetri i mogu se koristiti tijekom ranih mjeseci zime, no zalihe vitamina se potroše do proljeća pa tada dolazi do razvoja rahitisa.
• Djeca sa zdravstvenim stanjima koja utječu na način na koji tijelo kontrolira razinu vitamina D. To su bolesti jetre i bubrega, cistična fibroza, celijakija i upalna bolest crijeva.
• Dojenčad koja ima neke od gore navedenih faktora rizika. Majčino mlijeko je najbolja vrsta hrane za bebe, ali ne sadrži puno vitamina D te se on dobiva iz majčinoga organizma i to vrlo često u nedovoljnim količinama.
• Djeca koja koriste lijekove koji uzrokuju smanjenje kalcija ili fosfata u tijelu.

Nemaju sva djeca s niskom razinom vitamina D rahitis. On je vjerojatniji kod beba i djeca s niskom količinom mliječne masti te onih koji su dugo dojeni bez dohrane, odnosno čvrste hrane.

Rahitis – simptomi

Rani simptomi rahitisa poput: umora, bljedoće, razdražljivosti i plačljivosti vrlo se rijetko zamijete i uglavnom se ne povezuju s rahitisom. Promjene koje se javljaju na kostima uglavnom se javljaju kasnije.

Najranije se javlja oko 3. mjeseca života, a uglavnom se očituje nakon 6. mjeseca života pa do 3. godine.

Prvo što se može primijetiti kod dojenčadi su mekše kosti lubanje nego što je normalno. Kod pritiska na stražnji dio lubanje mekša kost se udubi, ali se utisnuto mjesto odmah vraća u prvobitan položaj.

Kasniji vodeći simptom za dijagnoze rahitisa je “rahitična krunica” – kuglasta koštana zadebljanja koja se mogu napipati na rebrima djeteta, na mjestu gdje hrskavični dio rebra prelazi u kost.

Manifestira se mekoćom i deformitetima kostiju.

Iskrivljene noge (“X” i “O” noge), iako normalne u razdobljima naglog rasta, dugoročno predstavljaju značajan problem i opterećenje za cijeli organizam.

Iskrivljene noge (“X” i “O” noge), iako normalne u razdobljima naglog rasta, dugoročno predstavljaju značajan problem i opterećenje za cijeli organizam.

• Otekline na zglobovima, koljenima i gležnjevima pojavljuju se zbog povećanih krajeva kostiju.
• Druge koštane deformacije: kraniotabes, zakrivljenost ključne kosti, izbočena prsna kost (Harrisonova brazda), rahitična kifoza, četvrtast oblik lubanje ili “kokošja” prsa.
• Glava je povećana, osobito u području čeonog dijela, s karakterističnim izbočenjima.
• Leđa djece mogu biti izbočena; nazivaju se “mačja leđa”.
• Duge kosti su savijene i skraćene.
• Rahitičnoj djeci mogu kasnije nicati zubi, a mogu imati i problema sa zubnom caklinom i pojavom karijesa. Trajni zubi ne stvaraju dovoljno zubne cakline i dentina (zubne kosti) pa su skloniji nastanku karijesa.
• Također, kasnije im se zatvara prednja (velika) fontanela.
• Usporeni rast dovodi i do kasnijeg motoričkog sazrijevanja, puzanja i hodanja.
• Krhke kosti lako se lome i nakon slabijih padova ili ozljeda.
• Rahitična dojenčad i djeca često su gruba i razdražljiva jer ih kosti bole.
• Ako imaju vrlo niske razine kalcija, mogu imati i grčeve u mišićima.

Djeca su obično razdražljiva, niskog rasta, uz izraženu mišićnu slabost. Kosti su općenito više sklone lomovima, a mišići su “mlohavi”, što se najbolje uočava na trbuhu koji je napuhnut i može se lako utisnuti.

Prevencija rahitisa

Rahitis se može spriječiti prepoznavanjem rizičnih faktora, svakodnevnim izlaganjem sunčevoj svjetlosti bez zaštitne kreme i unošenjem hrane bogate vitaminom D:

• losos, tuna i sardine,
• riblje ulje,
• mlijeko,
• jaja (žumanjci),
• sir,
• povrće (kupus i špinat),
• goveđa jetra i
• pojedine gljive.

Osim toga, treba pripaziti i na dovoljan unos kalcija i fosfata. Ovi minerali uglavnom se nalaze u mlijeku i mliječnim proizvodima.

Za dijagnozu rahitisa se koristi pretraga krvi (snižena razina serumskog kalcija i snižena razina fosfora). Korisne mogu biti i RTG pretrage koje prikazuju promjene kostiju.

Rahitis kod odraslih (osteomalacija)

Gubljenje čvrstoće i tvrdoće kostiju u odrasloj dobi naziva se osteomalacija. Naziv je za poremećaj mineralizacije kostiju nakon završetka rasta.

Uzroci su vrlo slični kao i kod dječjeg rahitisa. Oni uključuju nedovoljnu izloženost sunčevoj svjetlosti i probleme s apsorpcijom vitamina D.

Do osteomalacije mogu dovesti:

• naslijeđeni ili stečeni poremećaji metabolizma, odnosno sintetiziranja vitamina D,
• intolerancije na laktozu i alergija na mlijeko,
• zatajenje i bolesti bubrega,
• bolesti probavnog sustava,
• acidoza (višak kiseline u tjelesnim tekućinama),
• manjak fosfata ili
• nuspojave lijekova koji se koriste u liječenju napadaja.

Osteomalacija – simptomi

Klinički znakovi mogu biti suptilni kod odraslih, a deformacije kostiju i cijelog kostura mogu se previdjeti sve dok se ne pojave prijelomi prouzročeni manjim ozljedama.

Klinička slika u ranoj fazi bolesti je bol na pritisak, koja kasnije postaje difuzna i koju prati slabost mišića. Kako bolest napreduje, kosti postaju sve osjetljivije pa vrlo lako može doći do prijeloma.

Ostali simptomi uključuju:

• bolove u kostima (naročito u kukovima),
• nagli nastup bolova upućuje na prijelom kralješka,
• slabljenje mišića,
• grčeve i trnce u rukama i nogama,
• krhke ili savitljive kosti.

Zbog mekoće kostiju susrećemo deformitete, osobito na potkoljenicama i natkoljenicama, kao i na kralježnici.

Osoba može imati i simptome bolesti probavnog trakta te bubrega (zbog čega bolest i nastaje).

Biokemijski nalaz koji upućuje na osteomalaciju je sniženje razine vitamina D u krvi. Radiološkim pretragama nalaze se prosvjetljenja kosti (demineralizacija kosti).

Rahitis – liječenje

Rahitičnoj djeci potreban je stručan tim liječnika. Nakon temeljitih krvnih testova, testova urina i rendgenskih snimaka, određuje se najbolja terapija.

Kao što klinički znakovi ovise o uzroku stanja, o njemu ovisi i terapija.

Rahitis uzrokovan manjkom vitamina D, liječi se dodacima vitamina D te, po potrebi, fosfora i kalcija.

Tijekom terapije potrebno je redovito provjeravati razine vitamina i minerala u krvi. Istovremeno se provjerava i kontrolira stupanj te liječenje skeletnih deformacija.

Rahitis kod odraslih ili osteomalacija dobro reagira na liječenje. Ono obično počinje s velikim dozama vitamina D (primjena kapi vitamina D). Fosfor i kalcij unose se ako testovi pokažu da su razine ovih minerala u krvi niske i uzrokuju mekšanje kostiju. Treba liječiti bubrežne te probavne poremećaje i bolesti ako su oni uzrok osteomalaciji.

S pravilnim tretmanom, stanje kosti počinje se brzo poboljšavati, a pozitivne promjene mogu se vidjeti unutar nekoliko tjedana. Obično je potrebno oko 6 mjeseci za potpuni oporavak.

Rahitis – posljedice

Skeletne, koštane deformacije često će se poboljšati ili nestati ako se rahitis liječi za vrijeme intenzivnog dječjeg rasta. Međutim, one mogu postati trajne ako se poremećaj prekasno počne liječiti.

Upravo zbog toga, roditeljima se preporučuje da djeci od malena daju dodatne doze vitamina D i hrane bogate njime te podsjećaju na redovito izlaganje blagoj sunčevoj svjetlosti, osobito u hladnijim predjelima.

Liječnici preporučuju dodatke vitamina D i odraslima, čak i ako žive u sunčanim krajevima.

• bolesti kostiju
• kalcij
• kosti
• osteomalacija
• rahitična kifoza
• rahitična krunica
• rahitis
• riblje ulje
• vitamin D
• zdravlje kostiju