Vitamin D poznat je i kao vitamin sunca jer nastaje prilikom izlaganja kože suncu, a može ga se pronaći i u pojedinim prehrambenim namirnicama.

Nedostatak vitamina D u organizmu za sobom povlači mnoge zdravstvene poteškoće poput rizika od oboljenja kardiovaskularnog sustava, astme kod djece te kognitivnih poteškoća kod starijih ljudi.

Poznato je da vitamin D omogućuje jake kosti jer pomaže tijelu apsorbirati kalcij u prehrani, dok za osobe koje nisu provodile dovoljno vremena na suncu ili unosile vitamin D postoji rizik od osteoporoze.

U nastavku članka otkrivamo što uzrokuje nedostatak vitamina D i koji su simptomi.

Vitamin D – uloge u organizmu

Vitamin D ima mnoge uloge i funkcije u organizmu. To su:

• apsorpcija i iskorištavanje kalcija i fosfora
• prenošenje živčanih signala
• zgrušavanje krvi
• pravilan rad srca
• sinteza proteina za apsorpciju kalcija u gastrointestinalnom traktu
• ponovna apsorpcija kalcija u bubrezima
• pravilan rad imunološkog, kardiovaskularnog, mišićnog i živčanog sustava
• pravilan rad mozga i gušterače
• normalna mineralizacija kostiju.

Osim toga, vitamin D je povezan s pozitivnim djelovanjem kod niza zdravstvenih stanja i prevencije istih, npr. dijabetesa tipa 1 i 2, karcinoma debelog crijeva, kardiovaskularnih bolesti, a moguće i multiple skleroze te demencije.

Usto, vitamin D je povezan sa zdravljem usne šupljine, regulacijom razine hormona u tijelu i sa zdravljem kože.

Nedostatak vitamina D – uzroci

Mogući uzroci nedostatka vitamina D u tijelu su:

• nedovoljna konzumacija hrane koja je izvor vitamina D – posebno su ugroženi vegani jer većina namirnica koje su izvor vitamina D su upravo životinjskog podrijetla (žumanjci, riblje ulje, goveđa jetra)
• nedovoljno izlaganje sunčevom svjetlu – posebice izraženo kod osoba koje žive u zemljama s manje sunca (skandinavske zemlje), nose dugu odjeću ili pokrivala za glavu te ne borave često na otvorenome
• tamna boja kože – pigment melanin koji daje našoj koži tamniju boju smanjuje proizvodnju vitamina D kao reakciju na izlaganje sunčevim zrakama
• granulomatozne bolesti – tuberkuloza, sarkoidoza, histoplazmoza i dr.
• poteškoće u radu bubrega – naši bubrezi pretvaraju vitamin D u njegov aktivan oblik kako bi ga organizam iskoristio, nažalost s godinama ta funkcija bubrega slabi
• poteškoće s probavnim sustavom – bolesti poput celijakalije i Crohnove bolesti mogu otežati apsorpciju vitamina D iz hrane
• prekomjerna tjelesna težina – vitamin D se iz krvi koristi uz pomoć masnih stanica (mastocita), što utječe na njegovo oslobađanje u cirkulaciju; osobe čiji je BMI veći od 30 često imaju niske razine vitamina D u krvi
• trudnoća i dojenje – nedostatak vitamina D kod žena posebno je čest u trudnoći, tijekom dojenja te u postmenopauzi, kada hormonalne promjene dodatno utječu na gustoću kostiju i metabolizam kalcija.

Ako sumnjate da vam nedostaje vitamina D u organizmu, preporuka je da napravite ciljani test za nedostatak vitamina D!

Koncentracija vitamina D procjenjuje se mjerenjem serumskog 25-hidroksivitamina D (25(OH)D), oblika koji sadrži hidroksilnu skupinu na 25. ugljikovom atomu molekule. Normalnom koncentracijom se smatra 75 – 125 nmol/L.

Kod utvrđenog nedostatka ovog vitamina potrebno je uzimati dodatak prehrani s vitaminom D, uključiti u prehranu namirnice bogate vitaminom D i dakako više boraviti na suncu.

Nedostatak vitamina D – simptomi

Kada je u pitanju nedostatak vitamina D, nuspojave i simptomi mogu varirati od blagih do ozbiljnih.

Nedostatak vitamina D kod odraslih često prolazi neprepoznato jer su simptomi blagi i nespecifični, poput umora, slabosti i bolova u mišićima, no nedostatak vitamina D u organizmu će se ispoljiti i putem sljedećih simptoma:

• pretjerano znojenje (znojno i sjajno čelo u normalnim temperaturnim uvjetima)
• iscrpljenost te iznenadna slabost
• krhke ili lako lomljive kosti
• bolovi u kostima i zglobovima
• depresija ili kronično loše raspoloženje.

Vitamin D je stoga vrlo važan vitamin, a ne može ga se dovoljno osigurati dovoljno iz hrane. Neophodno je izlaganje sunčevim (UV) zrakama jer zračenje djeluje kao katalizator sinteze prekursora vitamina D.

Sunčanje lica i ruku 5 – 15 minuta dnevno je dovoljno da se osiguraju potrebne dnevne doze vitamina D.

Malu djecu je potrebno izlagati sunčevim zrakama dva sata tjedno, a dojenčad 30 minuta tjedno.

Nedostatak vitamina D kod beba može dovesti do rahitisa, poremećaja mineralizacije kostiju i usporenog rasta. Zato se dojenčadi često preventivno preporučuje suplementacija vitamina D prema uputama pedijatra.

Kada je u pitanju nedostatak vitamina D kod djece, potrebna dnevna doza unosa vitamina D za djecu i odrasle je 15 μg (mikrograma), a za starije osobe 20 μg. Sunčanje cijelog tijela 15 minuta dnevno osigurava 250 – 500 μg vitamina D.

Stoga je izlaganje lica i ruku do 10 minuta tjedno sasvim dovoljno za osiguravanje vitamina D potrebnog u tijelu.

Nažalost, kod ozbiljnog nedostatka ovog vitamina, potrebna je ujedinjena snaga dodataka prehrani, boravak na suncu te hrana kao izvor vitamina D kako bi se u potpunosti nadomjestio nedostatak.

Važno je spomenuti da se pri učestalom i opasnom izlaganju sunčevim zrakama kada je razina UV zračenja vrlo visoka, obavezno trebate zaštititi sredstvima za zaštitu od sunca ili odjećom.

Takva sredstva sprječavaju apsorpciju UV zraka i sintezu vitamina D, ali u tom slučaju povećajte unos hranom i/ili suplementima.

Hrana bogata vitaminom D uključuje riblje ulje, jaja, mlijeko i mliječne proizvode, plavu ribu i meso (jetrica).

Osobe koje su dio rizičnih skupina za razvoj raka kože se ne bi nikako smjele izlagati sunčevim zrakama bez zaštite. To su:

• osobe svjetlije i pjegave kože
• osobe s više od 20 nepravilnih i većih madeža
• starije osobe sa znacima senilne keratoze (promjena na koži)
• profesionalci koji se svakodnevno izlažu karbonilnim smolama, mineralnim uljima, arsenskim spojevima i ionizirajućim zračenjima
• osobe koje se učestalo izlažu UV zračenju (pretjerano sunčanje ili odlaženje u solarij).

Nedostatak vitamina D – posljedice

Posljedice nedostatka ovog vitamina su:

• osteoporoza
• prijelomi
• oslabljen imunitet
• depresija
• povećan rizik kroničnih bolesti.

Vitamin D – suplementacija

Doze vitamina do 25 μg na dan, uzete iz hrane i suplemenata, su općenito sigurne za upotrebu kod opće populacije. Suplementacija nije preporučljiva zdravim osobama koje nisu u riziku od nedostatka.

Za ljude koji su u riziku od nedostatka vitamina D su preporučene preventivne doze 1.500 – 2.000 IU (1 IU = 0,025 μg). Gornja granica koja je dopuštena je 4.000 IU.

Ako je nedostatak već dokazan, počinje se s dozom od 6.000 IU dnevno u periodu od osam tjedana te se nastavlja s preventivnim dozama 1.500 – 2.000 IU.

Suplementacija se preporučuje kod stanja i bolesti poput:

• autoimunih bolesti
• dijabetesa
• starosti
• multiple skleroze
• hipertenzije
• upalnih bolesti crijeva
• akutnih i kroničnih bolesti jetre i bubrega
• psihijatrijskih bolesti.

Ženama koje su u postmenopauzi i pate od osteoporoze se preporučuje 800 – 2.000 IU vitamina D i 1.000 – 1.200 μg kalcija dnevno, kroz hranu i suplemente.

Starijim osobama se preporučuje suplementacija vitamina D zbog prevencije prijeloma kostiju i razvoja osteoporoze.

Osteoporoza je rizični faktor za prijelom kostiju, a najčešće lokalizacije prijeloma su kralješci, gornji dio bedrene i nadlaktične kosti te donji dio podlaktice.

U suplementima se koriste dva oblika vitamina D, vitamin D3 i vitamin D2. D3 je dobiven iz životinjskih izvora, a D2 iz biljnih izvora.

Kod teških insuficijencija se vitamin D može primati i intravenski, a primjenjuju se i analozi vitamina D poput alfakalcidola. Teški nedostatak vitamina D dijagnosticira se kod izrazito niskih vrijednosti i zahtijeva agresivniji terapijski pristup uz nadzor liječnika.

Nuspojave i interakcije

Vitamin D može utjecati na razinu glukoze u krvi i krvni tlak. Stoga se preporučuje oprez kad se vitamin D uzima s lijekovima koji utječu na te vrijednosti.

Djelovanje lijekova poput blokatora kalcijevih kanala (antikoagulansi i antiaritmici) može biti smanjeno ako se istovremeno primjenjuje vitamin D.

Neki antacidi (lijekovi koji smanjuju izlučivanje želučane kiseline) mogu sadržavati aluminij i magnezij. Ako se primjenjuju kad i vitamin D, on može utjecati na nakupljanje tih minerala u tijelu i dovesti do toksičnosti.

Neki pripravci na bazi mineralnih ulja i antikonvulzivi mogu dovesti do snižavanja koncentracije vitamina D u krvi.

Povećano uzimanje vitamina D se ne preporučuje kod stanja poput:

• ateroskleroze
• bolesti jetre i bubrega
• tuberkuloze
• hiperparatireoidizma
• histoplazmoze.

Prekomjerno unošenje vitamina D – hipervitaminoza

Vitamin D nije topljiv u vodenim otapalima, poput npr. vitamina C, već se topi u masnom tkivu. Zbog toga se ne može izlučiti putem mokraće, nego se topi i nakuplja u masnom tkivu.

Izlaganje sunčevim zrakama neće dovesti do hipervitaminoze, ali se ona može pojaviti zbog prekomjernog unosa putem hrane ili suplemenata.

Do hipervitaminoze vitamina D može doći nakon pretjeranog unosa 50.000 – 100.000 IU na dan (1 IU = 0,025 μg) u periodu od mjesec dana. Hipervitaminoza se očituje prekomjernim izlučivanjem kalcija putem mokraće te povišene razine ioniziranog kalcija u serumu.

Trenutačna intoksikacija vitamina D se primjećuje putem ovih simptoma:

• hiperkalcemija
• jaka i neutaživa žeđ
• mučnina i povraćanje
• mišićna slabost.

Kronična intoksikacija se očituje kao:

• nakupljanje kalcija u bubrezima ili nefrokalcinoza
• demineralizacija kostiju.

Ako sumnjate na nedostatak ili hipervitaminozu vitamina D, obavezno se obratite liječniku.

Nedostatak vitamina D – iskustva

Iskustva osoba s nedostatkom vitamina D najčešće uključuju dugotrajan umor, česte infekcije, bolove u kostima i promjene raspoloženja. Nakon pravilne suplementacije i redovitog boravka na suncu, mnogi navode poboljšanje energije i općeg stanja organizma.

Pročitajte i ove članke:

• Kada se pije vitamin D za maksimalnu učinkovitost?
• Iznenađujuća greška koju radite pri odabiru dodatka vitamina D
• I to je moguće: Što se dogodi u tijelu ako pretjerate s uzimanjem vitamina D?

• nedostatak vitamina d
• nedostatak vitamina D - posljedice
• Nedostatak vitamina D – iskustva
• Nedostatak vitamina D – nuspojave
• Nedostatak vitamina D kod beba
• Nedostatak vitamina D kod djece
• Nedostatak vitamina D kod odraslih
• Nedostatak vitamina D kod žena
• Nedostatak vitamina D u organizmu
• teški nedostatak vitamina D

Učitaj više izvora