Bolovi u donjem dijelu leđa (križobolja/lumbago) česti su poremećaji mišića i kostiju leđa. Jedan je od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice pa se procjenjuje da 80 % populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove u križima ili slabinskom (donjem) dijelu kralježnice.

Križobolja je akutna ako traje manje od 6 tjedana, a kronična ako traje više od 12 tjedana.

Rizičnu skupinu za razvoj boli u donjem dijelu leđa čine sve osobe koje rade teške fizičke poslove ili suprotno, osobe koje rade u višesatnom nefiziološkom položaju (dugotrajno sjedenje), osobe s osteoporozom ili nekom drugom anomalijom kralježnice, osobe koje su imale ozljedu ili operaciju kralježnice te osobe starije životne dobi kod kojih je došlo do degeneracijskih procesa.

Bol u leđima jedan je od najčešćih razloga odlaska k liječniku. Također, veliki je javnozdravstveni problem jer je najčešći uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja.

Radiološki su pregledi, a osobito suvremena radiološka dijagnostika (CT, MR, DSA te ultrazvuk s doplerom), zbog mogućih štetnih učinaka kao što je primjerice zračenje, u pravilu usmjereni na dokazivanje sumnje na bolest.

Upravo zbog toga se osobe s križoboljom, osim kada je to doista neophodno, izbjegava izlagati dijagnostici putem slikovnih pretraga (RTG).

Od posebnog je značaja da se kod sve većeg broja ljudi razvijaju kronični oblici onesposobljenja. Prema istraživanju Eurobarometra iz 2007. godine “Zdravlje u Europskoj uniji” gotovo jedna trećina ispitanika osjetila je mišićno-koštanu bol koja je narušila kvalitetu svakodnevnog života.

Bolovi u donjem dijelu leđa – uzroci

Kralježnica je komplicirani anatomski sklop kralježaka (7 vratnih (cervikalnih), 12 prsnih (torakalnih) i 5 slabinskih koji su pokretni i 5 križnih koji su srasli u križnu kost), hrskavičnih međukralješničkih diskova (omogućuju pokretanje kralježaka), a povezana je s brojnim mišićima, živcima, krvnim žilama i ligamentima, tvoreći glavni nosivi sklop tijela.

Zbog svoje mnogostruke funkcije kralježnica je izložena stalnom mehaničkom djelovanju ili opterećenju (tlaku, vlaku, smicanju, savijanju, uvijanju, torziji) pa može doći do prenaprezanja i istrošenosti.

Navodi se više od stotinu različitih uzroka križobolje. Većina bolova u leđima nema jasan uzrok, no pretpostavlja se da je riječ o manje značajnim ozljedama mišića ili kostiju, istegnućima ligamenata ili mišića te uganućima zglobova.

Najčešći uzrok je pretjerano nepravilno i prekomjerno tjelesno naprezanje koje premašuje snagu leđnih mišića, sveza i međukralježničnih diskova – težak fizički rad, višesatni nepravilan tjelesni položaj (npr. dugo sjedenje u automobilu), a tegobe redovito uzrokuju opušteni ili prenapregnuti mišići.

Tkiva koja su pretjerano napeta mogu se grčiti i pretvoriti u izrazito tvrdu i bolnu regiju uz iznenadnu žestoku i jaku bol.

Križobolja može nastati i postepeno, uz osjećaj nelagode koji postepeno jača (sve jača bolnost).

Određeni faktori mogu doprinijeti boli u donjem dijelu leđa, kao što su pretilost, pušenje, stres, nepravilno držanje tijela te loš položaj pri spavanju.

Uzroci također mogu biti:

• osteoartritis,
• reumatoidni artritis,
• osteoporoza,
• degeneracija diska,
• prirođena iskrivljenja kralježnice (kifoza, skolioza),
• prirođeni razvojni poremećaji kralježaka,
• hernija diska,
• fraktura kralježaka,
• spuštena stopala,
• infekcije (tuberkuloza, infektivni spondilitis) ili
• tumor kralježnice.

U starijih ljudi križobolja je često izazvana degeneracijskim promjenama kralježaka i međukralježničnih diskova (spondiloza, spondilartroza). Spondiloza je kronična upalna reumatska bolest koja čini kralježnicu manje fleksibilnom i rezultira pogrbljenim držanjem. Spondilartroza je nastanak degenerativnih promjena na međukralježničnim zglobovima.

Žene mogu trpjeti bolove u donjem dijelu leđa zbog endometrioze, ciste, tumora na jajnicima ili fibroma maternice. Zbog promjena u držanju tijela i centra gravitacije, svaka druga trudnica osjeća bolove u donjem dijelu leđa.

Bolovi u donjem dijelu leđa – simptomi

Glavni simptom je bol u donjem dijelu leđa. Može nastati naglo ili postepeno, biti lokalizirana u donjem dijelu kralježnice ili se širiti u jednu ili obje noge, te pojasastog tipa, prema naprijed.

Bolovi u donjem dijelu leđa najčešće nastaju nakon određenog pokreta, prilikom saginjanja, savijanja ili podizanja. Bol može uslijediti odmah nakon pokreta ili idućeg jutra.

U određenim položajima može se znatno povećati pa i širiti uz nogu (išijas).

Važno je saznanje o postojanju sličnih tegoba ranije i drugim zdravstvenim poremećajima kralježnice, općem zdravstvenom stanju te značajkama boli (lokalizacija boli, uzročna veza s opterećenjem i rasterećenjem, širenje boli u noge i zahvaćenost, bol pri napinjanju – kašljanje, kihanje, smijeh, stolica, promjene osjetljivosti kože, razdoblja boli i smanjenja bolova).

Prvi bolovi u donjem dijelu leđa obično se pojavljuju već između 20. i 40. godine života, a nerijetko se bol nastavlja pojavljivati kroz čitav život, pri čemu su ponavljajuće epizode sve bolnije.

Bol u leđima vrlo često utječe na kvalitetu sna, ali i svakodnevnog funkcioniranja.

Bitno je napomenuti da je učestalost boli u leđima u djece i adolescenata također u porastu te postaje jedan od čestih razloga odlaska liječniku. Većinu križobolja se može opisati kao ”nespecifične” i povezati s promjenom načina života, smanjenim kretanjem i dužim sjedenjem te ”preopterećenjem” kralježnice i muskulature trupa, ističu autori studije iz 2013. koja se bavi novim spoznajama kada je riječ o bolovima u križima i leđima djece i adolescenata.

Liječenje bolova u donjem dijelu leđa

Ako povijest bolesti i fizikalni pregled ne upućuju na specifičnu ozljedu ili bolest kralježnice, često se pristupa metodama slikovne dijagnostike, kao što su rendgen, CT ili MRI.

Za postavljanje točne dijagnoze radi se rendgenska snimka kralježnice (standardna u smjeru naprijed-nazad i postranično) te funkcionalne snimke u maksimalnom pretklonu naprijed i natrag. Također, potreban je temeljit klinički, odnosno fizikalni pregled liječnika specijalista.

Istraživači su zaključili da masaža može imati pozitivan učinak u liječenju osoba s kroničnom boli u donjem dijelu leđa te da terapija masažom ima slične rezultate kao i terapija nesteroidnim protuupalnim lijekovima.

Svrha liječenja je otkloniti uzrok bolesti – okolne štetne podražaje, suzbiti bol i spriječiti ponavljanje boli.

Konzervativne metode liječenja boli u leđima su:

• mirovanje – tijekom prvih 7 dana dok se bol ne smiri preporučuje se mirovanje u udobnom položaju i oprezno kretanje. Ne preporučuje se dugotrajno ležanje, čak i kod jače boli. Potrebno je oprezno kretanje, odnosno lagana šetnja u sigurnom okružju. Nakon smirenja boli, potrebno je ipak razraditi plan vježbanja kako bi se spriječila ponovna epizoda križobolje.
• fizička aktivnost – lagana šetnja, istezanje, pilates, joga, plivanje i gimnastika u vodi pokazali su se kao učinkovit način prevencije boli donjeg dijela leđa. Za osobe s kroničnom boli razvijene su posebne vježbe koje smanjuju razinu i učestalost pojave boli na duža razdoblja, međutim kako bi vježbe bile efikasne, potrebno ih je redovito prakticirati uz savjete fizioterapeuta. Jačanje mišića leđa i trbušnih mišića učvrstit će trup i smanjiti pritisak na kralježnicu što će posljedično dovesti do ublažavanja bolova.
• lijekovi – obično se prvo prepisuje paracetamol za ublažavanje boli, a u slučaju jače akutne boli mogu se prepisati i nesteroidni protuupalni lijekovi. Ipak, oni nose veći rizik od nuspojava s obzirom na to da mogu imati štetno djelovanje za bubrege, želudac i srce. Ako se ove dvije vrste lijekova ne pokažu učinkovitima, mogu se upotrijebiti i opioidi (kao što je morfin), ali samo kratkoročno i kod izrazitih bolova ili popratnih komplikacija jer nose rizik od izazivanja ovisnosti te mogu imati negativne interakcije s drugim lijekovima. Davanje injekcija u međukralježničke zglobove može biti djelotvorno kod osoba koje boluju od išijasa.
• kirurško liječenje – operacija može biti korisna kod osoba s težim mehaničkim oštećenjima, kao što je hernija diska, pri čemu se bol širi u nogu te izaziva slabost u nogama, probleme s mjehurom ili gubitak kontrole nad crijevima.
• steznici i ortopedska pomagala – iako pojedine osobe osjećaju poboljšanje tijekom korištenja steznika i/ili ortoza, dugoročno se ne preporučuje njihova upotreba jer slabe mišiće leđa i trbušne mišiće, što opet dovodi do preopterećenja kralježnice i bolova. Treba ih koristiti i nositi maksimalno 4 sata dnevno, samo tijekom aktivnosti, nikako ne u mirovanju.
• alternativna medicina – znanost još uvijek ide u smjeru dokazivanja učinkovitosti specifičnih vrsta terapija u otklanjanju bolova u leđima. Neke osobe svjedoče da je u njihovom slučaju došlo do smanjenja boli nakon prakticiranja masaže, akupunkture i kiropraktike. Akupunktura se u nekim slučajevima pokazala jednako učinkovitom kao i terapija analgeticima. Masaže u kombinaciji s fizičkom aktivnošću mogu dati izvrsne rezultate, kao i kiropraktika ako tretman terapiju provodi stručna osoba.

Bolovi u donjem dijelu leđa – znakovi za uzbunu

Ako uz pojavu bolova u donjem dijelu leđa osjetite i neki od sljedećih simptoma, potrebno je odmah zatražiti liječničku pomoć jer može biti riječ o ozbiljnom medicinskom stanju:

• neobjašnjivi gubitak tjelesne mase,
• gubitak kontrole nad mjehurom ili crijevima,
• znatna slabost donjih leđnih i/ili trbušnih mišića,
• smanjenje osjeta u nogama, leđima ili stražnjici,
• jaka bol nakon operacije,
• povišena tjelesna temperatura,
• infekcija mokraćnog sustava.

• bolovi u leđima
• križobolja
• lumbago

Učitaj više izvora