U današnjem modernom, ubrzanom i stresnom načinu života pretpostavka je da su sve bolesti na neki način pod utjecajem psihe, odnosno psihosomatske bolesti. Stres djeluje na cjelokupno funkcioniranje organizma i narušava njegove obrambene snage, a razvoj psihoneuroimunologije dodatno objašnjava kako psihološki činitelji djeluju na tjelesne promjene i zdravlje pojedinca.

Kod svakog od nas se, uslijed stresnih životnih događaja, javljaju određeni psihosomatski simptomi, ali pitanje je hoćemo li naučiti kvalitetnije obrasce suočavanja sa stresom ili dopustiti psihi da potpuno iscrpi organizam i razvije ozbiljnija patološka stanja.

Psihosomatske bolesti – kako nastaju?

Pojam psihosomatske medicine uveli su psihoanalitičari sredinom 20. stoljeća kako bi istaknuli važnost djelovanja psihičkih stanja (posebno neurotskih smetnji) na nastanak tjelesnih tegoba. U to vrijeme, najčešćim psihosomatskim bolestima su se smatrale astma, reumatoidni artritis, hipertenzija i želučane tegobe, a danas se u ovu skupinu ubrajaju i šećerna bolest, psorijaza, upalne bolesti crijeva, kardiovaskularne bolesti, bolesti štitnjače, ginekološke tegobe, glavobolje i migrene te alergijske reakcije.

Činjenica je da stres ima značajnu ulogu kod nastanka ovih bolesti, čime se potvrđuje povezanost bioloških, psiholoških i socijalnih čimbenika kod nastanka i razvoja bolesti. Kod nekih drugih bolesti stres može biti otežavajuć u manjoj mjeri (npr. u pogoršanju simptoma), a ne toliko u samom razvoju bolesti.

Psihosomatska bolest nastaje kada postoje tjelesna predodređenost i negativna emocionalna pozadina povezana sa strukturom ličnosti (npr. potisnuta stanja agresije, stresni životni događaji i rane traume, izraženi obrambeni mehanizmi potiskivanja emocija i sl.).

U stilovima suočavanja ljudi oboljelih od brojnih bolesti opetovano se ponavljaju ove osobine – potiskivanje ljutnje, poricanje ranjivosti, “kompenzacijska hiperneovisnost”. Nitko te osobine ne bira namjerno niti ih svjesno razvija. (Gabor Maté, mađarsko-kanadski liječnik i pisac)

Psihosomatske bolesti i stres

Stres ima učinak na imunološki sustav preko simpatičkog živčanog sustava koji je povezan s radom nadbubrežne žlijezde, prvom linijom obrane kod stresnih situacija. Stresne situacije aktiviraju tzv. negativni afekt koji rezultira tjeskobom, uznemirenosti i negativnim emocijama, a istovremeno dolazi do promjena imunoloških funkcija te neuroendokrinih promjena koje narušavaju zdravlje.

Hormon stresa, poznatiji kao kortizol, inhibira imunološki sustav, a samim time se mijenja način lučenja mnogih hormona – kortikosteroida, hormona rasta, prolaktina i katekolamina – što doprinosi promjeni i tijeku već postojećih bolesti u organizmu.

Kada su u pitanju psihosomatske bolesti, simptomi se krenu javljati dosta rano i nije ih teško uočiti, ali ih većina ljudi ignorira i pripisuje prolaznim stresnim situacijama, samouvjereno smatrajući da neće doći do ozbiljnijih posljedica.

To može biti slučaj ako su takve situacije rijetke, ali ako se prije svakog ispitnog roka mučite s teškim glavoboljama, probavnim smetnjama ili drugim vrstama tegoba, moguće je da ste jedan od onih tipova ličnosti koji su skloniji osjećati stres na svojoj koži i u svojem tijelu.

Iako smatramo da će se to najčešće događati u odrasloj dobi, psihosomatske bolesti kod djece nisu neuobičajena pojava, posebno u zadnjih nekoliko godina.

Kako liječiti psihosomatske bolesti?

Neće svaki stres rezultirati komplikacijama u tjelesnom zdravlju i neće svatko razviti psihosomatske bolesti uslijed stresnih događaja. Pitanje je kakav način suočavanja sa stresom osoba ima te koliko je izraženo potiskivanje emocija, posebno ljutnje. Osobna sklonost stresu, nepovoljni stilovi suočavanja i negativni emocionalni odgovori narušavaju kvalitetu života, a tako utječu i na tjelesno zdravlje osobe.

Posebno je važno istaknuti one koji imaju pretjeranu potrebu za kontrolom, strah od gubitka iste, manjak socijalne podrške i pretjerano izraženu neovisnost, odnosno strah od traženja pomoći u situacijama kada okolnosti prelaze psihičke kapacitete.

Na neke stvari u životu čovjek, nažalost, ne može utjecati (kao npr. na to je li doživio zanemarivanje ili zlostavljanje u djetinjstvu). Međutim, može utjecati na usvajanje zdravog stila života te učenje i izražavanje adekvatnijih emocionalnih odgovora na stres. Liječenje psihosomatskih bolesti prvenstveno se usmjerava na tretiranje fizičkih simptoma i reguliranje psihičkih čimbenika koji ih pogoršavaju.

Istraživačka literatura utvrdila je tri čimbenika koji bez iznimke dovode do stresa – nesigurnost, manjak informacija i gubitak kontrole. Sva tri prisutna su u životima pojedinaca s kroničnim bolestima. Mnogi možda žive u zabludi da drže stvari u svojim rukama, a poslije shvate da su njima nepoznate sile godinama određivale njihove odluke i ponašanje. I sam sam to spoznao. Kod nekih ljudi, bolest je ta koja na kraju razmrska iluziju kontrole. (Gabor Maté, mađarsko-kanadski liječnik i pisac)

Epidemija psihosomatskih bolesti u današnjem svijetu

Psihosomatske bolesti postoje, sve su učestalije i ne rješavaju se magičnom društvenom zabludom – “sve je u glavi”. Riječ je o stvarnim simptomima koji zahtijevaju liječenje, kao i svaka druga bolest, a rješavanje problema “u glavi” može pomoći u nošenju sa simptomima bolesti i povoljnijoj prognozi, ali ne i zamijeniti ostale tretmane liječenja.

Opće je poznato da se stres nastanjuje u organizmu (posebno u predjelu ramena, vrata i kralježnice). Međutim, bolesti povezane sa stresom najvjerojatnije će se razviti tamo gdje je tijelo već oslabljeno, a netko tko silno želi zadržati emocionalnu kontrolu i tko ne zna kako redovito otpuštati emocije i oslobađati se negativnog efekta, vjerojatno će u jednom trenutku doći do emocionalne točke pucanja, što može rezultirati fizičkim simptomima, odnosno autoimunim, kroničnim, progresivnim ili nekim drugim bolestima.

U obiteljskoj medicini sve je više stručnjaka koji prepoznaju važnost edukacije pacijenata o psihosomatskim bolestima. Ako je nemoguće pronaći fizički uzrok bolesti, postavlja se pitanje koliko je uzrok povezan sa psihološkim čimbenicima.

Fizički simptomi su stvarni i često bolni, a potrebno ih je tretirati odgovarajućom terapijom uz paralelni psihoterapijski tretman nošenja sa stresom. Također, usvajanje kvalitetnijih obrambenih mehanizama može prevenirati nastajanje novih bolesti, ali i poboljšati kvalitetu života općenito.

Evo još nekoliko praktičnih smjernica za adekvatnije suočavanje sa svakodnevicom:

• ne zanemarujte psihosomatske simptome i odlazite na redovite sistematske preglede
• otpustite ono što vam stvara teret, narušava mir ili vas sprječava u rastu i napredovanju
• oslobodite se vlastitih i tuđih nerealnih očekivanja te brojnih “trebalo bi” uputa za život
• naučite se nositi s krivnjom, koja je stvarna emocija, ali je često sami nerealno potenciramo
• shvatite da je sigurnost iluzija, da je nekad potrebno riskirati te da nije moguće imati kontrolu baš nad svime
• koliko god bili perfekcionisti i težili savršenstvu, redovito se podsjećajte da nitko nije savršen i da su pogreške sastavni dio života
• u redu je ako neke ciljeve ne uspijevate ostvariti odmah iako se trudite – za neke stvari je potrebno strpljenje i mirno prihvaćanje procesa
• ako ne možete sami, potražite pomoć od drugih – ne morate sve sami!
• pazite na odnose koje sami birate, imajući na umu one iscrpljujuće koje možda niste mogli birati
• ako prolazite kroz stresno razdoblje, potražite podršku prijatelja i/ili stručnjaka
• naučite izražavati svoje emocije i dopustite im da budu dio vas, kao što to i jesu
• mijenjajte ono što možete mijenjati, a ono što ne možete, pokušajte prihvatiti.

Moderni način život postaje sve zahtjevniji. Život u velikim gradovima, privlačan većini (mladih) ljudi, umjetno je kreiran prostor u kojem organizam s vremenom počinje osjećati različite posljedice (poremećeni obrasci spavanja, nekvalitetna i brza hrana, sjedilački način života, poslovni tempo u kojem privatni život često pati, odvojenost od obitelji i prijatelja i sl.).

Pravi suživot s prirodom većini ljudi je luksuz, iako ga neki paradoksalno pokušavaju proizvesti u kombinaciji s brojnim pomoćnim digitalnim alatima. Sve je manje onih koji uspijevaju očuvati zdravlje, a sve više mladih koji obolijevaju od kroničnih i teških bolesti. Ponekad je pravi uzrok stresa daleko veći, obuhvatniji i dublji od brzog gašenja sitnih požara.

Pročitajte i ove članke:

• Posljedice stresa na organizam: Psihologinja otkriva kako nas stres ubija i kako se trgnuti prije nego bude prekasno
• Fizički simptomi stresa: Obratite pozornost! Ovo su upozoravajući znakovi koje vam tijelo šalje
• Bolesti od stresa: Stalno smo u stanju pripravnosti, a to je opasno! Imamo popis bolesti koje se dobivaju od stresa.

Tekst Dana

Za vas izdvajamo

Veza možda neće biti odmah vidljiva

Ovi zdravstveni problemi povezani su sa znatno većim rizikom od samoubojstva

• Tomislav Stanić
• 1 min čitanja

• kako liječiti psihosomatske bolesti
• liječenje psihosomatskih bolesti
• psihosomatska bolest
• psihosomatske bolesti
• psihosomatske bolesti - kako nastaju
• psihosomatske bolesti - simptomi
• psihosomatske bolesti i stres
• psihosomatske bolesti kod djece
• psihosomatski simptomi