Koliko god se trudili donositi najbolje moguće odluke za svoj život, ljudska racionalnost je ipak ograničena i pogreške se često događaju. Međutim, postoje oni koji smatraju da moraju imati potpunu kontrolu nad svojim životima, kojima je strah od neuspjeha svakodnevna borba i koji doživljavaju katastrofe svaki put kada se stvari krenu odvijati izvan njihovih planova i očekivanja. Da bi to spriječili i pronašli najbolje moguće rješenje za svaki problem, često upadaju u overthinking.

Overthinking – značenje

Posljednjih nekoliko godina mlađa odrasla populacija često naglašava problem s overthinkanjem, odnosno pretjeranim razmišljanjem koje se svodi na proces ponavljajućeg, neproduktivnog razmišljanja o različitim stvarima. Misli često skaču s jednog problema na drugi, a to im ometa koncentraciju, pažnju i usnivanje. Riječ je o automatskim negativnim mislima koje su izvan naše kontrole, a opet dovoljno blizu naše svijesti da uspijevaju iz nje iščupati sve probleme u posljednjih nekoliko tjedana, pa i dalje.

Problem automatskih negativnih misli je u tome što dolaze nenajavljeno, što su brojne, kratke i brze, a prihvaćamo ih kao točne jer nam ne ostavljaju dovoljno vremena za traženje dokaza kojima bismo ih provjerili. Overthinkeri često naglašavaju da im pretjerano razmišljanje ometa svakodnevno funkcioniranje, smanjuje samopouzdanje i radnu učinkovitost.

Istraživanjem ljudske racionalnosti i shvaćanjem njezine nesavršenosti stručnjaci su uočili da ljudi svakodnevno čine različite pogreške u razmišljanju, koje psiholozi nazivaju kognitivnim distorzijama ili iskrivljenim razmišljanjem. Vrsta takvog razmišljanja je pretjerivanje, odnosno pogreška koju činimo kada previše naglašavamo probleme i nedostatke, a smanjujemo važnost pozitivnih osobina. Skloni smo precjenjivanju točnosti svojih prosudbi, a ne shvaćamo koliko malo znamo i koliko se često pozivamo na nepouzdane izvore.

Ljudska kognicija – ruminacija

Ljudi su misaona bića, primaju mnogo informacija iz okoline te na temelju toga formiraju svoj kognitivni stil na temelju kojeg pak donose prosudbe i odluke. Cilj ljudske aktivnosti je traženje ugode i izbjegavanje boli, a kada je riječ o razmišljanju i donošenju odluka, ljudi će nastojati maksimizirati pozitivnu vrijednost (ugodu) neke odluke te minimalizirati njezinu negativnu vrijednost (neugodu, bol).

Ljudi su često pristrani kada donose zaključke o događajima koji su se zbili u prošlosti, a retrospektivni uvid u situaciju znači uočavanje znakova i događaja koji su doveli do određenog ishoda. Pritom se mnoge stvari zaboravljaju zbog protoka vremena, a osoba se većinu svojeg vremena misaono vraća na negativna iskustva u svojem životu. Nažalost, overthinkanje gotovo uvijek odlazi u ruminaciju – ponavljajuće i neproduktivno razmišljanje o prošlosti.

Američki psiholog dr. Guy Winch u svojoj knjizi Prva pomoć za emocije ruminaciju opisuje kao psihološku povredu, odnosno stalno proživljavanje negativnih misli i emocija koje su se dogodile u prošlosti i koje ne daju novi pogled na prošlu situaciju, nego samo dodatno razdiru emocionalne rane. Ruminacija troši mnogo mentalne energije, ometa fokus i motivaciju, pojačava negativne emocije te povećava vjerojatnost za razvoj depresivnog raspoloženja. Kada traje predugo, ruminacija može dovesti do pribjegavanja rizičnim aktivnostima, upuštanja u ovisnosti i zlouporabu psihoaktivnih supstanci te razvoja psihičkih poremećaja.

Muči li nas više prošlost ili budućnost?

Pretjerano razmišljanje može odvesti u ekstremna promišljanja i o prošlosti i o budućnosti. Razmišljanje o prošlosti pojačava negativne emocije jer automatske misli iz pamćenja izvlače negativno nabijena emocionalna iskustva u kojima bismo rado postupili pametnije kada bismo imali novu priliku. No, s obzirom na to da je nemamo, razmišljanje odlazi u beskrajna “što bi bilo kad bi bilo” promišljanja koja su, dugoročno gledano, gotovo siguran recept za razvoj bespomoćnosti i depresije.

No, razmišljanje o budućnosti je također opasno jer pojačava brigu i tjeskobu oko situacija za koje ne znamo kako će se razvijati i hoće li se dogoditi onako kako smo pretpostavili. Nastojimo stvoriti beskrajne misaone petlje kojima ćemo prevenirati bilo kakvo negativno iznenađenje od budućih događaja, pa pokušavamo predvidjeti ishode i rješenja problema koji se još nisu niti dogodili. Overthinking o budućnosti dugoročno može dovesti do razvoja anksioznih poremećaja, a ako se ne zaustavi i preusmjeri, može značajno otežati svakodnevicu pojedinca.

Opterećenost oko prošlosti i zabrinutost zbog budućnosti dovodi do toga da gubimo kontakt s onim što je ovdje i sada. Teško je biti fokusiran na sadašnjost i prilike koje život nudi, a svijest o tome je sužena i ograničena kada overthinking aktivira misli.

Je li overthinking toliko problematičan?

Važno je znati da pretjerano razmišljanje nije uvijek negativno. Riječ je o vrsti samoanalize koja može dovesti do inteligentnih zaključaka i konstruktivnih odluka što je svakako pametnije od brzih, ishitrenih i impulzivnih odluka. Međutim, može postati disfunkcionalno kada se pretvori u fiksaciju zbog koje zanemarujemo odgovornosti, odbijamo donijeti odluku i odugovlačimo s djelovanjem. S vremenom to može dovesti do ozbiljnih problema s prokrastinacijom, neodlučnosti i izbjegavanjem bilo kakve vrste odgovornosti.

Overthinking nije poremećaj, ali može biti simptom određenih stanja i otežavati ljudsku svakodnevicu. Ovisno o trajanju i učestalosti, overthinking može ukazivati na određenu vrstu anksioznog poremećaja ili depresije. Studije su pokazale da su overthinking i anksioznost usko povezani te da ruminacija može negativno utjecati na kognitivne procese donošenja odluka, pri čemu pojedinci teže donose odluke i više sumnjaju u njih.

Overthinking i popratni simptomi anksioznosti i depresije mogu negativno utjecati na san, što je izravno povezano s nepovoljnim zdravstvenim ishodima. Nažalost, unutarnji kritičar u nama se najčešće budi u kasnim noćnim satima, prilikom usnivanja ili tijekom noći. Automatske negativne misli su kod mnogih u tim trenucima najizraženije, što izaziva nesanicu i nemogućnost odmora.

Tko su overthinkeri?

Overthinkeri su osobe sa zavidnom razinom samorefleksije i introspekcije, ali ih duboko razmišljanje o problemima ponekad može blokirati u daljnjem djelovanju. Nastojeći uzeti u obzir vlastite i tuđe potrebe, overthinkeri pokušavaju pristupati drugima s empatijom, ali zbog pretjerane ruminacije često ostaju zatočeni u sukobu sa suprotstavljenim emocijama u samima sebi.

Iako su često visoko emocionalni inteligentni, povišena svijest o vlastitim postupcima i mogućim utjecajima na druge ponekad djeluje opterećujuće. Trude se razmišljati o problemu iz različitih perspektiva kako bi mogli shvatiti kako će određena odluka utjecati na druge, posebno najbliže ljude oko njih. Izbjegavajući sebičnost u donošenju odluke, emocionalno inteligentna osoba pokušava uravnotežiti vlastite potrebe s potrebama onih do kojih joj je stalo, a to je ponekad jako teško.

U toj silnoj želji postizanja harmonije s okolinom, overthinkeri padaju u panično razmišljanje o svakom mogućem detalju, što odlazi u beskrajno propitkivanje i strah od donošenja odluke. U zapletu misli, suprotstavljaju se različite emocije, a u tome je najveća pomoć dobar slušatelj koji je u stanju reflektirati i poštovati emocionalna stanja koja overthinker nastoji uskladiti.

Overthinkeri su često nesigurne osobe s manjkom samopoštovanja i samopouzdanja. Iako na prvi pogled mogu izgledati prilično samouvjereno, u sebi skrivaju različite strahove od iznenadnih situacija, promjena planova, neuspjeha i pogrešaka. Boje se improvizacije i nastoje osigurati okolinu u kojoj borave kako bi nad njom imali potpunu kontrolu, a istovremeno ograničavaju vlastite potencijale i sposobnosti zbog pretjeranog promišljanja nad svakim postupkom.

Pročitajte članak “Samopoštovanje: Psihologinja otkriva zašto nam toliko nedostaje i kako povećati samopoštovanje“.

Kako prestati biti overthinker?

Općenito, čini se da je overthinking neka vrsta obrambenog mehanizma, odnosno samozaštite u onim situacijama u kojima nemamo dovoljno informacija ili iskustva koje bi nam podiglo samopouzdanje. Činjenica je da ljudi često overthinkaju o realnim problemima kao što su zdravlje, posao, financije, odnosi i sl. Želeći izabrati najbolje moguće rješenje, provodimo sate i dane u preispitivanju svih mogućih opcija. Međutim, ključna je činjenica da je takvo razmišljanje beskrajno i samim time neproduktivno, što opterećuje psihološke kapacitete pojedinca i povećava strahove.

U nastavku donosimo nekoliko jednostavnih savjeta koji mogu smanjiti overthinking prije nego stvari izmaknu kontroli.

1. Zapišite automatske negativne misli koje vam prolaze kroz glavu točno onako kako se javljaju. Probajte odgovoriti na njih ako su u obliku pitanja. Pronađite u okolini dokaze koji ih potvrđuju ili opovrgavaju. Probajte odgovoriti na svako “što ako”, koliko god je puta potrebno dok ne nestanu.
2. Preuzmite odgovornost za svoje misli, osjećaje i postupke. Odluke koje donosite neće uvijek biti ispravne i točne, ali pogreške su sastavni dio života i na njima čovjek također puno uči.
3. Verbalizirajte vlastite želje i potrebe te pronađite one s kojima možete otvoreno razgovarati o onome što vas muči. Izbjegavajte suzbijanje overthinkanja s nekim tko ima isti problem jer biste zajedno mogli produbiti postojeću problematiku.
4. Prepoznajte ruminaciju i potražite drugačije tehnike rješavanja problema i planiranja postupaka.
5. Ako ništa drugo ne pomaže u zaustavljanju misli i preusmjeravanju perspektive, potražite distrakciju u drugim aktivnostima – tjelovježbi, glazbi, čitanju, šetanju, kućanskim poslovima itd.
6. Provjerite svoja perfekcionistička uvjerenja i stavove te preispitajte održivost istih.
7. Pronađite provjerene psihološke metode koje pomažu u održavanju fokusa i podizanju svijesti o sadašnjem trenutku (npr. mindfulness).
8. Započnite s individualnom psihoterapijom kako biste se naučili nositi s vlastitim mislima, prihvaćati emocije i poduzimati akcije. Stručna osoba nam može značajno pomoći u konstruktivnom preusmjeravanju misli i kognitivnom restrukturiranju.
9. Naučite graditi pozitivne emocije, ali nemojte pretjerivati s “pozitivnim mišljenjem” koje će se pretvoriti u nerealno samouvjeravanje, jer se s time neće riješiti problem overthinkinga.
10. Budite strpljivi i nemojte očekivati brze promjene. Svaki rad na sebi je proces, a negativne misli će se s vremenom reducirati i oblikovati u konstruktivnija i racionalnija promišljanja.

Pročitajte i članke:

• Narušeno mentalno zdravlje: Psihologinja otkriva upozoravajuće simptome i kako sačuvati mentalno zdravlje
• Razbijamo “tabu” odlaska psihologu: Evo kakva su iskustva onih koji su se odlučili za psihoterapiju
• Walk’n’talk: Sve popularnija psihoterapijska metoda koja baca novo svjetlo na meditaciju
• Samosuosjećanje: Nova psihoterapijska tehnika koju su stručnjaci objeručke prihvatili.

• kako prestati biti overthinker
• overthinking
• overthinking i anksioznost
• overthinking o budućnosti
• overthinking o prošlosti
• pretjerano razmišljanje
• ruminacija
• savjeti

Učitaj više izvora