Lezije mozga su abnormalna područja tkiva u mozgu ili na mozgu. Najčešće za lezije saznajete slučajno nakon obavljene magnetske rezonance ili CT-a. Na magnetskoj rezonanci lezija se prikazuje kao tamna ili svijetla mrlja.

Ako vam je dijagnosticirana lezija na mozgu to zapravo znači da uzrok anomalije vidljive na snimci nije poznat i da su potrebne daljnje pretrage. Lezije na mozgu mogu biti malene ili mogu zauzimati veće površine mozga, uzroci mogu biti benigne prirode, a u pitanju mogu biti i po život opasna stanja.

Uzroci lezija na mozgu

Lezija na mozgu može biti trag koji je ostao od neke traume koja vam se dogodila u prošlosti. Mogu biti i rezultat nekog benignog (bezopasnog) stanja. Ponekad, čak i nakon detaljne analize, uzrok lezije ostaje nepoznanica.

Većina lezija na mozgu ima karakterističan izgled koji može pomoći liječniku u otkrivanju uzroka, a samim time i budućem tretmanu liječenja. Dodatni testovi su neophodni kada je u pitanju lezija kojoj liječnik prema snimci ne može odrediti uzrok.

Lezije mozga često su uzrokovane infekcijom, ozljedom, izloženosti određeni kemikalijama, ali i problemima s radom imunološkog sustava. Donosimo popis nekoliko uzročnika lezija na mozgu:

• moždani udar,
• multipla skleroza,
• potres mozga,
• tumor na mozgu,
• encefalitis,
• meningitis,
• Alzheimerova bolest,
• hidrocefalus,
• ozljeda mozga koja je ostavila trag.

Potres mozga najčešće ne izaziva nikakve promjene na CT-u ili MR-u, stoga nemojte miješati ova dva stanja jer potres mozga nije isto što i lezija na mozgu. Iz priloženog možete vidjeti kako lezije često nisu benigne prirode kako se to misli.

U svakom slučaju, čak i da se radi o benignom problemu koji se može riješiti odmah, liječnik će tražiti dodatne testove i konzultacije s ostalim specijalistima kako bi se otklonila sumnja na potencijalno opasan uzrok lezije na mozgu.

Ako se dijagnoza niti nakon dodatnih testiranja ne postavi, liječnik će savjetovati kontinuirano praćenje lezije na mozgu. Povijest bolesti i sve traume kojih se možete sjetiti svakako su dobrodošle u dijagnostičkom postupku.

Znanstvena studija objavljena 2017. godine u poznatom časopisu Alzheimer’s & Dementia donosi rezultate ispitivanja temeljnih patoloških mehanizama koji povezuju kardiovaskularne poteškoće s padom u kognitivnom funkcioniranju ljudi.

Nakon testiranja kardiovaskularnih rizika, struktura mozga te magnetske rezonancije uz mjerenje sive tvari, ventrikula i hipokampusa, pokazalo se da je utjecaj kardiovaskularnih rizičnih stanja  na opadanje kognitivnih funkcija uglavnom posredovan mješovitim lezijama mozga.

Simptomi lezije na mozgu

Simptomi lezije na mozgu mogu varirati ovisno o veličini, lokaciji i vrsti lezije. Većina simptoma koji se pojavljuju u pratnji s lezijom, a koji signaliziraju ozbiljnije stanje su:

• glavobolja,
• teškoće u kretanju,
• groznica,
• napadaji,
• mučnina i povraćanje,
• promjene u vidu,
• vrtoglavica,
• promjene u ponašanju,
• gubitak pamćenja i konfuzija.

Bilo koje od ovih stanja samo za sebe ne mora značiti prisutnost lezije na mozgu, ali uz prisutnost lezije na mozgu pomoću ovih simptoma može se postaviti dijagnoza. Donosimo prikaz simptoma s obzirom na razna stanja:

• Lezije mozga koje su nastale ozljedom: probadajuće ili pritisne rane na glavi, modrice na licu, hematomi.
• Lezije nastale kao posljedica infekcije: povišena tjelesna temperatura, ukočen vrat, glavobolja, zbunjenost, napadaji tipični za meningitis.
• Vaskularne lezije: iznenadne glavobolje koje tijekom dana pojačavaju intenzitet. Nepodnošljive glavobolje od kojih se pacijenti mogu onesvijestiti se dovode u vezu s aneurizmom koja je pukla.
• Zloćudne lezije: glavobolja koja se danima ili mjesecima pogoršava te koju prate slabost, promjene u ponašanju, napadaji kod pacijenata koji imaju povijest bolesti raka u nekom drugom dijelu tijela.

Ako se bilo koji od ovih simptoma javlja često, svakako biste trebali posjetiti liječnika kako bi se isključila mogućnost postojanja ozbiljnijeg uzroka.

Istraživanja u području lezija mozga su prilično diskutabilna posebno zato što je uzorak za ispitivanje jako teško odrediti na ljudskoj populaciji. Međutim, istraživanje iz 2018. godine objavljeno u znanstvenom časopisu Journal of Cerebral Blood Flow & Metabolism donosi rezultate ispitivanja mozga hipertenzivnih štakora.

Iako kronična arterijska hipertenzija predstavlja glavni komorbiditet moždanog udara, rijetko je takvo stanje integrirano u pretkliničke studije moždanog udara. Rezultati istraživanja su pokazali da su štakori s hipertenzijom nakon nekoliko tjedana pokazali spontane lezije mozga (krvarenja, duboke i kortikalne lezije, ventrikularnu dilataciju).

Također, nakon ishemije su se isto pojavile veće lezije mozga koje su bile povezane s kroničnom fazom hipertenzije. Ovaj model hipertenzije pokazuje mnoge karakteristike neuropatologije koje se mogu upotrijebiti i u studijama tretmana i prevencije moždanih udara kod ljudi.

Vrste lezija na mozgu

Ovisno o kojoj vrsti lezija govorimo, razlikuju se i simptomi. Donosimo vam nekoliko najčešćih vrsta lezija i njihove karakteristike.

• Apsces na mozgu – gnojna nakupina upaljenog tkiva na nekom području mozga. Premda apscesi na mozgu nisu česta pojava, predstavljaju po život opasno stanje. Apsces na mozgu se često javlja nakon određene infekcije i to najčešće u području blizu uha, sinusa ili kao posljedica stomatološke infekcije. Apsces na mozgu se može javiti i kao posljedica ozljede ili nakon operacije mozga.
• Vaskularne lezije – javljaju se tijekom ranog razvoja. Znanstvenici vjeruju kako se radi o greški tijekom razvoja fetusa. Vaskularne lezije mogu biti povezane s određenim genskim mutacijama. Poznato je da su vaskularne lezije nasljedne stoga se smatra da imaju genetsku osnovu.
• Cerebralni infarkt – javlja se kao posljedica moždanog udara, odnosno smanjenog protoka krvi u mozak što uzrokuje odumiranje stanica, odnosno tkiva u određenom dijelu mozga.

• Cerebralna paraliza – ovaj tip lezije se javlja dok je dijete još u majčinoj utrobi. Lezije ne napreduju s vremenom, međutim njihov utjecaj je vidljiv u dječjem kretanju i komunikaciji. Djeca s cerebralnom paralizom imaju izrazite poteškoće s načinom kretanja i komuniciranjem.
• Multipla skleroza – bolest napada i oštećuje živčane ovojnice u mozgu i leđnoj moždini. Ova vrsta oštećenja utječe na slanje i prijem poruka između mozga i ostatka tijela. U današnje vrijeme se multipla skleroza može vrlo dobro kontrolirati uz pomoć lijekova i raznih terapija.
• Tumori – neki tumori su benigni, a neki maligni. Neki mogu ostati određene veličine i ne ometati normalnu funkciju mozga dok drugi mogu rasti i širiti se te potpuno promijeniti ponašanje i život oboljele osobe. Ovisno o mjestu nastanka, neke osobe pod utjecajem tumora mogu patiti od nesvjestice, mučnina, povraćanja, gubitka vida te konstantnih glavobolja.
• Smrt moždanih stanica – uzrok određenih oštećenja mozga, poput onih koji se vide kod Parkinsonove bolesti, dijelom su posljedica smrti moždanih stanica koje proizvode dopamin. Međutim, temeljni uzrok može biti povezan s genetikom, izloženošću otrovima ili različitim drugim kombinacijama potencijalnih uzroka. Razvoj obično napreduje godinama.
• Plakovi (naslage tvari u tkivu mozga) – naslage materijala kao što su Lewyjeva tjelešca, amiloidni plakovi i neurofibrilarni zavoji ili snopovi u moždanom tkivu povezani su s nekoliko bolesti, od kojih je najpoznatija Alzheimerova bolest. Međutim, nije jasno jesu li depoziti glavni uzrok ili su to sekundarni rezultati osnovnog (i do sada) neidentificiranog uzroka. Razvoj obično napreduje godinama.
• Zračenje – X-zrake, gama zrake i druge vrste zračenja, ako su dovoljno intenzivne ili ako je čovjek izložen uzastopno na visokim razinama, mogu onesposobiti i uništiti moždane stanice, kao i druge vrste stanica.

Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Cephalalgia odnosilo se na detaljnu kvantitativnu procjenu cerebralnih funkcija i struktura mozga kod bolesnika s migrenom. Ukupno je bilo testirano 282 bolesnika na niz osjetljivih i validiranih cerebelarnih testova koji pokrivaju funkcije svih glavnih dijelova cerebelarnog korteksa.

Osim toga, svi su sudionici bili podvrgnuti magnetskoj rezonanciji mozga kako bi se vidjele moždane lezije. Pokazalo se da pacijenti s migrenom iz opće populacije pokazuju normalne cerebelarne funkcije unatoč povećanoj učestalosti ishemijskih lezija u stražnjem režnju mozga. Osim nedostataka fine motoričke sposobnosti, ove lezije imaju manji utjecaj na ostale funkcije.

Dijagnoza i liječenje lezije na mozgu

Većina lezija na mozgu se otkrije slučajno tijekom magnetske rezonance (MR) ili kompjutorske tomografije (CT). Uz pomoć te dvije pretrage najlakše će se dobiti podaci o lokaciji i veličini lezije. Uz pomoć krvnih i ostalih laboratorijskih testova mogu se dobiti podaci o infekciji. Ukoliko se sumnja na infekciju središnjeg živčanog sustava, moguće je izvesti i lumbalnu punkciju. 

Liječenje lezije na mozgu ovisi o vrsti lezije. Ciljevi liječenja odnose se na ublažavanje simptoma te pospješivanje kvalitete života. Kirurško uklanjanje u današnje vrijeme može poslužiti kao metoda čak i kada se lezije nalaze na teško dostupnim mjestima mozga. U praksi većina liječnika ima tendenciju pričekati hoće li se lezija razvijati i stvarati probleme.

Kemoterapija i radioterapija se koriste kada su lezije zloćudne te one često zahtijevaju mišljenja cijelog niza stručnjaka. U borbi protiv infekcija se najčešće koriste antibiotici ili drugi antimikrobni lijekovi. Sve vrste liječenja lezija su komplicirane budući da se radi o mozgu. Neke metode liječenja ovise o želji pacijenta, odnosno skrbnika koji odlučuje u ime pacijenta.

Svaki pacijent ima individualizirani protokol liječenja. Iako pacijenti mogu dijeliti istu dijagnozu, njihovi protokoli liječenja mogu biti prilično različiti, ovisno o različitim čimbenicima, kao što su dob, opće zdravstveno stanje i raširenost moždanih lezija.

• karcinom
• lezije
• multipla skleroza
• tumor

Učitaj više izvora