Antipsihotici su lijekovi koji se koriste za liječenje psihotičnih simptoma kao što su deluzije, halucinacije, paranoidne ili sumanute misli. Koriste se u liječenju shizofrenije, shizoafektivnog poremećaja, psihoze, teške depresije i anksioznosti. Također su korisni u stabiliziranju epizoda manije i depresije kod osoba s bipolarnim poremećajem.

Djelovanje antipsihotika

Glavni učinak antipsihotika je djelovanje na receptore dopamina smanjujući njihovu razinu u živčanom sustavu, kao i djelovanje na druge neurotransmitere (kemijske tvari koje prenose živčane impulse do različitih neurona) kao što su acetilkolin, noradrenalin i serotonin.

Posljedica tog djelovanja je smanjenje i kontrola simptoma mentalnih poremećaja uključujući:

• deluzije i halucinacije, 
• anksioznost i ozbiljne uznemirenosti,
• sumanute misli,
• nejasan govor,
• zbunjenost,
• nasilno ili ometajuće ponašanje,
• maniju ili depresiju.

Antipsihotici ne mogu u potpunosti ukloniti simptome određenih poremećaja, nego ih samo ublažiti i kontrolirati tako da se osjećate stabilnije i nastavite normalno živjeti. Nažalost, oni ne čine život savršenim, nego samo pomažu nositi se s nesavršenostima i borbama s kojima se pacijent suočava.

Znanstveno objašnjenje djelovanja antipsihotika

Postoji nekoliko mogućih znanstvenih objašnjenja zašto su antipsihotici učinkoviti u kontroli i smanjenju psihotičnih simptoma:

• blokiranje djelovanja dopamina – istraživači vjeruju da su neki psihotični doživljaji uzrokovani prekomjernom proizvodnjom neurotransmitera dopamina u mozgu, stoga se smatra da većina antipsihotičnih lijekova blokira neke dopaminske receptore u mozgu smanjujući brzo prenošenje poruka u mozgu, što se događa prečesto u psihotičnim stanjima,
• utjecaj na druge neurotransmitere – većina antipsihotika utječe i na serotonin i noradrenalin za koje se smatra da su uključeni u regulaciju raspoloženja,
• parkinsonizam – smatra se da bi antipsihotici mogli utjecati na poboljšanje fizičkih (poremećaj kretanja) i psihičkih (regulacija emocija i gubitak interesa za aktivnosti) simptoma parkinsonizma.

Vrste antipsihotika

Antipsihotici se dijele na prvu generaciju antipsihotika (stariji antipsihotici) i drugu generaciju antipsihotika (noviji antipsihotici). Obje vrste su korisne kod liječenja psihotičnih simptoma, ali se razlikuju u vrsti i težini nuspojava koje mogu uzrokovati.

Prva generacija antipsihotika

Stariji antipsihotici se obično još nazivaju tipični ili konvencionalni antipsihotici. Dijele se na različite kemijske skupine koje sve djeluju na vrlo sličan način uzrokujući slične nuspojave (uključujući i neuromuskularne nuspojave). Naime, neki mogu uzrokovati teže poremećaje kretanja od drugih, ali i pospanost, nesanicu, gubitak apetita, manjak energije i sl.

Neki poznati tipični antipsihotici su:

• klorpromazin,
• flufenazin,
• haloperidol,
• tioridazin,
• flupentiksol.

Antipsihotici novije generacije

Antipsihotici koji su nedavno razvijeni se nazivaju atipični antipsihotici te se ubrajaju u skupinu druge generacije antipsihotika. Glavno obilježje atipičnih antipsihotika je to što manje uzrokuju ekstrapiramidalne nuspojave (kao što su tremor i simptomi slični Parkinsonovoj bolesti) i diskinezije (abnormalne pokrete lica).

Atipični antipsihotici također imaju veću vjerojatnost za poboljšanje kognitivnih funkcija. Primjer takvog antipsihotika je klozapin. Iako je prilično star lijek, klasificiran je kao atipični antipsihotik, a izuzetno je koristan kod liječenja iluzija i halucinacija te smanjuje rizik od samoubojstva.

Smatra se kako atipični antipsihotici imaju učinke koji se jasno mogu razlikovati od tipičnih antipsihotika i to ponajviše u nuspojavama. Noviji antipsihotici su farmakološki dosta različiti, a neki od njih su strukturalno slični klozapinu (olanzapin, kvetiapin ili zotepin), dok neki drugi kao što su risperidon i sertindol imaju različitu kemijsku strukturu.

Antipsihotici – nuspojave

Iako su jako učinkoviti, antipsihotici također mogu izazvati neke neželjene učinke u organizmu ili nuspojave kod mnogih bolesnika, a samo neke od njih su:

• ekstrapiramidni poremećaji motorike (akutna distonija, akatizija, parkinsonizam, tardivna diskinezija, neuroleptički maligni sindrom),
• ostali neurološki učinci (konvulzije, sedacija, toksično konfuzno stanje),
• učinci na kardiovaskularni sustav (postularna hipotenzija, hipertenzija, miokarditis),
• metabolički i endokrini učinci (metabolički sindrom, hiperprolaktinemija, smetnje regulacije temperature),
• učinci na probavni i mokraćni sustav (kserostomija, sijaloreja, opstipacija, kolestatska žutica, porast jetrenih enzima),
• učinci na kožu i oko (kožne reakcije, retinalni depoziti, zamagljen vid na blizinu, akutni glaukom zatvorenog kuta),
• učinci na hematopoezu (agranulocitoza). 

Najnoviji antipsihotici – popis

• klozapin – prvi atipični antipsihotik, koristi se za liječenje shizofrenije kod pacijenata koji su imali neadekvatne reakcije na barem tri različita antipsihotika zbog njihove nedovoljne učinkovitosti,
• olanzapin – strukturalno sličan klozapinu, koristi se za liječenje shizofrenije i bipolarnog poremećaja, također služi za uravnoteženje raspoloženja i sprečavanje pojavljivanja ekstremno manije ili depresije,
• kvetiapin – također sličan klozapinu, koristi se u tretmanima psihotičnih epizoda kod bolesnika s Alzheimerovom bolesti, ali i kod shizofrenije i bipolarnog poremećaja,
• risperidon – za liječenje shizofrenije, manije i depresije, stanja anksioznosti te kod smanjenja agresije uzrokovane drugim mentalnim poremećajima,
• sertindol – najčešće se koristi za liječenje shizofrenije.

Još neki malo manje poznati, ali također učinkoviti antipsihotici novije generacije su:

• amisulprid,
• ziprasidon,
• iloperidon,
• aripiprazol,
• zotepin.

Anksiolitici, antipsihotici i antidepresivi – koja je razlika?

Jedno od čestih pitanja i nejasnoća tiče se upravo ovog pitanja razlike između anksiolitika, antipsihotika i antidepresiva. Iznimno je važno znati odgovor na ovo pitanje zato što se mnogo ljudi danas liječi neadekvatno upravo zbog neznanja, produžujući time svoje teško stanje.

Antidepresivi su prvenstveno djelotvorni u otklanjanju depresije čiji su simptomi potištenost, bezvoljnost, očaj, manjak energije, beznađe, manjak samopoštovanja i sl. Također mogu pomoći kod teške i kronične anksioznosti. Postoji više vrsta antidepresiva, ali najčešći su oni koji imaju jači utjecaj na djelovanje serotonina.

Anksiolitik je najpoznatiji pod nazivom „sredstvo za smirenje“. Ovaj lijek može brzo stvoriti ovisnost ako se uzima predugo zato što djeluje trenutno, brzo smiruje i otklanja tegobe, a u većim količinama može i uspavati osobu. Najpoznatiji anksiolitik je benzodiazepin, a liječnici preporučuju da se ne uzimaju duže od dva mjeseca.

Antipsihotici se koriste za isključivo psihotične simptome i poremećaje kao što su shizofrenija i bipolarni poremećaj.

• anksiolitici
• antidepresivi
• antipsihotici
• bipolarni poremećaj
• depresija
• lijekovi
• mentalno zdravlje
• psihofarmakologija
• psihoza
• shizofrenija